DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 59 <-- 59 --> PDF |
3. O AKUMULATIVNOSTI U ŠUMSKOJ PROIZVODNJI Dr Zvonimir Potočić Sistem, primijenjen na gospodarenje šumama, sudeći po svemu, zadržat će se u nas i dalje. Stav društva, da se šume održavaju i unapređuju iz dijela viška vrijednosti koji se ostvaruje iskorišćivanjem šuma, ne omogućuje ni dovoljno brz, a ni dovoljno ravnomjeran razvoj šumskog fonda, jedno zbog nedovoljnih takvih sredstava, a drugo zbog otežanog i ograničenog prelijevanja tih sredstava. Ovom prilikom želimo se osvrnuti na kretanje akumulativnosti šumske proizvodnje, koja se u postojećem organizacijskom modelu šumarstva ispoljava bitnom za unapređenje šuma, budući da su ta sredstva praktički jedini izvor za razvoj šuma. Višak vrijednosti, s obzirom na važeće privredne instrumente u šumskoj proizvodnji, sastoji se iz više dijelova: — amortizacija šuma (za regeneraciju šuma); — fondovi šumsko privredne organizacije; — ugovorne i zakonske obaveze; — dio za fond na nivou šumskog gospodarstva; — eventualna »dobit« šumsko privredne organizacije. Ukupna veličina viška vrijednosti zavisi, naravno, o kvantitativnoj i kvalitativnoj osobi i vrsti šumskog fonda te o visini troškova eksplotacije šuma. Uz pretpostavku da je šumski fond konstantna veličina što (za dulja vremenska razdoblja i dovoljno velika područja kao što je republika, npr.) uglavnom i jest, veličina viška vrijednosti zavisi o troškovima eksploatacije šuma. Prema kretanju troškova eksploatacije šuma kreće se i veličina viška vrijednosti, ali u obratnom smjeru: smanjivanje troškova eksploatacije znači povećanje viška vrijednosti i obratno. Simbolična formula za tu vrijednost može se prikazati ovako: V = C —E V = višak vrijednosti, C = postignuti iznos za eksploatirane šumske Sortimente, E = troškovi eksploatacije. Problem na koji želimo ukazati sastoji se u tome da se razaberu promjene međusobnih odnosa veličine »C« i veličine »E« u budućim razdobljima. Ukoliko razlika »C — E« raste, raste i »V«, i obratno. Ne radi se, dakle, o časovitom odnosu tih veličina, nego o tendencijama kretanja njihovih iznosa. |