DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Ovi kolektivi upravljaj u sa cea 85.000 ha kvalitetnih visokih šuma s ukupnom drvnom zalihom od cea 15 milijuna m´i drvne mase. Glavna vrsta drveta u našim šumama je hrast, koji se nalazi na cea 35.000 ha reducirane površine, s ukupno cea 9. mil. m3 drvne zalihe. Naš krast poznat je diljem svijeta po svojoj kvaliteti, te je naziv »slavonska hrastovina« u svijetu više pojam kvalitete nego lokaliteta. U poslijeratnoj obnovi zemlje, kao i u industrijalizaciji iste šumarstvo ovog kraja učestvuje velikim doprinosom: — za poslijeratnu obnovu razorenih željezničkih pruga, posebno magistrale Beograd-Zagreb, glavninu željezničkih pragova dalo je ovo područje kao i znatne količine želj. pragova za želj. pruge Brčko — Banoviči i Samac — Sarajevo, — devizna sredstva prvih godina iza rata uglavnom daju proizvodi drva, prvenstveno slavonska hrastovina iz starih hrastovih šuma ovog područja, — vrlo tražena slavonska hrastovina omogućuje proširivanje tržišta na zapadu u eri orijentacije na ta tržišta poslije 1948. godine, — povećanu proizvodnju naših rudnika u SRH i u susjednim Republikama omogućava velikim dijelom povećanu izradbu i isporuku rudnog drva iz ovih šuma. Iz trendova razvoja društva može se razabrati da je na pomolu nesklad između rastućih potreba na drvu i mogućnosti šuma. Neposredne će koristi od šuma dolaziti sve više do izražaja, posebno utjecaj šume na režim voda, klimatske uvjete i kao medij za sanaciju čovjekove okoline. Obzirom na prirodne uvjete razvoja i činjeniou da su šumski areali »Slavonske šume« unutar jednog agrarnog i industrijski razvijenog područja, to se može očekivati da će kontinuitet značenja ovog šumarstva biti nastavljen, razumljivo uz istu ulogu subjektivnih snaga, koju su i dosada imale. Od neposrednih zadataka, koji stoje pred kolektivom i koji su uvjet da ostvari svoju ulogu u okviru interesa društva, istaknuti ćemo: — dosljedno i trajno provođenje principa samoupravljanja zacrtanih u ustavu SFRJ i SRH, — maksimalno iskorišćenje produkcione sposobnosti zemljišta za maksimalnu proizvodnju drvne mase, — primjena suvremene tehnologije i suvremenih sredstava rada, — izgradnja šire unutrašnje mreže komunikacija, — stvaranje što povoljnijih uvjeta, za inače teški šumski rad, kako bi ga se olakšalo i otklonila nestašica radne snage, koja se već nazire, te — konverzije načina gospodarenja nekih područja, vezanih za formiranje tzv. rekreacionih šuma. Ovdje je također potrebno istaći, da su od ukupno uloženih sredstava oko 80°/o vlastita sredstva, za razliku od nekih drugih privrednih grana gdje je odnos vlastitih i tuđih sredstava upravo obrnut. Posebno ukazujemo na ulaganja u komunikacije, jer je u proteklom razdoblju izgrađeno preko 150 |