DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 40 <-- 40 --> PDF |
marstvo SRH imalo bi najniži rast u zemlji ukupnih sječa, kao i u porastu učešća industrijskog drveta, dok bi kod porasta učešća industrijsko-tehničkog drveta i drveta za mehaničku preradu bilo jedino ispred Makedonije, odnosno Crne Gore. Samo za SRH programirano je značajno opadanje proizvodnje tehničkog drveta. Sasvim je razumljivo da se ovakva situacija u programiranju porasta ukupne sječe kao i promjena strukture posječenog drveta nužno odražava i na financijsku situaciju šumske privrede Hrvatske. Stopa rasta ukupnog prihoda, društvenog proizvoda, dohotka i akumulacije najniža je u zemlji. Povećanje vrijednosti ukupnih osnovnih sredstava također je najniže u zemlji, dok je u povećanju vrijednosti tehničkih osnovnih sredstava šumarstvo SRH jedino ispred šumarstva SR Slovenije. Međutim, obzirom na to da je tehnička baza šumarstva Slovenije znatno ispred one u SRH, ta konstatacija gotovo ništa ne znači i slobodno se može i ovdje uzeti da je šumarstvo SRH najslabije u SFRJ. Osim navedenog šumska privreda SRH imade najnižu stopu porasta amortizacije ukupnih osnovnih sredstava. Na kraju programskog perioda, ako se ostvare postavke projekcije, šumarstvo SRH bilo bi po otvorenosti šuma ispod prosjeka za šumarstvo SFRJ, a po porastu mehaniziranosti radova u šumarstvu jedino ispred SR Srbije. Nedovoljna materijalna baza šumske privrede SRH uzrokuje da su i ulaganja u šumsko-uzgojne radove daleko ispod potrebnih, odnosno neophodnih, pa je u šumarstvu SRH povećanje vrijednosti bioloških osnovnih sredstava najniže u zemlji. Isto tako šumarstvo SRH ima najnižu stopu rasta kod ukupnih šumsko uzgojnih radova, kod podizanja plantaža i intenzivnih kultura te kod njege šuma, dok je kod pošumljavanja goleti, krša i pijeska te kod pošumljavanja sječina i paljevina (redovna obnove šuma) jedino ispred Crne Gore, odnosno Srbije. Međutim, usprkos nezavidnoj situaciji u kojoj će se naći na kraju programiranog perioda, pa u vezi s tim ne bi smjelo doći u pitanje izvršenje programiranih radova kako je u pregledu mogućih i potrebnih investicija vidljivo, šumarska privreda nema dovoljno sredstava da izvrši i taj minimum programiranih radova (manjak sredstava u 1975. god. 40,8 min. dinara, a u 1985. god. 54,7 min. din.). Obzirom na društveni interes da se gospodarenjem šumama očuvaju i jačaju pored privrednih i njihove općekorisne (javne) funkcije, i na obaveze koje zakon, u vezi s tim, postavlja pred samoupravne organe radnih organizacija, neophodno je odgovarajućim mehanizmom privrednog sistema obezbjediti potrebna materijalna sredstva za tu svrhu. Treba naime naglasiti da se povjeravanjem šuma na gospodarenje samoupravnim i ekonomskim interesima radnih organizacija šumske privrede, s ozbirom na društveni značaj šuma, društvena zajednica sama ne oslobađa odgovornosti, regulativne uloge i materijalnih obaveza za usmjeravanje razvoja ove oblasti, u skladu s općim društvenim interesima i potrebama. 122 |