DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 48     <-- 48 -->        PDF

SISTEM »PAPERPOTA«


(sistem papirnatih lončića)


U posljednje vrijeme, tu i tamo, pojavi se pisana ili izgovorena riječ



»PAPERPOT«.
Smatramo potrebnim i obaveznim javnosti pružiti kratku informaciju
o funkcionalnosti sistema papirnatih lončića — »Paperpot«.
Već više od godinu dana Šumsko hortikul turao gospodarstvo »Istra«
Buzet — ŠUMARIJA BUJE upoznaje se sa funkcioniranjem ovog sistema.
Saznanja i mala vlastita iskustva garantiraju novu, rekli bismo revolucionarnu,
epohu u proizvodnji sadnog materijala za potrebe svih djelatnosti
(šumarstvo, ratarstvo, duhanstvo, vrtlarstvo, cvjećarstvo i dr.).


»Paperpot« sistem pronađen je u Institutu za istraživanja japanske saharozne
industrije, a potom usavršen u Finskoj radi njegovog prilagođavanja
općim evropskim uvjetima.


Zasnovan je na zamisli uklanjanja prirodnih nopovoljnosti i stopostotnog
iskorišćivanja, poklanjanja najveće pažnje raslinju pojedinih kultura.
kao i unapređenja optimalnih uvjeta rasta i razvoja.


Razvoj raslina u samom početku je zaista odlučan za njen budući rast.
Poznato je, da je svaka raslina u svojim prvim počecima veoma osjetljiva
na štete koje mogu biti prouzrokovane od kriptogemskih bolesti, insekata,
plodnosti tla, klime i dr. Jako bitno, a možda najhitnije što ovaj sistem
čini revolucionarnim, jeste u potpunoj sigurnosti realizacije programa i planova
rada, neovisno o vremenskim prilikama, i značajnijem smanjenju
troškova.


»PAPERPOTI« su papirnati lončići izrađeni od posebno prikladnog papira
za ove svrhe i isporučuju se u listovima ili štekama sačinjenih od
mnogobrojnih lončića nalijepljenih jedni uz druge sa ljepilom rastvorivim
u vodi, tako da se lako razdvajaju pošto su jednom nakvašeni.


Papir sadrži umjetna vlakna i kemijske sastojke koji mu omogućuju
otpornost na bakterije tla sve dotle dok raslinja ne dostignu potrebnu
čvrstoću, a pored toga taj je papir toliko porozan da žile mogu lakoćom
probiti stijenke lončića.


Skup »Paperpota« sačinjava list koji, nakon što se raširi, dobiva izgled
pčelinjih gnijezda (saće) budući se sastoji od više šesterokutnih lončića. Ne
zauzima mnogo mjesta i veoma je lagan.


Šesterokutni oblik i tanke stijenke papirnatih lončića omogućuju izvanredeno
iskorišćivanje rasadnika i staklenika u pogledu prostora, a budući
nemaju dna to se rasline veoma lako ukorjene u tlo nakon sadnje.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 49     <-- 49 -->        PDF

U odnosu na raznolikost kultura, »Paperpoti« se proizvode u četiri vrste:


BH sa trajnošću u tlu od 4—5 sedmica


VH sa trajnošću u tlu od 6—8 sedmica


FH sa trajnošću u tlu od 6—9 mjeseci


PH koji se ne raspada pošto je izrađen od plastificiranog papira.


Ovi podaci su orjentacione prirode jer vrijeme raspadanja lončića ovisi
u znatnoj mjeri o uvjetima tla, vlagi, količini amonijaka i dr.


U svakoj vrsti postoje različiti tipovi, odnosno dimenzije, papirnatih
lončića (različiti promjeri i visine).


Budući da »Paperpoti« nemaju dna, oni se moraju postaviti na veliki
pladanj ili pomičnu plohu prije punjenja. Pladanj ima tri okomita ruba
dok mu nedostaje četvrti. Naravno da pladanj mora imati iste dimenzije
kao i rastegnuti list »Paperpota« (uglavnom tipizirano na 94 cm dužine).
Uputno je postaviti tanku dasku kod uzdužnog ruba, više od ruba pladnja,
koja će kasnije poslužiti za izvlačenje lista i njegovo postavljanje na željena
mjesta.


Potom se pristupa pričvršćivanju lista »Paperpota« sa nekoliko kopči
od pocinčanog željeza ili aluminija, počam sa središnjom stranom. Tako se
rašire odnosno rastegnu »Paperpoti« i pripreme za punjenje podlogom koja
mora biti prethodno brižljivo pripremljena i odgovarati raslini koja će se
uzgajati.


Punjenje lončića se vrši obično s lopaticom, ali je pri tome potrebno
sabiti podlogu pomoću najlonske četke koja ima duge i rijetke četinje. Potom
se može zasijati, presaditi ili zasaditi sadnica.


