DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 35 <-- 35 --> PDF |
AKTUALNA PROBLEMATIKA O NEKIM PITANJIMA U VEZI S PROŠIRENJEM AREALA ČETINJAČA U NAS Mr Stevo Orlić, dipl. ing. šum. Jugoslavenski institut za četinjače, Jastrebarsko Kroz rad na zadatku »Proučavanje staništa u cilju unapređenja proizvodnje četinjača«, koji financira Savjet za naučni rad SRH i Poslovno udruženje šumsko privrednih organizacija, Zagreb, često sam s kolegama, koji direktno rade na očetinjavanju, razmatrao tu problematiku. U vođenim razgovorima ista pitanja i dileme su mnogo puta ponovljena. U ovom osvrtu pokušao sam si stematiziranim prikazom dati svoj stav i mišljenje. Autor 1 Od 1960. godine u SR Hrvatskoj, a i u Jugoslaviji, započet je intenzivan rad na proširenju areala četinjača, kako na šumskim tako i van šumskim površinama. Za pokretanje te akcije postojala su tri osnovna razloga: premalo učešće četinjača u šumskom fondu, relativno visoki postotak degrađiranih sastojina listača u svim regijama i podmirenje rastućih potreba na drvu četinjača kao sirovini za mehaničku i kemijsku preradu. Istaknuti problemi rješavaju se istovremeno na dva načina: intenziviranjem proizvodnje u degradiranim sastojinama listača unošenjem četinjača i osnivanjem intenzivnih kultura brzorastućih četinjača na čistim površinama. Od početka spomenute akcije prošlo je gotovo 14 godina. Ako se osvrnemo na rad u tom periodu, možemo reći da je bilo određenih nedostataka i nedosljednosti u izvršavanju postavljenog programa. Međutim, akcija očetinjavanja dala je u cjelini dobre rezultate. Hiljade hektara novoosnovanih kultura različitih po sastavu, načinu uzgoja i starosti to najbolje potvrđuju. Rezultati bi bili i veći, i bolji, da smo programe rada usklađivali s financijskim i fizičkim mogućnostima realizacije i da je bilo više sistematičnosti u radu. Pored naturalnih pokazatelja, treba istaći da stečeno iskustvo i postignuti stupanj stručnosti na širokom planu u praksi predstavlja, također, određeni prilog unapređenju šumarstva u cjelini. 213 |