DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 51     <-- 51 -->        PDF

ODREĐIVANJE BROJA RADNIKA ZA IZVRŠENJE PLANA SJEČE
U JEDNOJ GOSPODARSKOJ JEDINICI


Problematika vezana za utvrđivanje elemenata za izradu ekonomskofinancijskog
plana iskorišćivanja šuma vrlo je delikatna. Razlozi toga nalaze
se u činjenici da se gotovo cjelokupan proizvodno-prodajni proces vezuje
za vremensku situaciju koja na mjestu proizvodnje vlada.


Proizvodni proces u iskorišćivanju šuma sastavljen je od bezbroj potpuno
različitih operacija, a koje su sve usmjerene ka tome da na predmet
rada, a to je drvo, iz dubećeg transformira u drugi raspored. Pri procesu
transformacije od rada se traži univerzalnost.


U situaciji gospodarenja šumama, kakva danas vlada u nas, pred OOUR
se nameće, kao primaran zadatak, usklađenje dosadašnjeg načina gospodarenja
sa onim načinom kako to treba biti. Ovo usklađenje je neophodno
s ciljem postizanja potrajnosti prinosa i prihoda. Nepobitna je činjenica da
plan u ovako koncipiranoj situaciji predstavlja oslonac za sigurnije i pouzdanije
očekivanje i programiranje tekućeg i budućeg razvoja.


Organizacija, u kojoj je konkretno analiziranje tokova planiranja vršeno,
bilježi začetke elementarnih postupaka oko svođenja svih proizvodnih
tokova u planske okvire.


Pošto iskorišćivanje na sebe nadovezuje i uzgoj šuma to će kao takvo
i prvo biti analizirano.


U našoj zemlji djeluje mali broj radnih organizacija iz oblasti šumarstva
gdje se s dovoljnom pažnjom primjenjuje proces tehničkog normiranja
i cjelokupni instrumentarij vezan za tehničke norme. Većina organizacija
norme za radove u iskorišćivanju šuma određuje na bazi kumuliranog iskustva,
uz opet iskustvenu korekciju. Drugi pak su odredili bazu izraženu u
mjesečnom ili dnevnom izrazu, a normu su određivali snimajući slobodno
pojedine faze u njihovom početku.


Naša organizacija pri nagrađivanju radnika na fazi sječe i izrade drvnih
sortimenata primjenjuje iskustvene norme za prosječne — normalne uvjete
rada. Pri tom se uzima u obzir kategorijacija težih uvjeta rada. Primjena
kategorizacije znači priznavanje da će u jedinici vremena biti za postotak
kategorije izrađeno toliko manje jedinica proizvoda.


Provedba kategorizacije može se izvršiti na 2 načina i to:


a) pri samom početku sječe i izrade,


b) pri sastavljanju ekonomsko-financijskog plana.


U dobro koncipiranom sistemu nagrađivanja, proces kategorizacije treba
uraditi vrlo savjesno.


229




ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 52     <-- 52 -->        PDF

Problemi, vezani za nedovoljno kompletno sagledavanje procesa normiranja,
uočavaju se u trenutku određivanja elemenata za plan angažiranja
potrebnog broja radnika za izvršenje određenog zadatka. Smatramo da i pored
svih zavisnosti o vremenskim uvjetima, pri proizvodnji u šumarstvu
treba vrlo temeljito i jasno odrediti, odnosno vremenski rasporediti, sve
proizvodne zadatke. Pri tome se mora znati, ako se radi o sječi i izradi,
slijedeće:


— gdje će se sjeći,
— kada će se sjeći,
— koliko radnika će raditi,
— s koliko motornih pila će se raditi,
— tko će izvoziti,
— kada će izvoziti,
— gdje će se izvoziti.
Da bi došli do osnovnog podatka, a to je koliko će radnika biti angažirano
i s koliko motornih testera, iskoristili smo postojeće normative i
ostvarenje tih normativa u posljednje 2 godine. Norme su sačinjene posebno
za čistu sječu, a posebno za proredu, jer su i uvjeti rada različiti. S obzirom
da tako pratimo, tako ćemo i planirati.


OOUR-a, u kojoj je ispitivanje izvršeno, nalazi se locirana u Baranji
koja je podložna poplavama. Ukupna površina iznosi 6.200 ha. Od ukupne
površine 73,7% nalazi se u poplavnom području, a 26,3% u području zaštićenom
od poplave. Ovo je potrebno navesti da se istaknu karakteristike
proizvodnje u šumarstvu i velika zavisnost od situacija koju čovjek nije u
stanju predvidjeti.


Služba plana, obrađujući predložene »ŠP« obrasce, vrši raspored sječivih
masa po karakteristikama. Te karakteristike su one po kojima su normativi
sačinjeni, a to je: vrsta sječe i kategorija. Ove karakteristike se određuju
za grupu sortimenata i to: tvrda oblovina, meka oblovina, tvrdo prostorno
drvo i meko prostorno drvo. Sve ovo je potrebno stoga što svaka
kategorija zahtjeva različiti broj jedinica vremena za izradu jedinice proizvoda.


