DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 41     <-- 41 -->        PDF

RELACIJE STAROSTI ODREĐENIH PTIČJIH VRSTA


Govoriti o preživljavanju, a u konačnici o starosti izvan laboratorijskih
životinjskih populacija, znači za prirodne, prilično je komplicirano.
Analize moraju biti temeljite i traže čitav niz prisutnih faktora, a ipak
usprkos svih uzetih predpostavki ne mogu biti apsolutne. Kao suprotan fenomen
natalitetu stoji mortalitet, koji sa stanovišta rasta populacije predstavlja
negativan faktor, a izražava se brojem uginulih jedinki populacije
u funkciji vremena. Pritom se ne vodi dovoljno računa o starosti niti o
spolu uginulih individua.


Smrtnost je ili fiziološka, što je uglavnom minimalni mortalitet ili ekološka
što je uglavnom realizirani mortalitet. Fiziološka smrt je činjenica,
koja nastupa uslijed fiziološke starosti i dolazi do izražaja samo pod optimalnim
uvjetima života, apstrahirajući ograničavajuće faktore. Ekološki
mortalitet, naprotiv, duboko je zavisan o ekološkim faktorima i fleksibilan
je u odnosu na ekološke promjene. Prema tome, smrtnost uslijed starosti
samo se približno može utvrditi. Njome je obilježena fiziološka dužina života
jedinke određene vrste, koja se u genetski homogenoj populaciji ostvaruje
pod optimalnim uvjetima i razlikuje se od ekološke dužine života,
realizirane pod datim ekološkim uvjetima. Za populacionu dinamiku prosječna
dužina života od posebnog je značaja, uvjetovana stopom preživljavanja
jedinki u populaciji. Smrtnost se mijenja sa starošću pa ta pojavnost"
varira prema uzrastu jedinki te je intenzitet smrtnosti u izražaju neophodan.


Fiziološki trajanje života je pojam koji se može samo teoretski definirati,
jer se organizam ne može izdvojiti iz sredine u kojoj živi i koja na
njega stalno djeluje. Prema tome je ekološko trajanje života realno ostvarena
vrijednost, koja je proporcionalna stopi preživljavanja u različitim
uzrasnim strukturama populacije. Kako je mortalitet fenomen koji daleko
više varira i daleko više zavisi od promjena vanjske sredine nego natalitet.
zato je njegova uloga u populacionoj dinamici od izričitog značaja i zahtijeva
brižljivu analizu. Da ne bismo možda dobili jednostrani dojam da je
isključivo analiza mortaliteta, sama za sebe, dovoljna baza za tumačenje
općeg kretanja trajnosti populacije, njenog rastenja ili opadanja, jer ta dinamika-
kretanje zavisi u isti mah i od nataliteta, od uzrasne strukture populacije,
njene gustoće i drugih faktora.


Osim za laboratorijske populacije, izračunate su tablice smrtnosti i za
prirodne populacije, kao npr. za ptice te se pokazalo da mortalitet varira
sa uzrastom. Imajući u vidu sve što je rečeno ovdje, namjera mi nije uka


219




ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 42     <-- 42 -->        PDF

STAROST IZRAŽENA U GODINAMA I MJESECIMA


0


Z


<


o


c


>


h>


IO


to


M


U)


s


-^


A


-k


A.
-1.


u


«X


-i.


*


N>


»


rc


J.
.X


.A


-3


.A


*


*
-&.
.^


_i.





o
o>


fe
-A.





N


*>


[^


-^.


-i.


-^


-k


09




o>


.i.


0) S 0»


1 i < l i 1 11


1 .
~


1
1


I


1


1


1
1


1


1


1
1
1
1
1


1


1
1


1
1
1


1


1


i


*


00


U)


A
fo


to


^3


ÖÖ


5


8


to


o>


*.






Ö


IP



IO






0)


iS


t


J








(ST
L


Ol


-*


(0


1


OD


0


<
3


l/l
H


3>


&
1 00


*> 1 i


*j*


x
fM 1




ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 43     <-- 43 -->        PDF

zivati na realnu prisutnost ekološkog mortaliteta za pojedine populacije,
nego će to biti samo metodološka informacija o duljini života za jedinke
pojedinih vrsta.


Na osnovu naše, dugo godina prikupljane, naučne dokumentacije u nalazima
prstenovanih ptica u slobodnoj prirodi mogu se dobiti neke kategorijalne
informacije. Kao osnovicu razmatranja (graf.) uzeti su oni nalazi
prstenovanih ptica čija je duljina evidentiranog života iznosila 2 godine, te
one slučajeve iznad te osnovice i to u razdoblju od 1940. do uključno 1969.
godine, za punih 30 godina. Cijeli materijal odnosi se na naše autohtone
vrste, njih 52, raspoređene u 24 skupine. Njihova konkretna duljina evidentiranog
života je jedina vrijednost, a zbog učestalosti određenih mogu se
stvarati barem prividne srednje kategorije zbog pomanjkanja obilatijeg materijala.


