DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 87 <-- 87 --> PDF |
Posebno vas pozivamo, da se svojom stručnom suradnjom i pisanjem priključite i pomognete oko proslave 100 godina* izlažena Š. L. Ova će se proslava, kako je to već rečeno u tajničkom izvještaju, održati početkom 1976. g. i izdati posebna svečana edicija! Na njoj u ovom času rade najvrsnija pera struke. Prihvaćamo svaku suradnju i sugestiju povodom ove proslave. Dapače, očekujemo od mnogih i sa njihove strane sastavak,, koji bi objavili već u 1975. g. uoči same proslave lista. DISKUSIJA Ing. S. Vanjković (Karlovac): Nije baš lako uzeti riječ i stupiti u diskusiju poslije izlaganja prof, dr B. Kraljića. Referati su veoma dobro obrađeni i sada je potrebno donijeti konačne zaključke u sažetom obliku. Tema prof. Kraljića je dublja i tu bi se zadržao na »minulom radu« koji po mome sudu nije potpuno definiran, a niti raščlanjen na »živi — sadanji« i »protekli« rad. U šumarstvu je zatečen minuli rad i mlađe dolazeće generacije zatekle su rezultate ovog minulog grada, dapače već oplođenog, i nastavljaju s njime te ga još za vrijeme svojega rada i djelovanja i uživaju. Taj minuli rad je zapravo već odrađeni rad u prošlosti i gdje su rezultati već poznati i priznati, i on je prema mojem mišljenju povezan trajno sa sadašnjim radom te ga kao takovog treba i priznati stručnjacima i radnicima u šumarstvu. Nadalje, smatram da je svakako važno razmotriti i konačno donijeti odluku da li šuma ima vrijednost ili ne, jer ovakova podvojenost u tome mišljenju naših znanstvenika samo donosi teškoće šumarstvu u svojoj konsolidaciji i negativno se odražava na financijskoj strani. Isto je i sa pitanjem rente u šumarstvu, koja sad počima biti aktualna, pa su i tu podvojena mišljenja. Treba voditi brigu da ne bi bio konačan zaključak tog pitanja neprihvatljiv za šumarstvo, tj. da nebi došlo do otuđenja novčanih iznosa iz djelokruga šumarstva. Napomenuo bi što se tiče propagande o ulozi šumarstva — ista je vrlo slaba ili bolje reći nikakova. Trebalo bi nastojati, da se na široj bazi upoznaju svi radovi koje vrši šumarstvo, ali ne samo za proizvodnju drvne mase, nego i za opću korisnu funkciju šume i šumskog zemljišta (rekreacija, turizam, zaštita funkcije itd). Za ovo potonje bi trebalo društvu dati učešća u novčanim sredstvima, međutim, do danas sve ostaje samo na šumarstvu, koje nije u stanju da zadatke, koji su pred njega stavljeni, samo iz svojih sredstava izvršava. Dolazi čak do apsurda i stavlja se pod upitnik da li će se pojedini uzgojni zahvati vršiti ili ne (a koji su inače obavezni) jer — nema novaca! Pa pitam se tada — koja je svrha šumarstva, ako ne izvršenje svojih osnovnih zadataka. I krediti nažalost teško se dobivaju za radove u šumarstvu, slično kao što je ovdje napomenuto i za drvnu industriju, pa to još više otežava cjelokupno stanje u šumarstvu. * (1877 —1976 g.) |