DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 37 <-- 37 --> PDF |
nih područja, u pravcu organizacione stabilizacije šumske privrede učinjen je tek prvi korak, a formiranje šumskoprivrednih područja od samog početka nailazilo je na mnoge nejasnoće i prepreke. Pored regionalnog karaktera šumske proizvodnje, za pravilno formiranje šumsko proizvodnih područja i reprodukcionu sposobnost organizacije, kojima su šume dotičnog područja povjerene na gospodarenje, od velikog je značaja i utjecaj nejednakih prirodnih uslova na rezultate privređivanja. I jedna i druga pojava zahtijeva organizirano povezivanje širih šumskih kompleksa. Radi toga u gospodarenju šumama neophodna je određena društvena intervencija, koja se ne može mimoići, pa je pri razmatranju organizacije i sistema privređivanja u šumarstvu treba imati stalno u vidu. Ovom konstatacijom nikako se ne potcjenjuje društvena i stručna svijest kolektiva kojima je povjereno gospodarenje šumama. Naprotiv, subjektivni faktor u gospodarenju šumama je upravo zbog toga od izuzetnog značaja, jer se mora prilagoditi opće društvenim interesima. Ali, raspolaganje ovom specifičnom društvenom imovinom, bez efikasnosti društvenih regulativa, u krajnjoj liniji ipak bi moglo dovesti do krajnosti: iskorišćavanja šuma ispod donje granice društvenih potreba, ili do sječe iznad prinosnih mogućnosti šuma. Obje krajnosti su, u vrlo heterogenim uslovima šumske proizvodnje moguće, i za zajednicu vrlo opasne; prva za sadašnju generaciju, druga za buduće. Ustavni amandman XII osigurava društveni interes za šume u izreci: »Šume i šumsko zemljište zbog opće korisne funkcije uživaju posebnu društvenu zaštitu«, i dalje »U gospodarenju šumama primjenjuju se mjere kojima se osigurava trajno održavanje i obnova šuma«. Reguliranje ovih odnosa Zakon o šumama osigurava obavezom radnih organizacija da šumama gospodare po odredbama šumsko-gospodarskih osnova. Tim osnovama, koje za sve šume obavezno izrađuju radne organizacije, a potvrđuje ih Izvršno vijeće SRH, osigurava se trajnost prihoda i opće korisnih funkcija šuma. Društvenim nadzorom nad izvršavanjem svih obaveza i mjera propisanih šumsko-gospodarskim osnovama, između društvene zajednice i organizacija kojima je povjereno gospodarenje šumama, stvaraju se odnosi koji odgovaraju koherentnosti privrednog i opće društvenog karaktera šuma. Šumsko gospodarske osnove područja bit će za radne organizacije koje gospodare područjem, određena dugoročna razvojna perspektiva na bazi optimalnog korištenja proizvodnog potencijala i opće korisnih funkcija šuma. U šumsko-gospodarske osnove unijet će se, za organizacije koje gospodare područjem, odgovarajuća zaduženja koja se tiču razvoja šumske privrede u cjelini, iako će možda njihovo izvršenje biti iznad ekonomskih mogućnosti radne organizacija joj je područje dato na gospodarenje, a uvjetovano je primjenom odgovarajućih društvenih regulativa. OSNOVNE KARAKTERISTIKE STANJA I KRETANJA NA KRŠU Problem (fenomen) krša je do sada već obrađivan s raznih aspekata zbog kompleksnog utjecaja na cjelokupni život. Ipak se problem krša, pojednostavljeno gledajući, često smatra isključivo šumarskim problemom. Ovo vjerojatno radi toga, jer se više od 2/3 ukupne površine krša odnosi na šume i šumska zemljišta. |