DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 55 <-- 55 --> PDF |
zumijevanja na tom području je tek u svom začetku. Pošto još nema odgo varajuće međuzavisne sprege između proizvodnje i trgovine, onda se trgovina zadovoljava s rezultatima koje postiže (misli se na trgovinu u SRH), a to ima za posljedicu da je baš trgovina usko grlo za naraslu proizvodnju što znači da razvoj proizvodnje i trgovine tj. plasmana nije usklađen. S tih relacija još nije na vidiku odgovarajući razvojni program plasmana — kako na domaćem tako ni na inozemna tržišta. Sve ovo ima posebnu težinu i značenje na liniji proizvodnja — »Exportdrvo «, jer kada bi došlo do te međuzavisnosti između proizvodnje i »Exportdrva « bio bi time stvoren preduvjet za jači razvoj i bolju perspektivu naše drvne industrije. Jednom riječju, propusna moć objekti, rekviziti, kadrovska ekipiranost, te organiziranost naše (trgovina Dl-e SRH) trgovine ne odgovara narasloj proizvodnji. Rješenja ovih pitanja teku sporo. Otpora amandmanskom povezivanju trgovine i proizvodnje ima i na strani trgovine i na strani proizvodnje i tu bi nam trebala brza i efikasna pomoć društveno^političkih faktora. Drvna industrija je grana koja je trajno orijentirana na izvoz i zbog toga što su narasli kapaciteti, ona mora izvoziti. Ukoliko bi izvoz finalnih proizvoda, osobito namještaja, stagnirao ili bio onemogućen došao bi u pitanje cjelokupan razvoj te grane — bio bi to korak nazad ali smo upravo s njim suočeni. Zato da bi se omogućio nastavak izvoza finalnih drvnih proizvoda trebalo bi ga raznim mjerama stimulirati osobito u USA i u zemlje SEV-a. Posebno zahtijevamo da kod nadležnih organa inzistirate da se proizvodi industrije namještaja iz SR Hrvatske uvrste u robne liste sa SSSR-om i drugim IE zemljama barem u vrijednosti 10 min $. I u ovoj godini Dl-a zadržava visoku stopu rasta izvoza svojih proizvoda. Međutim, na tržištima je sve izraženiji disparitet između primarnih i finalnih proizvoda tako da veoma raste izvoz sirovina i piljene građe, dok jako zaostaje (zapravo se smanjuje) izvoz finalnih proizvoda, posebno proizvoda industrije namještaja. Dobar razlog tomu je postignuti disparitet između domaćih i inozemnih cijena baš kod sirovina (oblovine) i piljene građe. Smatramo da je visok trend porasta izvoza sirovina i poluproizvoda i zaostajanje izvoza finalnih proizvoda, pokraj dispariteta cijena izazvano i neadakvatnom politikom potsticanja izvoza. Da bi se omogućio izvoz odnosno jače stimuliranje izvoza finalnih proizvoda predlažemo slijedeće mjere: 1 — da se poboljšaju uslovi odobravanja kredita za pripremu proizvodnje i kredita za izvoz s obzirom da roba u lukama stoji 4—6 mjeseci, od nosno da se poveća reeskont i da se produži rok korištenja kredita pri izvozu u USA na 150 dana. 2 — Da se uvede regres za unutrašnji trasport — vozarinu od utovarne sta nice do jugoslavenskeizvozi u USA. granice, odnosno luka i za sav namještaj koji se 3 — Da se postojeći regresi pomorske vozarine povećaju— atlantske luke USA i Kanade od 20 na 30%, i to: — pacifičke luke USA i Kanade od 30 na 40%. 137 |