DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 68 <-- 68 --> PDF |
panju koji najbolje odgovaraju društvenim potrebama za drvom — na tim bogodanim mjestima bi gotovo čitava »reprodukciona cijena posječenog drva na panju« ostvarila se kao diferencijalna zemljišna renta plodnosti, pa i monopolna renta (ograničenost takvih uvjeta privređivanja) ... To stoga, što je notorno da u proizvodnjama koje se temelje na tlu, odnosno staništu (koje je ograničeno u stanovitom bonitetu), diktiraju tržišne cijene naj nepovoljnij i uvjeti (koji traže najveći rad, troškove, po jedinici proizvodnje) uz koje se mora proizvoditi da bi se uspjele pokriti društvene potrebe putem tržišta! To svakako vrijedi za poljoprivredu a analogno i za šumarstvo. Prema tome, jasno je da je Šuma u Evropi i objekt privređivanja ne samo za iskorišćivanje nego i za biološku proizvodnju šumskih sastojina, odnosno drva na panju; a da tržišne cijene određuju najnepovoljniji uvjeti ne samo iskorišćivanja nego i uzgajanja šuma (proizvodnje drva po panju). No, tržišne cijene proizvoda iskorišćivanja šuma stvaraju se na tržištu pa su očigledne; one sadrže u sebi nužno i »reprodukcione cijene drva na panju« koje se odnose na biološku fazu djelatnosti šumskog gospodarenja (šumarstva). Te cijene trebaju se iskalkulirati, uostalom kao što se trebaju iskalkulirati i šumske takse — jer one ne interesiraju krajnjeg potrošača — kupca već prvog proizvođača drva na panju, šumskih sastojina! Pri izračunavanju šumske takse se predpostavlja da se šuma iskorišćuje, što uvijek nije realno moguće — pa šumska taksa predstavlja nešto potencijalno, što još ne mora biti ostvareno, a možda i nikada se neće ostvariti: npr. vrijednost šuma zrelih i poluzrelih za sječu, prema zakonskim propisima koji su na snazi, utvrđuje se baš po šumskoj taksi; tu se odgovara na pitanje koliko bi se šumske takse moglo izvući za drvo — kada bi se sve takve šume u Jugoslaviji posjekle! Nije li to tek nešto potencijalno, ali nerealno? Onaj pak dio šumske takse koji se može iskalkulirati kao »neprodukciona vrijednost drva na panju« (analogno i »šumskih sastojina«) naprotiv nije ni potencijalan samo, niti nerealan; to drvo, odnosno te šume, pa i sve druge šume, za svoju reprodukciju traže određeni društveno potrebni rad — bez obzira da li se posjeku ili ne posjeku. Treba samo provesti tzv. induktivnu kalkulaciju te reprodukcione cijene drva na panju (šumskih sastojina). Razlika čitave šumske takse i »reprodukcione vrijednosti drva na panju« — odnosi se na diferencijalne zemljične rente položaja, monopolne zemljišne rente i eventualno apsolutne zemljišne rente. Ukoliko šume za sječu nisu dovoljno »otvorene« šumskim komunikacijama — izračunavaju se i negativne šumske takse, koje signaliziraju da još nije kucnuo čas njihova iskorišćivanja za tržište. Međutim, »reprodukcione vrijednosti drva na panju odnosno šumskih sastojina« uvijek su pozitivne, jer bez ikakvog rada nije ih moguće reproducirati u sadašnjim uvjetima procjene npr. u Evropi, pa i Jugoslaviji. ad 5) — Neki prepis nekog zakona — nema snagu ekonomskog zakona. Ali ako zakoni o šumama svi h država u Evropi, pa dapače i u s\ ijetu (vidi knjigu grupe istaknutih eksperata FAO — Ujedinjene Nacije — »Amministration et legislation forestieres«) -- predviđaju reprodukciju posječenog drva na panju, pa o obnovi šuma propisuju stroge odredbe sa sankcijama — to znači da je ta reprodukcija priznata kao društveno, potrebna! A to pak znači da se i najudaljenija sječina mora obnoviti šumom, razumljivo, intervencijom ljudskog šumskouzgajivačkog rada. To je — drugim 150 |