DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 75     <-- 75 -->        PDF

IN MEMORIAM


Dr ing. MILENKO B. PLAVSIC


redovni profesor Šumarskog fakulteta u Zagrebu
(1909—1974).


U porodičnoj obavijesti Plavšić i Gojković je napisano: ». . . stigao je 8.
aprila 1974. časno do kraja svog životnog puta«.


I zbilja je profesor dr Milenko Plavšić tog kobnog dana časno, ali tiho
i mirno kao što je i živio, stigao do kraja svog životnog puta. Među svojom
rodbinom, prijateljima, suradnicima, đacima i u svojoj struci, a kroz svoja
djela, prof, dr Plavšić će još dugo živjeti.


Nije lako pisati ove i ovakve retke. Treba se potpuno smiriti i koncentrirati,
što je nemoguće, da bi ih se pisalo. Onaj o kome se oni pišu
u stvari ih diktira kako da se pišu. I suviše je prof. Plavšić bio velika
ličnost da bi se o njemu malo i lako pisalo. O njegovom životu i radu,
te o njegovim djelima ne može pisati samo jedan čovjek, nego ekipa ljudi


— istraživača i sakupljača podataka o životu i radu prof. Plavšića. Neizlječiva
bolest se podmuklo ušuljala da bi ga surovo i brzo odnijela u smrt.
I njegov radni stol je ostao raspremljcn, i dnevna pošta neotvorena i mnogi
rukopisi nezavršeni, jer je prof. Plavšić želio još živjeti i raditi.
Upravo ju je prvi put i osjetio na terenu, na radnom zadatku istraživača,
ali se nadao, kao i svi mi koji smo se u zanj zatekli, da je bezazlena
i prolazna, a ne teška i neizlječiva. I tada se naš dragi prolesor Plavšić




ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 76     <-- 76 -->        PDF

ubrzo nakon toga presvukao iz terenskog u bolničko odijelo i preselio s


pokusnih ploha u bolesnički krevet, a potom — uz tihi porodični sprovod —


i u svoju vječnu kuću na zagrebačko groblje Mirogoj.


U 66-toj godini života prof, dr Milenko Plavšić je zauvijek zatvorio oči
i više njima neće vidjeti svoju šumu koju je bezgranično volio, svoje pokusne
površine na kojima je savjesno i predano istraživao, svoje rezultate
istraživanja koje je s nestrpljenjem očekivao i svoje studente kojima ih
je nesebično saopćavao. On neće više vidjeti niti svoju obitelj kojoj je,
kao rijetko tko, bio odan.


Naša je šumarska nauka i visokoškolska nastava izgubila, smrću prof.
Plavšića, pionirskog i serioznog istraživača i vrsnog pedagoga i didaktičara
iz područja šumarske i drvno industrijske ekonomike, a šumarska i
drvno industrijska operativa svoga sigurnog kreatora na koga se uvijek i
čvrsto oslanjala.


Prof. dr Milenko Plavšić je rođen 1909. godine u Staroj Pazovi. Sin
pravnika i kotarskog predstojnika — bio je prinuđen da djetinjstvo i školovanje,
zbog čestih premještaja roditelja, provodi i završava u raznim
mjestima, da bi 1927. godine maturirao na Realnoj gimnaziji u Koprivnici.


Kako je vrlo mlad ostao bez oca i sa malom porodičnom penzijom —
to je, sa još svoja dva brata, jedini spas našao u upornom radu i marljivom
učenju. Te rano stečene radne navike ne samo da ga nisu do smrti
napustile, nego je isto tako — iako u drugim materijalnim uvjetima — i
svoju djecu odgajao, a studentima i suradnicima je neprestano govorio i
ličnim primjerom pokazivao da se samo radom i na osnovi rada rezultati
mogu postizati.


Nakon mature prof, dr Milenko Plavšić se upisao na Poljoprivredno-
šumarski fakultet (Šumarski odjel) Sveučilišta u Zagrebu na kome je, među
prvima u svojoj generaciji, 1931. godine i diplomirao. Kao odličan student,
skroman, radan i ozbiljan čovjek, te visoko obrazovan intelektualac — bio
je zapažen od strane profesora Poljopriredno-šumarskog fakulteta i kao takav
predložen, izabran i potvrđen 1933. godine — nakon što je odslužio vojni
rok — za asistenta iz Uređivanja i Računanja vrijednosti šuma na Poljoprivredno-
šumarskom fakultetu (šumarskom odjelu) u Zagrebu.


