DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Zbog ograničenosti prostora odustalo se od detaljnijeg opisa obrade podataka, naročito biometrijske analize. Rezultati istraživanja Podaci o provenijencijama i oglednim plohama, koje su predmet ovih istraživanja, mogu se naći u radovima PINTARIĆ-a (6, 7), a u tabeli 1 su dati podaci samo za naziv provenijencije i nadmorsku visinu. Prosječne vrijednosti oklona grana po provenijencijama prikazane su ´u tab. 1, a relativno učešće stabala po kategorijama insercije grana Au) graf. 1. Prosječna vrijednost otklona grana za cijelu plohu iznosi 1,726. Kod evropskog ariša se prosječne vrijednosti kreću između 1,57 (prov. 59—II) i 1,92 (prov. 9a), a na ponavljanjima (u pojedinim blokovima) od 1,51 do 2,09. Kod obje provenijencije japanskog ariša, prosječni stepen insercije grana iznosi 1.56 (prov. 29) odnosno 1,54 (jap. ariš). Ako u grupi evropskog ariša analiziramo odvojeno alpski ariš s jedne, te karpatski i sudetski ariš s druge strane, vidimo da se kod alpskog ariša vrijednost insercije grana kreće između 1,77 i 1,92 (u prosjeku 1,83), a kod karpatskog sa sudetskim arišem između 1.57 i 1,91 (u prosjeku 1,71). OTKLON (INSERCIJA) GRANA Tab. 1 Provenijencija a Prosjek «I 6 3.5 CS c/5 & rt2> PQ a 1 Möderbrugg 1350 m 3 1,82+ 0,0082 22,35*** 2 Schönwies 1100 m 3 1,77+ 0,0100 17,52*** 9a Lamerau 610 m 3 1,92+ 0,0002 110,85*** 12—2 Sterzmg/Flains 1000 m 3 1,81+ 0,0264 68,45*** 50 Krnov/Radim 400—500 m 3 1,91+ 0,1560 12,11*** 51 Cierny Vah 780—830 m 3 1,73+ 0,0934 18,60*** 52 Štrbske Pleso 1360—1380 m 3 1,63 +0,0970 16,75*** 59—11 Brezovička 820—840 m 3 1,57+ 0,0246 63,99*** 29 Dunkold Hybrid 185—425 m 3 1,56+ 0,140 11,17*** — Japanski ariš — 3 1,54 ± 0,112 13,79*** ´rosjek za cijelu oglednu plohu 1,73 ± 0,176 9,83*** Sign kant U tab. 2 se vidi da na osnovu rezultata DUNCAN-ovog testa, od ukupno 45 upoređenja dva prosjeka, samo u 10 slučaja (oko 22%) postoje signifikantne razlike kod p = 0,05 i 0,10. U tab. 3 dati su rezultati uspoređenja populacija alpskog ariša sa karpatskim, alpskog ariša sa japanskim i karpatskog ariša s japanskim arišem, vidimo da su između alpskog i karpatskog ariša razlike signifikantne kod p = 0,001, između alpskog i japanskog ariša kod p = 0,01, dok između karpatskog i japanskog ariša nisu ustanovljene signifikantne razlike. Iz ovih uspoređenja možemo zaključiti da se populacije alpskog ariša i po inserciji grana jasno odvajaju od karpatskog i japanskog ariša. |