Jasnoće radi, prikazat ćemo grupu tvrde oblovine:


TVRDA OBLOVINA
CISTA SJEĆA
količina norma
za 8 sati
u kup.
potrebno sati
Kategorija 105 36 5,59 51,5
110
115
62
438
5,33
5,10
93,1
687,1
120
125
36
844
4,88
4,69
59,0
1439,7
135 31 4,34 57,1
PROREDA
Kategorija 130 6 3,92 12,2
SVEUKUPNO: 1453 2399,7




ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 53     <-- 53 -->        PDF

Isti postupak primjenjuje se i za ostale grupe sortimenata. Rekapitulacija
sječe i izrade u konkretnoj OOUR izgleda po grupama sortimenata
ovako:


Jedinica Ukupno potrebnih
sati


TVRDA OBLOVINA 1453 2.399,7
MEKA OBLOVINA 12055 18.744,8
TVRDO PROSTORNO 6771 12.421,2
MEKO PROSTORNO 15123 25.369,2


UKUPNO: 35.402 58.934,9


Prosječno potrebno sati za 1 jedinicu


58935
= = 1,66


35402


Korekcija zbog pogrešnih normativa


Materijal o povećanju ostvarenja produktivnosti, mjerene odnosom između
jedinica učinka i vremena, pokazao je da smo u 1972. godini jednu
jedinicu radili za 0,949 sati. Pokazatelj iste kvalitete u 1973. godini bilježi
da smo za jednu jedinicu izrade trebali 0,956 sati. To znači da norma nikako
nije dobro postavljena. Zbog toga je potrebno izvršiti korekciju potrebnih
sati rada za jednu jedinicu i ukupni etat.


Pošto se produktivnost 1972. i 1973. gotovo podudaraju, uzet ćemo da
je ona u prosjeku 0,95 sati za jednu jedinicu izrade.


Stavljanjem u omjer 0,95 sa 1,66 slijedi podatak da su norme nerealne
za 57,2", o- Sa tim % treba množiti izračunati broj ukupno potrebnih radnih
sati.


OOUR u oblasti iskorišćivanja šuma sastoji se iz lokacija koje razlikuju


Ukupno
potr. sati
po normativu
Koeficijent
Potreban
br. efekt,
sati rada
Tvrda oblovina 2.399,7 0,572 1373
Meka oblovina 18.744,8 0,552 10722
Tvrdo prostorno
Meko prostorno
12,421,2
25.369,2
0,572
0,572
7105
14511
58.934,9 0,572 33711
Razrađujući u nastavku proces planiranja, operativno planiranjeići dalje i razraditi taj plan na njegove sastavne dijelove. Ukupan etat
mora
jedne


sepo veličini i prostoru. Svaka od njih je kategorizirana drugom kategorijom
iz koje proizlazi i ostvarenje druge produktivnosti rada (Wh).




ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 54     <-- 54 -->        PDF

U situaciji striktnog planiranja same sječe i izrade, pa i nastavka slijedećih
faza rada, treba odrediti vrijeme trajanja sječe. Vrijeme se izračunava
u danima. 0 velikom broju elemenata zavisi koliko će dana sječivi
zahvat trajati. Broj radnika mora biti u centru svih zavisnih elemenata i
zato je broj radnika potreban za izradu ukupne neto mase na određenoj
lokaciji (odjelu) primaran. Broj radnika se određuje po slijedećoj formuli:


En X Wh
Rn
t x MP x R


Pri tome istaknuti da izrazi znače:


En = Neto drvna masa
Wh = Sati rada za jedinicu izrade
t = Dnevno radno vrijeme
MP = Broj motornih pila
R = Rroj radnika na 1 motornu pilu
Rn = Broj radnika potrebnih za ukupnu izradu neto mase.


Izraz Rn, govoreći o potrebnom broju radnika, pretpostavlja sve elemente
iz kojih je taj broj proizašao. Na osnovu ovoga izraza može se točno
odrediti koliko dana, uz postizanje pretpostavljene produktivnosti rada,
treba trajati faza sječe i izrade drvnog materijala. Kod određivanja broja
dana mora se uzeti stvarni raspored radnog vremena uz odbitak državnih
praznika i slobodnih subota.


Izraz MP — broj motornih pila nije automatski određen i zato ga treba
odrediti. Način njegovog određivanja je u zavisnosti od veličine prostora
na kojoj se izvodi sječa. Osnovni je princip da veličina prostora za sječu
jednog radnika odgovara kvadratu sa stranicom dužine dvije prosječne visine
stabla (25 + 25 = 50). U našem slučaju, gdje dominiraju stabla visine
oko 25 metara, to znači da 1 pila može biti na 2500 m2, odnosno na 1 hektar
4 motorne pile.


Što se tiče broja radnika, na 1 motornoj pili angažiranih, taj odnos,
odnosno njegova veličina zavisi od koncepcije koja se primjenjuje.


Analizirajući sječu u jednoj gospodarskoj jedinici — odjelu, s neto masom
od 4570 jedinica primjenom istaknute formule, došli smo do spoznaje
da je uz produktivnost 0,95 sati za jedinicu, 8 satnog radnog dana, 9 motornih
pila i 2 radnika po jednoj motornoj pili potrebno 30,2 dana rada uz
istaknute uvjete.


Primjenom koncepcije da svaki radnik radi sa motornom pilom došlo bi
do porasta produktivnosti rada. Ako bi produktivnost porasla za samo
20% uz iste elemente trebalo bi 24 dana efektivnog rada. Ovo rječito govori


o mogućnostima koje se pružaju ulaženjem u sadržaj pojedinih elemenata
iz istaknute formule.
Naprijed iznijeta zapažanja mogu poslužiti operativnim planerima u
pripremi proizvodnih zadataka i određivanju elemenata za zadatke u fazi
sječe i izrade drvnog materijala.


Bogdanović Jozo, dipl. ekonomista


232