Već 1935. godine polaže stručni ispit za samostalno vođenje šumskog
gospodarstva, a godinu dana iza toga i asistentski ispit, da bi 1939. godine
stekao i doktorat šumarskih nauka. U periodu od 1935. do 1939. godine
pokojni prof. Plavšić obavlja potrebne specijalizacije iz Uređivanja šuma i
Računanja vrijednosti šuma sa šumskom statikom.


Habilitirao je 1947. godine iz Šumarske ekonomike i iste godine bio izabran
za docenta. U oskudici nastavnog osoblja — povremeno je predavao
Dendrometriju, a Uređivanje šuma je predavao 12 godina, dok je Šumarsku
i Drvno-industrijsku ekonomiku predavao stalno. Kao odličan poznavalac
marksizma i kao uvjereni marksist, prof. Plavšić je u poslijeratnim godinama
predavao i na marksističkim kursevima u svom radnom kolektivu.
Često je znao govoriti da je nad marksističkom literaturom morao osvitati
da bi je što bolje proučio i upotpunio. Po bogatoj marksističkoj literaturi
Katedre i na njoj ispisanim marginama u to smo se osim ostalog, mogli
i uvjeriti. Ujedno je tim pok. Plavšić postavljao i Šumarsku ekonomiku na
nove — marksističke — temelje iz koje se kasnije razvio čitav niz pred


254




ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 77     <-- 77 -->        PDF

meta, a iz ovih i posebna šumarsko-ekonomska škola koja je poznata i
priznata kako u zemlji tako i u inozemstvu, a naročito u socijalističkim zemljama
Evrope koje su imale i imaju dugu šumarsku, a posebno šumarsko-
ekonomsku tradiciju.


Pokojni prof, dr Milenko Plavšić je 1952. god. izabran za izvanrednog, a
1955. godine za redovitog sveučilišnog profesora i u tom ga zvanju i sa tog
radnog mjesta smrt zatekla i otrgnula.


Kao mlad docent, a kasnije izvanredni profesor postao je i predstojnik
Zavoda za Uređivanje šuma i šumarsku ekonomiku, a 1953. do 1956. godine
je ujedno bio i predstojnik Zavoda za šumske pokuse i urednik fakultetskog
Glasnika za šumske pokuse, te suradnik Jugoslavenske akademije znanosti
i umjetnosti.


Školske 1954/55. godine prof, dr M. Plavšić je bio pročelnik Šumarskog
odjela, a školske 1958/59. godine bio je psljednji dekan Poljoprivredno-
šumarskog fakulteta u Zagrebu. Nakon toga, odnosno 1960. godine fakultet
se je podijelio na dva fakulteta. Bio je učesnik mnogih međunarodnih Kongresa
i Simpozija i to redovito sa referatima u kojima je iznosio rezultate
vlastitih istraživanja, te vlastite poglede i stavove iz Ekonomike i Organizacije
domaćeg i svjetskog šumarstva. Zapažena su njegova istupanja na
kongresima Internacionalnog udruženja instituta za šumarska istraživanja
u Oxfordu (1956), te na Svjetskom šumarskom kongresu (u ekonomskoj
sekciji) u Madridu 1966. godine. Isto tako, prisustvo pok. prof. Plavšića je
bilo veoma zapaženo i na Međunarodnim simpozijima Istočno alpsko^dinarske
sekcije za proučavanje vegetacije u Trstu, Beču, Zürichu, Münchenu,
Obergurglu i Sarajevu, te njegov referat (bez prisustva) u Camerinu. Na
tim skupovima je prof. Plavšić promatrao i tretirao biljne zajednice i
tipove šuma kao funkcije nekih zakonitosti koje se mogu i kvantificirati,
a i kvalitetno (vrijednosno) razlučiti da bi imale svoj puni smisao. Upravo
je to kod učesnika pobuđivalo i najveći interes ne samo za materiju koju
je, na temelju vlastitih istraživanja, iznosio nego i za ličnost prof. Plavšića
kao šumara-ekonomistu kod koga su se takve ideje začinjale.


Osim što je bio gost mnogih svjetskih Akademija nauka — prof Plavšić
je od 1955. do 1972. god. bio i na studijskim putovanjima u Engleskoj, Saveznoj
i DDR Njemačkoj, Belgiji, Holandiji, Švicarskoj, Danskoj, Poljskoj,
Francuskoj, Španjolskoj, Italiji, Kanadi i Grčkoj, a ponude za Bliski Istok
i Latinsku Ameriku je morao i odbijati.


