DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Skoro 3/4 površina ina kršu su degradirane šume, šikare i golet. Te površine predstavljaju nepregledne nedostižne mogućnosti za melioraciju, rekonstrukciju i nova pošumljavanja, ukratko valorizacija tih šuma i zemljišta (ukupno oko 600.000 ha, od čega je 460.000 ha društveni sektor vlasništva), ostaje trajna obveza ali svakako ne samo šumarstva. Ukupni šumski fond cijeni se na oko 6,6 min. m3 drvne mase, od čega 3,8 min. m3 iznaša drvni fond u društvenim šumama. Na jedinici površine ima svega 8 m3/ha. Takav oskudni šumski fond daje godišnje svega 30.000 m3 sječive drvne mase. U ukupnom prihodu šumskoprivrednih organizacija tog područja svega 30% su prihodi od prodanog drveta. Međutim, stanje degradacije tih zemljišta dostiglo je toliki stupanj, da se i šumska zemljišta a i degradirane šumske površine ne mogu više opteretiti ekstenzivnom pašom. Međutim, problemi sela na kraškom području još uvijek toliko su otvoreni, odnosno nerješeni, da se i dalje vrši stalan pritisak na pravljenje ustupka za održavanje postojećeg stočnog fonda, kao i za njegovo povećanje, posebno što se tiče koza (općine Obrovac, Knin, Sinj, Benkovac i dr.). Dosadašnja ulaganja za održavanje odnosno popravljanje šumskog fonda su beznačajna, iako su tretirana ulaganja u melioraciju, njegu i zaštitu šuma, pa i nova pošumljavanja, ako se usporede ogromne površine različitog stupnja degradacije s izvršenim radovima. Evidentno je da su vrlo velika naprezanja kolektiva šumskih privrednih organizacija na kršu tek jedna kap u moru potreba. Iz naprijed iznijetog jasno proizlazi da materijalne snage šumarstva na priobalnom području i otocima nisu ni izdaleka dovoljne, da niti u dalekoj budućnosti, bez pomoći sa strane, kako od zainteresiranih organa i organizacija, tako i od strane društva, poprave šumski fond u tolikoj mjeri, da bi bio u stanju da pruži sve one posredne koristi koje se od šuma na kršu očekuju. Kod toga treba imati u vidu da šume na priobalnom području i na otocima imaju, prvenstveno meliorativno-zaštitni karakter i da one, putem posrednih koristi, pomažu odnosno omogućuju prirodni razvoj drugih privrednih grana i oblasti — (turizam, saobraćaj, elektroprivreda, poljoprivreda i dr.). Te tzv. opće korisne funkcije šuma već su mnogo puta nabrojene, pa ih ovdje ne ponavljamo. U do sada ustanovljenim izvorima financiranja šumarstva priobalnog područja i otoka, u perspektivi se ne sagledavaju novi, značajniji izvori a posebno za osnivanje novih šuma, već će trebati uložiti značajne napore da se sačuva postojeće stanje, a melioraciju degradiranih šuma i šikara te posebno podizanje novih šuma ostaviti za daleko bolja vremena, kad će čitavo naše društvo, uže i šire, postati svjesno ogromne zaštite i druge uloge šuma na kršu, i biti voljno da namakne sredstva za održavanje, obnovu i unapređenje postojećih šuma na krškorn području i za podizanje novih. Međutim, potrebno je ovdje istaknuti, da je šumarstvo na kršu posebno karakterizirano svojim specifičnostima koje treba uvažiti i posebno rješavati u okviru šumarstva kao oblasti, kako bi se izbjeglo svako šabloniziranje i prenošenje neadekvatnih rješenja na području za koja ne odgovaraju (npr. jedan od osnovnih principa funkcioniranja šumarstva: osigura 120 |