DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 26 <-- 26 --> PDF |
(pješčenjaci, lapori, vapnenci i dolomiti), na kojima je jako raširen tercijar sa pliocenskim pijescima, šljuncima i mjestimično glinom. Od kvartarnih slojeva mjestimično su razvijeni diluvijalni pijesak, valutice i ilovača. Uz veće tekućice su holocenski potočni nanosi. Mjestimično se javljaju i eruptivne stijene. Na karti su označena i rudišta od kojih možemo spomenuti ležišta željeznih rudača, hematita i limonita, manganskih ruda i ležišta bijele gline. Prisutnost ležišta željezne rudače u tome području potvrđuju i brojni nalazi željeznih bakterija, na koje smo naišli u drenažnim vodama za vrijeme naših istraživanja. Relativno nisko gorje sa flišnom podlogom glinenih naslaga pogodovalo je bujnom razvoju šumske vegetacije, koja je postigla svoj klimazonalni optimum. Stoga ovdje i susrećemo najčešće klimatozonalnu zajednicu Querco- carpinetum croaticum (mješana šuma hrasta kitnjaka i običnog graba). Osim toga, na terenima ovoga područja može se naići na zajednicu hrvatske šume kitnjaka i pitomog kestena (Querco-castanetum croaticum), što indicira na djelomično isprano tlo. Ovakova isprana tla, bez glavnih hranjivih soli, naročito dolaze do izražaja nakon krčenja spomenutih šuma posredstvom čovjeka, kada nastaju neplodne vrištine ili bujadare, koje su toliko značajne za čitavo područje Korduna. To su neplodna tla pretežno prekrivena sa vrijesom i bujadi, a samo mjestimično javljaju se sastojine breze sa borovicom {Betula verrucosa i Juniperus communis). Od drugih tipova šuma naročito je razvijena zajednica bukovih šuma (Fagetum croaticum), koje pokrivaju najviše dijelove Petrove Gore. Spomenuto je, da su se na tome području formirale močvare na kojima se razvija zajednica crne johe (Alnus glutinosa-Carex brizoides). Zanimljiva je cretovna vegetacija koja ovdje predstavlja strani elemenat, jer su to formacije koje se više razvijaju u hladnim regijama. Stoga se smatra, da su ovdašnji cretovi nastali u vrijeme glacijalnog i postglacijalnog doba. Prema I. Pevalek u (1916), cretovi u području Blatuše pripadaju tipu prelaznih cretova, kao i svi ostali cretovi u našoj zemlji. Po navodima V. Peršin a (1969), ovdašnji se cretovi razlikuju od ostalih u našoj zemlji po nekim rijetkim biljkama, naročito po paprati bujaniku (Osmunda regalisL.), koja je atlanski endem. Ove su cretove ispitivali i drugi botaničari od kojih spominjemo I. Horvat a (1931) i A. Pichler a (1932). Florisički sastav vegetacije cretova vrlo je raznolik i zanimljiv, zbog čega je flora ovoga kraja od posebnog značenja. Ova bujno razvijena šumska vegetacija pogoduje razvoju nižega bilja, među kojima se ističu gljive iz skupine Basidiomycetes. Tako smo za vrijeme naših istraživanja naišli na čitav niz lignikolnih i drugih vrsta Holobasidiomyceta, kao što su Hypholoma fasciculare, Clitocybe tabescens, Armillaria melea, Lepiota procera, Paxilus giganteus, vrste roda Inocybe, Scleroderma vulgaris i dr. Područje istraživanja i metodika rada Za početna istraživanja ekosistema dre:«ažnih tekućih voda Petrove Gore izabrali smo prvenstveno područje voda koje se procjeđuju u sliv gornjeg toka rijeke Radonje. Radi utvrđivanja osnovnih karakteristika drenažnih |