Svojim originalnim naučnim radovima koji su — u manjim ili većim
recenzijama — skoro svi prikazani u Istočnoj i Zapadnoj stručnoj štampi,
zatim svojim referatima na Međunarodnim kongresima i simpozijima, te svojim
studijskim boravcima, putovanjima i ličnim kontaktima, pok. profesor
Plavšić je ne samo rastao i izrastao među nekoliko najprominentnijih šumarsko-
ekonomskih stručnjaka svijeta, nego je naše šumarstvo, a posebno
njegovu uređivačko-ekonomsku komponentu, digao do svjetskih razmjera.
Poznato je da naša zemlja i sa stanovišta šumarstva ima značajnu ulogu
u svijetu, u čemu je, nesumnjivo, zaslužan i pokojni prof. Plavšić.


Prof. dr Milenko Plavšić je 41. godinu radio na Šumarskom fakultetu
u Zagrebu. Zato vrijeme je rastao zajedno sa fakultetom i fakultet je rastao
zajedno s njim. On je jedan od njegovih aktivnih graditelja naučne, na


255




ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 78     <-- 78 -->        PDF

stavne i kadrovske politike. Prof. Plavšić je za više od 4 decenija odgojio
brojne inženjere šumarstva i drvne-industrije i podijelio mnoge doktorate
i magisterije nauka. Samo u Zavodu, odnosno Katedri koje je bio predstojnik
vodio je, odgojio i podijelio doktorate i habilitacije trojici svojih
najbližih suradnika, od kojih su dvojica, još za njegova života, postali i
redovni sveučilišni profesori.


Kao čovjek bio je vrlo skroman, neposredan, human, pravedan i posve
istinit. O sebi nije mnogo govorio nego je to prepuštao drugima, a posebno
svome radu, za koji nije tražio priznanje, nagrade, a niti je očekivao odlikovanja.
Pomagao je svakome tko mu se obratio za pomoć i imao veliko
razumijevanje za svakog čovjeka, a posebno je razumijevao studente. Prema
svojim suradnicima je imao izrazito drugarski, čak i roditeljski odnos.
Prema poslu i radnim zadacima bio je izuzetno odgovoran, do tančine precizan
i krajnje savjestan. Njegovi lični interesi su bili interesi njegove struke,
njegovih radnih zadataka, njegovih suradnika i njegove obitelji.


Imao je — kao čovjek druge struke — veliki smisao za umjetnost, a
posebno etnografiju, slikarstvo i klasičnu muziku u kojoj je uživao.


Prof. dr Milenko Plavšić je izuzetno volio svoju zemlju i na nju je bio
neobično ponosan. Za njega je Jugoslavija bila njegov siguran i topao dom.
Iako stručnjak vrhunske međunarodne reputacije — uvijek se sa čestih putovanja
iz inozemstva vraćao sa riječima: »svagdje je lijepo, ali kod nas
je najljepše«.


Iz naše je sredine, dakle, zauvijek nestala velika ličnost profesora Plavšića,
upravo poput snažnog hrasta u šumi, čijim nestankom nastaje progala
koja teško zarasta. On je otišao, ali su ostali njegovi hrastovi, jasenovi i
jele čije je zrelosti utvrdio i u tim naučnim radovima im propisao duži
vijek nego što je bio uobičajen, kao da im je svjesno poklonio dio svoga
vijeka.


Vrsni naučni radnik, pedagog i čovjek — pok. prof. Plavšić kao da je
živio koliko i njegov hrast, ostavio je za sobom bogat i cjelovit opus, od
oko sto, naučnih i stručnih radova, prikaza i recenzija koje nije lako
nabrojiti.


U bibliografskom prikazu tih radova nužno će biti izostavljeni prikazi,
recenzije i stručne ekspertize, te naučni i stručni radovi prof. Plavšića koji
su se u momentu njegove smrti zatekli u štampi, rukopisu ili u numeričkim
podacima.


