DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 54 <-- 54 --> PDF |
te industrije celuloze i papira liberaliziraju. Osim toga neodrživo je sadašnje stanje kada su proizvodi drvne industrije, u nadležnosti federacije, a šumski proizvodi u nadležnosti republike. 8. Omogućiti pod povoljnim uvjetima uvoz specifične opreme koja se ne proizvodi u zemlji za potrebe drvne industrije, putem carinskog kontigenta sa sniženom carinskom stopom od 5°/o i smanjenjem posebno uvozne takse sa 6 na 2%. 10. Porez na promet namještaja limitirati na maksimalnu ukupnu stopu do 15% uključujući sve poreze — savezni, republički i općinski. 11. Nedovoljan stimulans za izvoz namještaja, posebno na američko tržište zahtjeva da se visina postojećih premija preispita, kako se ne bi izgubile već stečene pozicije na ovom tržištu. 12. Drvnoj industriji Hrvatske, da bi održala svoju konkurentsku sposobnost potrebno je za rekonstrukciju, modernizaciju proizvodnje i izgradnju novih kapaciteta, te izgradnju i proširenje objekata trgovine godišnje 150 min dinara. Ako bi bila bolje organizirana Dl-a bi mogla smoći tek oko 50°/o od ovih sredstava unaprijed usmjerena na tzv. prioritetne potrebe Dl-a onda i nema šanse da u slijedećih par godina računa sa dodatnim sredstvima poslovnih banaka. Prema tome predlažemo da se i sa strane IV-a, utiče na povezivanje i integraciju drvne industrije među sobom te sa šumarstvom, kako bi se mogli ponuditi atraktivniji programi razvoja koji se sada vrlo sporo ostvaruju u dobroj mjeri iz subjektivnih razloga, gdje ljudski faktor u konkretnim akcijama zakazuje. REZIME O PROBLEMIMA U DRVNOJ INDUSTRIJI Glavni problemi s kojima se drvna industrija susreće nalaze se u područjima i to: a — u oblasti tržišta i plasmana, b — u oblasti investicija tj. potreba rekonstrukcije, modernizacije i izgrad nje novih pogona, c — u trajnom pomanjkanju potrebnih obrtnih sredstava, d — u slaboj organiziranosti unutar same grane, zatim sa šumarstvom kao sirovinskom bazom kao i s pratećom industrijom, e — u oblasti cijena, poreske politike, te režima izvoza i uvoza kao i društvenih davanja i obveza. a — U oblasti tržišta i plasmana Trgovina (unutrašnja i vanjska) bi uz bankarski mehanizam trebala biti osnovni faktor planiranja i programiranja proizvodnje. Dakle, razvoj drvne industrije morao bi biti baziran na tržišnim analizama. Taj razvoj do sada nije bio poduprt odgovarajućim tržnim analizama, a i sada Dl-a SRH-e nema ni programa za marketing i tržnu usmjerenost, tj proizvodnu usmjerenost na bazi povećanog tržišta. Razvoj i izgradnja pojedinih proizvodnih kapaciteta još uvijek teče dosta stihijno, odnosno pojedinačno, a institut spora 136 |