DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Značajno je istaknuti i to da od ukupne realizacije drvne industrije SRH-e otpada na izvoz oko 26%, dok to kod ukupne industrije iznosi ispod 20%). Lnteresatno je istaknuti i podatak da se od ukupnog uvoza repromaterijala za industrijsku proizvodnju angažira za proizvodnju drvne industrije svega 2,2% ili da na 1 dinar izvoza utroše uvoznog materijala 0,23 din, dok kod industrije u cjelini to iznosi 0,82 din. Izvoz proizvoda drvne industrije i pokraj stalnog povećanja nije zadovoljavajući, osobito iz područja finalne prerade drva. Razlog tomu je tehnička i tehnološka zaostalost zbog nedovoljnih investicionih ulaganja, zatim usitnjenost na jednoj i predimenzioniranost pojedinih kapaciteta na drugoj strani, slabo korištenje nekih kapaciteta, niska produktivnost a time i relativno visoke cijene kao i nedovoljna zastupljenost u robnim listama IE zemalja. Drvna industrija ni izdaleka nema potrebnih obrtnih sredstava da bi popravila svoju realizaciju — osobito u izvozu. Hrastova građa je naša najvrednija sirovina s kojom se zbog pomanjkanja odgovarajućih sredstava ne postupa privrednjački — radi nelikvidnosti i namicanja sredstava prodaje se u polusuhom stanju ispod strojeva čime se ne postižu maksimalni efekti koji bi i do 40% bili veći kada bi bilo sredstava za pokriće zalihe te uskladištenja i onda prodaje u najpovoljnije vrijeme. Poznato je da su se ranije podržavali stokovi suhe rezane građe i do 10-tak godina u cilju postizanja maksimalnih cijena. Ovim se, međutim, na našoj građi koriste druge zemlje. U ovom momentu vlada relativno velika potražnja piljene građe na inozemnim tržištima pa je ova i usmjerena na vanjska tržišta gdje se postižu znatno više cijene nego što su odobrene u zemlji. To ima za posljedicu nestašicu građe za naše finalne tvornice, i taj se problem sada jako zaoštrava. Jedini izlaz iz toga je da se izvoz finalnih proizvoda jače stimulira. Sirovinska osnova i odnosi s preradom drva Proizvodnja drveta je ovisna o stanju i strukturi šuma i ona je prilično ujednačena gospodarskim osnovama kojima se pored ostalog reguliraju visine sječa godišnje i periodički. Drvo za mehaničku preradu kretat će se prema sadanjim kriterijima korištenja od sadanje visine 1.500.000 m3 na 1860.000 m3 u 1985. godini. Povećanje dolazi uglavnom od sječa plantaža topola, a nešto i većim korištenjem tanje oblovine. Određeno poboljšanjem tanje oblovine. Određeno poboljšanje u kvalitetnoj strukturi se očekuje u području jednodobnih šuma dozrijevanjem znatnih površina kvalitetnih nizinskih šuma hrasta i jasena i realizacijom programa izgradnje 200 km šumskih cesta koje će u području prebornih šuma otvoriti još neotvorene predjele. Drvo za mehaničku preradu dosadašnja korištenja čini tek oko 40% ukupne netto sječive drvne mase. Međutim zbog neriješenog plasmana skoro isto toliko mase tankog i prostornog drva troškovi potrebni za gospodarenje šumama padaju samo na ovaj dio mase, koju prerađuje primarna prerada (pilane, furnir, ploče). 130 |