Umjesto aluminijskog pladnja može se koristiti plastični kontejner,
posebno građen za ove svrhe, koji je inače preklopljiv i sklopljiv i kao takav
može se koristiti više godina. Upotrebom plastičnog kontejnera dobiva
se na uštedi radne snage u svim ciklusima počam od sijanja pa do presađivanja
odnosno sadnje.


Sijanje se može vršiti na razne načine, počam od ručnog postavljanja
sjemenki, ručnih sijačica, pa do specijalnih automatskih sijačica.


Prednosti sistema se povećavaju i upotrebom suhog treseta kao podloge,
tako da se još u toku zime pune lončići i uskladište u kartonskim kutijama
ili plastičnim kontejnerima, kako bi bili spremni već u rano proljeće
ili u drugoj željenoj prilici.


Postavljanje »Paperpota« u staklenike, plastične tunele ili druga mjesta
za uzgoj je zaista jednostavno. Uputno je iste položiti na pješčanu podlogu
ispod koje je postavljeno kao dno plastična folija, čime se postiže bolje
vlaženje i zračenje te spriječava probijanje nepoželjnih raslinja.


Punjenje i zasijavanje se može vršiti i na automatskoj lančanoj vrpci
uz mali broj radnika. Kapacitet ovog stroja ovisan je o tipu »Paperpota«,
odnosno o veličini, a kreće se od cea 9.000—-60.000 kom/sat. Nabava i primjena
ove linije dolazi u obzir kod većih proizvođača raslinja, a u našim
uvjetima uz predpostavku (ne)dogovaranja.


Vađenje raslinja u »Paperpotu« obavlja se standardiziranim vilama, koje
imaju odgovarajuću širinu (94 cm). Jednim zahvatom vadi se onoliki broj
sadnica koliko ih ima u pojedinom listu »Paperpota« (od 100—1.400 kom.).




ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 50     <-- 50 -->        PDF

Prijevoz »Paperpota« sa mladim raslinama je veoma jednostavan, na
stelažama koje odgovaraju veličini prijevoznog sredstva.


Preporučljivo je prije sadnje mlado raslinje obilno navodniti s dodatkom
dezinfekcionih sredstava, insekticida i anticriptogamskih sredstava,
čime im se omogućuje da se prilagode novim uvjetima sredine bez da pretrpe
ikakovu traumu.


Presadnja iz manjih u veće »Paperpote« ili sadnja na terenu obavlja se
bez i najmanjeg oštećenja, a raslinje nastavljaju svoj ciklus rasla bez gubitka
na vremenu.


Po ovom sistemu olakšano je i mehanizirano presađivanje, budući su
sadnice veoma jednostavne i jednoobrazne.


Sama sadnja na terenu može se s ovakovom kvalitetom raslinja obavljati
i tokom vegetacionog perioda, a isto tako je moguće organizirati proizvodnju
za planirani period sadnje.


Sadnja se obavlja pomoću sadilja zvanog »POTIPUTKI« dužine cijevi
95 cm, težine oko 3 kg. Promjer cijevi je različit (38—80 mm) ovisno o dimenziji
»Paperpota«. Na donjem kraju cijev je ojačana. Pritiskom noge sadilj
se zabode u zemlju, otvara i pravi rupu. Raslinja u »Paperpot« ćeliji
pada kroz cijev u nastalu rupu dostižući optimalnu dubinu. Po izvlačenju
sadilja, zemlja oko raslinja se zagazi i radi se na novoj rupi.


Izvršena su ispitivanja radnih učinaka kao i tjelesnih opterećenja kod


sadnje. Rezultati su slijedeći:
Tl o
lako
srednje
teško
Radni učinak/sat
462
390
312
Udarci srca u98
120
115
minuti


Uz ovakove radne efekte proizlazi da je sadnja po Paperpot sistemu
srednje teški rad.
Iz gornjeg proizlaze mnogobrojni pozitivni zaključci.


Metoda je već par godina u širokoj primjeni u mnogim zemljama. Danas
Skandinavske zemlje po ovoj metodi uzgajaju preko 400 miliona sadnica
raznih rasi ina.


Samo podatak da su troškovi pošumljivanja primjenom ove metode,
u odnosu na kl asicne metode, smanjeni za 40—60",o govori dovoljno i istovremeno
daje odgovor na pitanje: u kom pravcu krenuti dalje?


Na kraškom području ŠUMARIJA BUJE izvršeno je pošumljivanje 12 ha
primjenom »Paperpot« sistema. Svi radovi obavljeni su akcijom JNA na
pošumljivanju. Nismo uspjeli samo u jednom: pronaći rupu u koju je zasađena
sadnica s »Paperpotom«, a da nje nema.


Slobodni smo informirati, da je Šumsko hortikulturno gospodarstvo
»Istra« Buzet — ŠUMARIJA BUJE spremna da pruži detaljnije informacije,
da organizira proizvodnju po Paperpot sistemu kod interesenata te da vrši
snabdjevanje sa svim materijalima i alatima.


ŠHG »Istra« Buzet — šumarija Buje