DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 29     <-- 29 -->        PDF

Temperatura je u ovim drenažnim vodama relativno niska i gotovo na
svim ispitanim postajama jednolika. Ona se kretala od 5,6 do 6,9° C, što
znači da su oscilacije bile samo oko 1° C. To je i razumljivo, ako se uzme u
obzir da su ovo izvorišne vode koje imaju relativno niske temperature sa
sezonskim oscilacijama.


Količina otopljenog kisika pokazuje na gotovo svim postajama relativno
visoke vrijednosti, koje su se kretale od 5,6 do 12,3 mg/l, ili 3,9 do 8,57
ccm/1, što znači da su sve ove vode polioksitipskog karaktera, odnosno da
su bogate kisikom. Ovo naročito dolazi do izražaja ako se izuzme postaja 2
gdje je izmjerena najniža količina kisika. Na svim ostalim postajama izmjerena
količina kisika bila je iznad 10 mg/l, ili 7 ccm/1. Zbog toga je i deficit
kisika relativno nizak. On se na svim postajama kretao od 1 do 15%, dok
je jedino na postaji 2 iznosio nešto preko 50´%. Isto tako i biološka potreba
kisika je relativno niska te iznosi najviše 20%. Suficit kisika se mogao utvrditi
samo na postaji 6 (rijeka Radonja) i to najvjerovatnije zbog bujnog
razvoja algološke vegetacije na toj postaji.


Količina slobodnog CO2 nije na svim postajama jednaka i postoje znatne
oscilacije u tom pogledu (2 do 8,8 mg/l). Male količine slobodnog CO» ukazuju
i na nizak alkalinitet ovih voda, koji se na pojedinim postajama kretao
od 0,8 do 2,3 mval. Ovaj niski alkalinitet je karakterističan za drenažne
vode, koje se procjenjuju samo kroz rahle površinske slojeve tla i ne dolaze
u izravni kontakt sa stjenovitom podlogom koju bi vode otapale u bikarbonatne
otopine.


Od faktora koji su u vezi sa organskim onečišćenjem voda i procesima
mineralizacije mjereni su kloridi, potrošak KMn04, te količina dušičnih
anorganskih spojeva, kao što su amonijak, nitriti i nitrati. Isto tako mjerili
smo i eventualnu prisutnost deterdženata, određivanjem anionaktivnih tensida.


Količina izmjerenih klorida na svim je postajama uglavnom jednolika
i kreće se od 10 do 15,5 mg/l. Najviše klorida izmjereno je na postaji 6,
koja se nalazi ispod efluentnog odvoda u rijeku Radonju tvornice »Jugokeramika
« u Vojniću. Slično je i sa potrošnjom KMn04 koji pokazuje različite
vrijednosti potroška, od 6,6 do 15,5 mg/l. Zanimljivo je, da su najveće
vrijednosti utvrđene na onim mjestima gdje u vodu zalazi veliko količina
biljnih ostataka, kao što su lišće, granje i si. Na taj način, čini se, da se
povećava količina otopljenih organskih tvari u vodama.


Dušični anorganski spojevi u ovim vodama nisu zastupljeni u većim količinama.
Tako se količina otopljenog amonijaka kretala od 0,0 do 0,05
mgN/1, a nitrita od 0,0 do 0,025 mgN02,/l, i nitrata od 0,05 do 0,75 mgN03/l.
To ukazuje na slabe procese mineralizacije u doba kada su ova mjerenja
vršena. Treba imati na umu, da je to bio jesenji aspekt, kada se organska
tvar od prirodnog otpada (lišće, granje i si.) tek počinje nakupljati i mineralizirati.


Analiza deterdženata pokazuje da u ovim vodama gotovo i nema oviti
otpadnih tvari. Jedino na postaji 5, koja je locirana ispod naselja aglomeracije
Vojnića utvrđeni su anionaktivni tensidi u količini od 0,02 mg TBS/1.