DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 47 <-- 47 --> PDF |
oko 350 min dinara (44°/o od ukupno potrebnih sredstava), a s druge strane pojavljuje se prezaduženost u odnosu na vlastita sredstva. Radi toga je Dl-a primorana stalno posezati za tuđim sredstvima. To, razumljivo za sobom povlači mnoge negativne pojave. Kvalitetnih vlastitih sredstava Dl-a ima svega 27% koja su iskazana u PF-u, dok na primjer industrija Hrvatske raspolaže sa 39,6% vlastitih sredstava, a šumarstvo na koje se Dl-a oslanja raspolaže čak sa 81,l°/o svojih sredstava. Problematiku potrebnih obrtnih sredstava Dl-a nije u stanju sama riješiti. Analize izvršene u 1972. pokazuju da dugoročna sredstva u drvnoj industriji iznose 52%. Međutim, ona toliko ne iznose, jer su krediti za osnovna sredstva iskazani kao dugoročna sredstva, iako su odobravani na kratke rokove otplate i visoku kamatnu stopu, pa po svom stvarnom tretmanu nisu dugoročni. To najbolje pokazuje podatak da je svakih 100 dinara dugoročnog kredita korišten kod banaka 1971. god. izdvojeno na ime otplate anuiteta 18,06 din dok je ukupna industrija za tu svrhu izdvajala 13,51 a šumarstvo 13,21 dinara. Analiza kretanja utrošenih sredstava zakonskih i ugovornih obaveza u ukupnom prihodu u zadnje 2 godine: drvna industrija nalazi se u lošem položaju jer su te obaveze u 1972. godini u odnosu na 1971. porasle — ugovorne za 30°/o, a zakonske za 23%. Osim ugovornih i zakonskih obaveza porasli su i ostali troškovi, dok su realni osobni dohoci u opadanju. Za I—VI 1973. ugovorne su obaveze veće za 27%, a zakonske za 27% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Za otplatu anuiteta poduzeća drvne industrije moraju upotrijebiti osim novčane i dio redovne amortizacije, pa se postavlja pitanje od kuda onda stvarati trajna obrtna sredstva ako se za to ne nađe mogućnosti da se to riješi putem kredita za trajna obrtna sredstva. Povećanje ukupnog prihoda je uglavnom rezultat povećane proizvodnje u drvnoj industriji u 1972. godini u odnosu na 1971. (index 122). Plasman proizvoda Plasman proizvoda drvne industrije iz SR Hrvatske u druge republike bio je u periodu 1965—1970. četiri puta manji od izvoza na inozemna tržišta (392 prema 98 min din), dok je plasman SR Slovenije bio svega za 14°/o manji od izvoza na inozemna tržišta, što ukazuje na razliku u tržnoj orijentaciji ali i na mogućnosti domaćeg tržišta koje je do sada bilo zanemareno. Po ukupnoj vrijednosti izvoza drvnih proizvoda Hrvatska je (vidi tabelu) uz neznatnu razliku na drugom mjestu odmah iza Slovenije, ali za njom znatno zaostaje po vrijednosti izvoza po stanovniku (koeficijent je 2,68). Najveću stavku u izvozu na inozemna tržišta zauzimaju primarni proizvodi i to 56%, dok preostali 44% otpada na gotove proizvode kao što su namještaj, građevni elementi, ambalaža i ostali finalni proizvodi. I inače niža potrošnja primarnih proizvoda u SRH u odnosu na jugoslavensku potrošnju nedvojbeno govori o relativnom zaostajanju industrije i drugih finalnih proizvoda koja je uz građevinarstvo, brodogradnju i željeznicu glavni i najveći konzument građe, furnira i ploča. Čitavih 85°/o izvoza drvne industrije SRH-e realizira se na konvertibilno područje i u ukupnom izvozu Dl-e Jugoslavije, SRH-a učestvuje sa 31%. |