DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Nasuprot toj sirovini nalaze se postrojenja dvostruko većih kapaciteta, koji se u pilanarstvu pod utjecajem lokalnih faktora još i dalje izgrađuju sredstvima društva i banaka. Društvenim dogovorom je nužno i ovaj problem regulirati. Odnosi drvne industrije s organizacijama udruženog rada šumarstva su do sada vođeni samo komercijalnim interesima i prilikom stalne vrlo velike potražnje i gotove potpune nesigurnosti u snabdjevanju sirovinama. Nije čudo s toga da samoupravna nastojanja OOUR šumarstva za većim dohotkom budu poticana i iz drvne industrije, a kojoj pored nedovoljne iskorištenosti kapaciteta i slabe efikasnosti prijeti stajanje radi manjka sirovine i da pod pritiskom tržnih uslova u zemlji i izvan nje dio ovih sirovina kvalitetnih i vrijednih kreće u tim pravcima. Sada se posluje u režimu zaleđenih cijena od konca 1971 godine. Tokom ljeta 1973. cijene šumskim proizvodima povećane su u prosjeku za 14,03°/o, a proizvodima (ne svima) drvne industrije za 6,24%. Kvalitetni kriteriji tj. JUS za šumske proizvode nije obavezan pa se u praksi vrijednosti ugovaraju za čitavu masu u prosjeku. Izvozne cijene piljene građe koje su od kraja prošle godine, pa do sada porasle otvaraju mogućnosti boljeg plaćanja pilanskih i furnirskih trupaca, što se onda postiže putem preklasifikacije sortimenata. To će istovremeno usporavati zacrtani brži rast finalne proizvodnje. Problemi su i u tome što još uvijek jedan dobar dio naj vrijedni je oblovine biva prerađen na pilanama, a ne u tvornicama furnira, ploča i si. gdje bi trebalo da se prerade. No tomu su uzrok naše privredne neprilike. Da se uklone ovakove anomalije nužno je društvenim dogovorima i Samoupravnim sporazumima o cijenama, kvalitetnim kriterijima te ostalim odnosima u uslovima i između radnih organizacija šumarstva i primarne prerade regulirati ta pitanja. Što se prije to dogovori i Sporazumi ostvare to će prije doći do usklađenog razvoja i šumarstva i prerade drva. Primjera uske i dugoročne suradnje između šumarstva i prerade drva ima, — ta se suradnja postepeno razvija, ali taj proces ni izdaleka ne teče u potrebnoj mogućoj mjeri. Integraciona povezivanja Drvna je industrija u posljednjim godinama, a i prije donošenja ustavnih amandmana zbog specifičnosti proizvodnje koju karakterizira širi asortiman proizvoda u osamdesetak radnih organizacija postigla u boljoj organizaciji značajne rezultate. Tako je u cilju bolje organizacije proizvodnje i tržišta došlo do integracije desetak poduzeća sa »Exportdrvom«, Zagreb, a u toku su napori za daljna integraciona povezivanja oko »Exportdrva«. Zatim je došlo do integracije »M. šavrića« sa Zagrebačkom tvornicom pokućtsva i DIP-om Krapina, onda Dvora na Uni, DIP Vrginmosta, Metkovića i DIP-a Majur sa »Mobiliom« — Osijek, te integracija »Lipe« SI. Požega i Pleternica sa »Sla vonijom« u Slavonskom Brodu. Došlo je i do formiranja poslovne zajedniceUPLN koja obuhvaća 8 proizvođača namještaja. proizvođača namještaja 133 |