DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 46     <-- 46 -->        PDF

SAVJET ZA ŠUMARSTVO
I POKUŠAJ OZAKONJENJA DRŽANJA KOZA


Savjet za šumarstvo i drvnu industriju Privredne komore Jugoslavije
na jednoj od svojih sjednica razmatrao je problem pokušaja ozakonjenja
ponovnog držanja koza. Osvrnuo se i na publicitet koji se posebno dao u
jednom listu o nekom skupu ili mišljenju pojedinaca, koji zagovaraju opravdanost
držanja bez ograničenja i smetnje ove domaće životinje. Nije nama
samo Zakon, koji je zabranio držanje koza, paravan da istupamo protiv
koza. Štete koje ova životinja čini i koje su daleko veće za nacionalnu privredu
od koristi koje bi koza donijela, opredjeljuju konačno naš stav. Sigurno
je da se takav Zakon nije ni donio bez velikog opravdanja i potrebe.
Uvjeti za njegovo daljnje održavanje na snazi nisu se i neće dugo promijeniti.
Savjet je uputio listu koji je o kozama najviše pisao svoj stav sa obrazloženjem
i zamolio da se objavi u punom tekstu u listu. Nije bio toliko dugačak
da bi se time pravdalo njegovo skraćivanje prilikom objavljivanja.
Ali, hvala listu i na toliko datom prostoru.


U nekim listovima pojavljivali su se i napisi koji naše radne organizacije
šumarstva prikazuju po koji put kao vinovnike nestajanja šuma. Ne
obnavljaju šume, ne pošumljavaju krš i golet, zapostavljaju osnovne zadatke
i obaveze prema šumi, samo sijeku drvo, pa tako još više uništavaju i
postojeće šume. Koliko nepoznavanje činjeničnog stanja, koji put laicizma
u tome, pa i velike netočnosti.


Sječa u šumi potrebna je i šumi i društvu, odnosno doznaka drveta
za sječu stručna i planska sastavni je dio uzgoja i održavanja šuma. Nailazilo
se i na dopis u štampi koji naslovno glasi »Milion hektara uništenih
šuma — ogoljelih površina«. Slijedi tekst koji govori da je to rezultat politike
i rada onih koji gospodare šumama. Da, ima u nas mnogo uništenih
šuma. To niko i ne poriče. Ali, od kada je to uništavanje počelo? O tome
niko ne piše i ne govori. To su rezultati odnosa prema šumi koji datiraju
još iz naše daleke prošlosti, a ne stava i rada sadašnjih stručnjaka i radnih
organizacija šumarstva. Sjekli smo i mi. Sjekli smo iza Oslobođenja mnogoi svuda. Ali ne po želji i shvaćanju zaposlenih radnih ljudi u ovoj privrednoj
grani, a posebno ne stručnjaka koji su tu radili i rade, nego po sili
objektivnih potreba i nužde našeg društva, njegove slobode i potrebe njegovog
privrednog razvoja. 0 tome ne bi trebalo da se sada uvjeravamo i
okrivljujemo. Onaj tko to nezna ne bi trebalo da piše i diže svoj »patriotski
glas« za spašavanje šuma od nas, koji eto bezdušno gospodarimo sa tim
narodnim dobrom.


Šumama, istina, upravljaju u ime društva radne organizacije iz oblasti
šumarstva. Posluju po principu ostale naše privrede. Treba znati da je pro


224