DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 39 <-- 39 --> PDF |
nje i reprodukcione sposobnosti šuma i princip potrajnosti ne može se primjeniti na šumarstvo krša). Naime, stanje i sastav šuma na kršu su takvi da se zajednički rad uložen na njihovom održavanju i unapređivanju ne može potvrditi kao vrijednost na tržištu ili u radnoj organizaciji, odnosno kao takva vrijednost rezultira tek u manjoj mjeri kroz sporedne šumske proizvode (npr. pašarina) ili prodaju drveta na panju za potrebe seoskih domaćinstava. Realni prihod od direktnih koristi od šuma je daleko od toga da bi se njima zadovoljila potreba na prostoj, a pogotovo na proširenoj reprodukciji. S druge strane radom na održavanju i unapređenju šuma na kršu osiguravaju se opće korisne funkcije šuma i svi pozitivni efekti, bilo posredni ili neposredni, koje društvo od takvih funkcija ima. Prema tome, šumskoprivredne organizacije kojima je povjereno upravljanje šumama na području degradiranog krša nisu u mogućnosti da ostvaruju dohodak prodajom drveta i tako osiguraju reprodukciju šuma i sredstva za zadovoljenje svojih životnih potreba, već dohodak mogu ostvariti jedino kroz naplatu uloženog rada od onog korisnika (ili nih korisnika) u čije ime i za čiji interes održavaju i unapređuju šume, a to je društvena zajednica. Kako odnos između društva kao »potrošača« opće korisnih funkcija šuma i radnih kolektiva u šumsko-gospodarskim organizacijama na Kršu koji bi svojim radom na održavanju i unapređenju šuma te funkciji trebali osigurati, nije kod nas u sistemu riješen, to se tako, u osnovi neriješen odnos, odražava na stanje šuma i na opću degradaciju slabljenja radnih organizacija koje šumama gospodare, sve do njihovog potpunog propadanja. U vezi s tim, u dosadašnjim mogućnostima izvora financiranja šumarstva na kršu, ne može se očekivati povećanje radova na osnivanju novih šuma, melioraciji degradiranih šuma i šikara u razdoblju do 1985. god., od postignutih rezultata u proteklom razdoblju (tj. cea 200 ha godišnje novih pošumljavanja, cea 3.000 ha melioracija šuma, cea 500 ha njega šuma, kao i određena ulaganja u zaštitu šuma). Šumskoprivredne organizacije na kršu u mogućnosti su, u budućem razdoblju, osigurati stručni kadar za: izvođenje radova na ozelenjavanju i parkiranju (uz turističke objekte ili dr.), organizaciju i rukovođenje u preventivnim mjerama za suzbijanje biljnih i životinjskih štetnika i preventivnu i represivnu zaštitu od požara, bilo cjelokupnim preuzimanjem takvih poslova bilo uslužnim izvođenjem. Široj društvenoj akciji za rješenje problema krša trebala bi obavezno prethoditi izrada dugoročnog razvojnog programa (šumsko-gospodarske osnove). ZAKLJUČAK I PRIJEDLOG MJERA Ako se ostvare pretpostavke projekcije razvoja šumarstva predviđene po Sekretarijatu za šumarstvo i preradu drveta SPK, koja se uglavnom ne razlikuje bitno od projekcije razvoja šumske privrede SRH, šumarstvo SRH naći će se u nezavidnom položaju. Naime, prema toj projekciji šu |