Skupine i vrste uzete u obzir su slijedeće:
I Ardeidae — Čaplje 1. Ardea cinerea — Čaplja siva


2.
Ardea purpurea — Čaplja danguba
3.
Egretta garzetta — Čapljica bijela
4.
Ardeola ralloides — Čaplja žuta
5.
Nycticorax nycticorax — Gak kvakavac
II Ciconiidae — Rode 6. Ciconia ciconia — Roda bijela
III Plataleidae — Žličarke 7. Platalea leucorodia — Žličarka bijela
IV Anatidae — Patke 8. Anas querquedula — Patka pupčanica
V Falconidae — Sokolovi 9. Buteo lagopus — Škanjac gaćaš
VI Rallidae - Vodene kokoške 10. Fulica atra — Liska crna
VII Charadriidae — Vivci 11. Charadrius dubius — Kulik slijepčić
VIII Laridae — Galebovi 12. Larus argentatus — Galeb klaukavac


13.
Chlidonias niger — Čigra crna
14.
Chlidonias hybrida — Čigra bjelobrada
IX
Columbidae — Golubovi 15. Streptopelia decaocto — Grlica kumra
X Strigidae — Sove 16. Athene noctua — Čuk obični


17.
Strix aluco — Sovina šumska
18. Asio otus — Sova utina
XI Apodidae — Čiope 19. Apus apus — Čiopa crna
XII Upupidae — Pupavci 20. Upupa epops — Pupavac božijak
XIII Picidae — Djetlovi 21. Dendrocopos syriacus — Djetao sirijski
XIV
Hirundinidae Lastavice 22. Hirundo rustica — Lastavica pokućarka


23.
Delichon urbica — Piljak kosirić
24.
Riparia riparia — Bregunica čađavica
XV Oriolidae — Vuge 25. Oriolus oriolus — Vuga zlatna
XVI Corvidae — Vrane 26. Corvus cornix — Vrana siva


27.
Corvus frugilegus — Vrana gačac


ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 44     <-- 44 -->        PDF

28.
Coloeus monedula — Čavka zlogodnjača
29. Pica pica — Svraka maruša
XVII Paridae — Sjenice 30. Parus major — Sjenica velika
31.
Parus caeruleus — Sjenica plavetna
32. Parus palustris — Sjenica crnoglava
XVIII Turdidae — Drozdovi 33. Turdus viscivorus — Drozd imelaš
34.
Turdus merula — Kos crni
35.
Luscinia megarhynchos — Slavuj mali
36.
Erithacus rubecula — Čučka crvendać
XIX
Sylviidae — Grmuše 37. Sylvia atricapilla — Grrnuša crnoglava


XX Motacillidae — Pastirice 38. Motacilla flava Pliska pastirica
XXI Laniidae — Svračci 39. Lanius minor -Svračak sivi


40. Lanius collurio — Svračak rusi
XXII Sturnidae — čvorci 41. Sturnus vulgaris — Čvorak šareni
42. Coccothraustes coccothraustes — Ba-
XXIII Fringillidae — Zebe tokljun trešnjar
43.
Carduelis chloris — Zelendur zelenac
44.
Carduelis carduelis — Češljugarka
konopljarka
45.
Carduelis spinus — Zelenčica ovčica
46.
Carduelis cannabina — Juričica obična
47.
Serinus serinus — Žutarica obična
48.
Fringilla coelebs — Zeba bitkavica
49.
Fringilla montifringilla — Zeba nikavica
50.
Emberiza citrinella — Straadica žutovoljka
51.
Emberiza melanocephala — Strnadica
crnoglava
XXIV Passeridae — Vrapci 52. Passer domesticus — Vrabac pokućar


Kako se ovdje radi o pokretljivim organizmima, ta komponenta može
biti otežavajuća i olakšavajuća i trebalo bi je imati u vidu, kao i ostale vezane
uz ptičji svijet, radi li se o izrazitoj selici, stanarici ili demigratorskim
vrstama, odnosno onima čiji se parcijalni dio ili kompletna populacija pojavljuje
iznenada. U ovom slučaju ti elementi nisu uzeti u obzir, već je
jednostranim načinom data informacija o broju godina i mjeseci za pojedinu
jedinku. Makar je cijeli problem pojednostavnjen do mjere jedne informacije
izvađene iz ekološkog konteksta, ipak je upozoravajuće da sve
određene naše spekulacije, fundamentirane i temeljite, ne mogu riješiti problem
u svim slučajevima. Činjenica je da se najviše podataka odnosi na skupine
Ardeidae, Ciconiidae, Paridae, Turdidae i najobilnije Fringillidae. Po
našoj evidenciji maksimalnu dužinu života, što je izričito vidljivo iz grafikona,
doživjeli su slijedeći primjerci koji su ujedno i unikati: Buteo lago




ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 45     <-- 45 -->        PDF

pus — škanjac gaćaš 6—7 god., Chlidonias niger — čigra crna 6 god. i 9 mj.,
Apus apus — čiopa crna 5 god. i 10 mj., Upupa epops — pupavac božijak
6 god. i 10 mj., Dendrocopos syriacus — djetao sirijski 7 god. i 4 mj., Lanius
minor — svračak sivi 8 god. i 1 mj., Emberiza citrinella — strnadica
žutovoljka 5 god. i 10 mj.


Ekološka smrtnost, bolje reći smrt, u ovom prikazu je jedina naglašena
komponenta u životu konkretne jedinke ne odnoseći se na populacije i kao
takova ne može biti pokazatelj hoda smrtnosti u širim razmjerima.


Dr Ljubica Štromar Zagreb