DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Uzmimo ponajprije iznos »C«. U šumarskoj ekonomici uzima se kao dokazano, da cijena drveta postepeno raste, premda u tom pogledu ne postoji dovoljno istraživanja.* Uz pretpostavku konstante količine, a uz porast cijena, veličina »C«, može se pretpostaviti da raste. Kako stoji stvar s kretanjem troškova eksploatacije šuma? Poznato je, da se povećanjem gustoće šumskih komunikacija i primjenom mehanizacije mogu časovito smanjiti troškovi eksplotacije (uglavnom transporta). — No, može li to ići u beskonačnost, ili postoje granice do kojih se to povećanje produktivnosti rada ekonomski »isplati« u zadovoljavajućoj mjeri? S ozbirom na način gospodarenja šumama koji možemo (i smijemo) primijeniti u našim šumama, skloni smo zaključiti, da u tom pogledu ne možemo više naročito mnogo očekivati. Mehanizacija u eksploataciji šuma se još može u određenoj mjeri povećavati, ali ostaje činjenica da je u šumarstvu, po prirodi stvari, veoma nizak tzv. organski sastav kapitala, posebno ako se iskaže kao odnos vrijednosti oruđa za rad po zaposlenom. U slijedećem pregledu imamo iskazane vrijednosti oruđa za rad po 1 zaposlenom u nekim djelatnosti u 1.000.— st. din za 1972. god. (vrijedno sti za SFRJ). Ukupna Industrija Poljoprivreda Poljoprivredna Šumarstvo privreda dobra 4.954 6.104 3.508 3.731 1.559 Vrijednost oruđa za rad po 1 zaposlenom u šumarstvu iznosi svega 0,31 od prosjeka privrede SFRJ, a svega 0,25 od prosjeka industrije SFRJ. Poznato je da je i u poljoprivredi teško primijeniti mehanizaciju, pa ipak ona u šumarstvu iznosi svega 0,44 od prosjeka u poljoprivredi (društveni sektor). U šumarstvu SR Slovenije, gdje je mehanizacija najdalje doprla u šumske radove, vrijednost oruđa za rad iznosi svega 0,56 od prosjeka poljoprivrede. Sigurno je, da će se mehanizacija šumskih radova povećavati, ali je isto toliko sigurno, da taj porast više neće biti ni brz, na ni velik. U kolikoj mjeri mehanizacija smanjuje troškove u eksploataciji šuma, nije baš sasvim jasno. Ćini se da je često nužna više zbog pomanjkanja šumskih radnika i radi manje zavisnosti od davalaca transportnih usluga. Može se ipak pretpostaviti, da se racionalnom upotrebom mehanizacije postižu i određeni ekonomski efekti. Međutim, ostaje svakako činjenica, da je domet primjene mehanizacije razmjerno ograničen, i da će i ubuduće mehanizacija zaostajati u odnosu na sve ostale djelatnosti. Prema tome će i produktivnost rada zaostajati iza produktivnosti rada u ostalim djelatnostima. Odatle slijedi, da će i dalje ljudska radna snaga morati ostati, s ozbirom na broj, važan faktor u šumskim radovima. Gradnja šumskih komunikacija i napredovanje mehanizacije može još neko vrijeme utjecati na sniženje troškova eksploatacije, ali će se u istom * Poznato je samo jedno istraživanje koje zadovoljava znanstvene kriterije, i to o kretanju cijene piljene građe četinjača u USA. |