DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 61 <-- 61 --> PDF |
periodu jedan drugi faktor u troškovima eksploatacije šuma postepeno povećavati, a to je prosječan osobni dohodak zaposlenih. Osobni dohoci zaposlenih u privredi uopće rastu približno istom stopom kojom raste produktivnost rada u privredi, a osobni dohoci zaposlenih u šumarstvu, zbog nekomfornih uvjeta rada i većom stopom, što se neće moći podmiriti iz nedovoljnog povećanja produktivnosti u šumskoj proizvodnji. Zbog toga se i kod nas sve više približava vrijeme u kojem nećemo moći računati s daljnjim sniženjem troškova eksploatacije šuma, i to prvenstveno uslijed budućeg sve snažnijeg povećanja životnog standarda uopće. Imajući dakle u vidu razmjerno ograničene mogućnosti mehaniziranja radova u šumarstvu s jedne strane, a budući snažan porast osobnih dohodaka u privredi uopće s druge strane, nameće se zaključak o budućoj tendenciji porasta troškova eksploatacije šuma. Ako u tom svjetlu promatramo buduće kretanje odnosa »C — E«, može se dogoditi, da očekivani porast troškova eksploatacije šuma smanji, ili sasvim eliminira očekivani porast cijena drveta na svjetskom tržištu. Odatle slijedi, da će se i veličina »V« (višak vrijednosti) slabo, ili nikako povećavati.* Naprijed je već navedeno, da se u našem modelu organizacije šumarstva kao praktički jedini izvor sredstava za razvoj i unapređenje šuma i šumske proizvodnje pojavljuje upravo navedeni višak vrijednosti »V«. Međutim, u tom našem modelu šumarstva se iz postignutog viška vrijednosti podmiruju ne samo troškovi neposrednih radova na održavanju, njegovanju, uređivanju i zaštiti šuma, nego i sve stručno i tehničko osoblje zaposleno u poslovima »uprave šuma« (koji izdaci su u našem modelu, nažalost, zbrojeni zajedno s takvim izdacima koji se odnose na eksploataciju šuma, što zamućuje jasan uvid u odnose troškova!). Ti su izdaci poznati u šumarskoj ekonomskoj literaturi pod nazivom »upravni troškovi«, i u kalkulacijama se označavaju sa slovom »v«. To su troškovi fiksnog karaktera, režijski troškovi, i sačinjavaju glavni dio troškova gospodarenja i upravljanja šumama. Intenziviranjem gospodarenja šumama, broj »upravnog« osoblja raste, a njihovi osobni dohoci, ionako iznad prosjeka privrede s obzirom na visoke kvalifikacije, rastu usporedo sa životnim standardom i sačinjavaju sve veći udio u troškovima gospodarenja šumama. Zbog toga ostaje sve manje sredstava iz vlastitih izvora za neposredne radove oko unapređenja šumskog fonda. Takav trend kretanja tih slobodnih sredstava za unapređenje šuma nije kod nas još tako očit, budući da još postoje određene »rezerve« za primjenu mehanizacije, i budući da u našoj ekonomici još za sada životni standard ne raste tako rapidno kao u privredno razvijenim sredinama, i budući da u nas još postoje rezerve radne snage s niskim životnim standardom. Ali, takav je trend i odviše jasan upravo u razvijenim sredinama. Prema statističkim podacima, u SR Njemačkoj u državnim šumama je takav trend veoma očigledan, kako se to može razabrati iz slijedećih podataka:** * U krajnje nepovoljnom slučaju mogao bi se višak vrijednosti i smanjivati, ukoliko bi brže rasla veličina »E« od veličine »C«. ** Statistisches Jahrbuch über Ernährung, Landwirtschaft und Forsten 1968., Hamburg 1968., prema mr. ing. I. Winkler, Ljubljana 1969. |