DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Kemijska svojstva tla Tab. 2 pH AI — Humus Ukupni (%>) H20 n-KCl P205 K20 »/o N P2OS K20 CaO MgO Na20 5.5 4.1 0.2 7.6 3.5 0.16 0.082 5.2 0.28 1.02 3.02 Da bi se bar djelomično približili supstratu kakav se po mehaničkom sastavu smatra povoljnim za uzgoj četinjača, (K r a u s s 1966) na dva volumna dijela tla dodavali smo jedan dio kvarcnog pijeska Ovako priređeni supstrat pokazivao je kemijska svojstva iznesena u tabeli 3. Kemijska svojstva supstrata Tab. 3 pH AI — Humus Ukupni N H20 n-KCl P205 K20 % °/o mg/100 g tla 5.8 4.6 1.1 4.7 2.4 0.11 Dobar uvid u klimatske uvjete pružaju podaci motrenja sa meteorološke stanice postavljene u proučavanom rasadniku. U smislu Köppenov e klimatske klasifikacije nalazi se ova stanica u oblasti tople — umjerene kišne klime sa oznakom Cfwbx" (Kirigi n et al. 1971). Glavne značajke klime tijekom perioda istraživanja vidljive su iz priloženih klimatograma. U cilju dobivanja uvida u opće klimatske odnose šireg okoliša proučavanog rasadnika daju se i klimadijagrami najbližih stanica u Zagrebu i Karlovcu. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA Podaci o najvažnijim parametrima rasta i prirasta presađenica obične smreke izneseni su u tabelama 4, 5, 6, 7 i 8 te predočeni na slici 3. Iz ovih podataka jasno proizlazi, da je na rast obične smreke u prvom redu djelovala gnojidba dušikom, a u manjoj mjeri gnojidba kalijem i fosforom. Naime, djelovanje dušika statistički je opravdano kako u pogledu visinskog i debljinskog prirasta, tako i u pogledu produkcije suhe tvari biljaka. Utjecaj fosfora i kalija bio je statistički opravdan sam za visinski i debljinski prirast, dok je na produkciju suhe tvari taj utjecaj bio, također, pozitivan, ali statistički neopravdan. Posljednjem podatku ne treba pridavati poseban značaj, jer je suha stvar određivana samo na uzorku od po pet biljaka za pojedinu parcelu. Interesantan podatak predstavlja činjenica, da je utjecaj kalija nešto veći od utjecaja fosfora. Na terenu, u kulturama obične smreke na kiselim smeđim tlima redovno smo dobivali upravo obrnutu sliku. Razlog tome treba tražiti u prvom redu u tome, što smo prilikom punjenja lijeha davali tlu kvarcni pijesak i time stvorili povoljnije uvjete za ispiranje kalija. Ta pojava mogla je u konkretnom slučaju doći do posebnog izražaja zbog intenzivnog zalijevanja lijeha. 88 |