BIBLIOGRAFSKI PODACI


1.
O novijoj upotrebi drveta, Šum. List 1946, str. 53—59;
2.
Uređivanje visokih prebornih šuma, Zagreb 1936, str. 42 (asistentska radnja);
3.
O novijoj kritici teorije zemljišnog čistog prihoda (Nouvelles critiques de la
theorie de rentabilite fonciere), Šum. List 1937. str. 307—325, sa sadržajem na
francuskom jeziku;
4.
Oporezivanje šuma (Assiette des impöts sur les forets), Ibidem 1937, str.
447—454, sa sadržajem na francuskom jeziku;
5.
O bilanciranju i rentabilitetu šumskog gospodarstva (Über die Bilanzierung
und Rentabilität der Fortswirtschaft), Glasnik za šumske pokuse 1940, str.
313—434, sa sadržajem na njemačkom jeziku (disertacija);
256




ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 79     <-- 79 -->        PDF

6.
O određivanju šumske takse, (cijene drveta na panju) Determination de la
laxe forestiere), Ibidem 1948, str. 259—291, sa sadržajem na francuskom jeziku
(habilitaciona radnja);
7.
Šumarska ekonomika, Zagreb 1948, str. 165, skripta;
8.
Uređivanje šuma, Mali šumarsko-tehnički priručnik, Zagreb 1949, str. 180—206;
9.
Rentabilitet u šumskom gospodarstvu (Rentabilite dans l´exploitation des
forets), Šum. List 1950, str. 1950, str. 75—97, sadržaj na francuskom jeziku;
10.
O cilju šumskog gospodarstva u socijalizmu i o njegovoj realizaciji (Über
das Ziel der Forstwirtschaft im Socialismus und über seine Realisation),
Ibidem 1952, str. 5—24, sadržaj na njemačkom jeziku;
11.
Da li je šuma osnovno sredstvo ili prirodno dobro? Ibidem 1954, str. 202—205;
12.
Tabele drvnih masa za poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl), (Derbholzmassentafeln
der Fcldesche (Fraxinus angustifolia Vahl), Ibidem 1954, str.
550—561, sa sadržajem na njemačkom jeziku;
13.
Prilog istraživanja u čistim i mješovitim sastojinama poljskog jasena (Untersuchungen
über die Rein- und Mischbestände der spitzblättrigen Esche), 1955,
Glasnik za šumske pokuse, knjiga 14, str. 258—313, sadržaj na njemačkom
jeziku;
14.
Strukturni odnosi Posavskih šuma s obzirom na broj stabala, temeljnicu i
drvnu masu (Repartition des nombres de tiges, de la surface terriere et du
volume dans les foret de plaines de Sava), 1955, Glasnik za šumske pokuse,
knjiga 14, str. 314—359, (zajedno s N. Klepcem), sadržaj na francuskom jeziku;
15.
Ekonomski osnovi šumske i drvno-industrijske proizvodnje, Zagreb 1954, str.
212, skripta;
16.
Debljinski rast i prirast poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl), Stärkenwuchs
und Zuwachsleistung der schmalblättrigen Esche (Fraxinus angustifolia
Vahl), šum. List 1956, str. 273—283, sadržaj na njemačkom jeziku;
17.
Kalkulacija cijene (šumske takse) sporednih šumskih proizvoda, Zagreb 1958,
str. 261, Izdanje Polj.-šumarske komore NRH;
18.
Die schmalblättrige Esche (Feaxinus angustifolia Vahl, i njegov debljinski
prirast) Papers, Volume 3, Inter, Union of Forest Research Organisations,
London, 1958. str. 254—262;
19.
Utvrđivanje prirasta po kontrolnoj metodi na pokusnim plohama gospodarske
jedinice »Posavske šume« u šumariji Lipovljani, Determing the volume
increment after the »Methode du contröle« — Forests of the Sava basin
— in the forest district of Lipovljani), Šum. List 1959, str. 259—271 (zajedno
s prof, dr D. Klepcem), sadržaj na egleskom jeziku;
20.
Kalkulacija, Šumarska enciklopedija I, Zagreb 1959, str. 710—714;
21.
Prihod, Šumarska enciklopedija II, Zagreb 1963, str. 317—318;
22.
Privredni račun, Šumarska enciklopedija II, Zagreb 1963, str. 329;
23.
Računovodstvo, Šumarska enciklopedija II, Zagreb 1963, str. 359;
24.
Troškovi, rukopis (pripremljeno za štampanje u enciklopediju);
25.
Holzmasse und Zuwachs der spitzblättrigen Esche (Fraxinus angustifolia
Vahl) in Rainbeständen, (Drvna masa i prirast poljskog jasena — Fraxinus
angustifolia Vahl — u čistim sastojinama), god. 1960, str. 8, XIII. Kongress,
Inter. Verband Forstlicher Forschungsanstalten (IUFRA), Wien;
257




ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 80     <-- 80 -->        PDF

26.
Istraživanje odnosa sortimenata kod poljskog jasena (Untersuchungen über
die Sortimentsverhältnisse der spitzblättrigen Esche), Zagreb 1961, str. 25
(u štampi, Glasnik za šumske pokuse).
27.
Istraživanje postotnog odnosa sortimenata kod jele (Abies alba Mill.). (Das
Sortimentenanfallprozent bei der Weisstanne) (Abies alba Mill.). (S U. Golubovićem).
Šum. List, 9/10, 1963. str. 366—387;
28.
Istraživanje postotnog odnosa pilanskih sortimenata kod jele (Abies alba
Mill.). (Untersuchungen über den prozentuellen Anteil der Sagereisortimente
bei der Weisstanne). Abies alba Mill.). (S U. Golubovićem). Šum. List, 1/2,
1964, str. 21—36;
29.
Istraživanje postotnog odnosa jelovih pilanskih trupaca po kvaliteti i klasa
jelovih okrajčenih dasaka (piljenica) komercijalnih dužina na bazi pilanskih
debljinskih razreda-podrazreda. (Investigations into the percentage shares
of Fir sawlogs according to their quality classes of edged Fir boards (commercial
legths) on the basis of sawmill diameter classe sand gradations).
(S U. Golubovićem). Drvna Ind., 3, 1964, str. 2—12;
30.
Istraživanje sadanje najpovoljnije sječive zrelosti u sastojinama poljskog jasena.
(Untersuchungen über die gegenwartige gunstigste Hiebsreife in den
Bestanden der spitzblättrigen Esche). Zagreb 1964, 144 str. (Savezni fond za
naučni rad Beograd);
31.
Drvna masa, prirast i apsolutna zrelost sastojina poljskog jasena. (Holzmasse,
Zuwachs und Hiebsreife des höchsten Massenertrags der Bestände
der spitzblättrigen Esche), šum. List, 1/2, 1965, str. 17—29;
32.
Istraživanje ekonomičnosti u proizvodnji furnira iz furnirskih trupaca poljskog
jasena. (Investigations on the economics of productions of sliced veneer
from the veneer logs of Narrov-leaved Ash). (S U. Golubovićem). Drvna Ind.,
5/6, 1965, str. 58—65;
33.
Uputstvo za primjenu Pravilnika o utvrđivanju vrijednosti šuma. (U zajednici
s B. Kraljićem i Z. Potočićem). Zagreb 1966, 88 str. (Republički sekretarijat
za privredu SRH).
34.
Drvna masa, prirast i apsolutna zrelost sastojina hrasta lužnjaka (Quercus
pedunculata Rhrh.). (Holzmasse, Zuwachs und Hiebsreife des höchsten
Massenertrags der Bestände der Stieleiche). Šum. List, 9/10, 1967, str. 349—360;
35.
Istraživanje postotnog odnosa sortimenata eksploatacije šuma u čistim i mješovitim
bukovim sastojinama Gorskog Kotara. (Investigations into the percentage
distribution of assortiments (logging) in the pure and mixed stand
of the Gorski Kotar region). (S U. Golubovićem). Šum. List, 11/12, 1967, str.
456—481.
36.
Istraživanje rentabilnosti u proizvodnji furnira iz furnirskih trupaca hrasta
lužnjaka. (Investigations of rentability in the production of veneers from
Oak veneer logs). Drvna Ind., 10/12, 1967, str. 167—187;
37.
Istraživanje sadašnje najpovoljnije sječive zrelosti u jelovim prebomim šumama.
(Untersuchungen über die gegenwärtige günstigste Hiebsreife in den
Tannenplenterwaldern). (Investigations into the present most favourable maturity
of Fir selection forests). Šum. fakultet Zagreb, 1967, 114 str.
38.
Untersuchungen über die Hiebsreife des grossten Massenertrags in Tannenplenterwaldern.
(Istraživanje sječive zrelosti najvećeg prihoda drvne mase u
jelovim prebornim šumama). XIV. IUFRO Kongress, München 1967, vol. VIII,
str. 301—314;


ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 81     <-- 81 -->        PDF

39.
Istraživanje sadašnje najpovoljnije sječive zrelosti u sastojinama hrasta lužnjaka.
(Untersuchungen über die gegenwärtige günstigste Hiebsreife in den
Stieleichenbestanden). Zagreb 1967, 133 str. (Savezni fond za financiranje naučnih
djelatnosti, Beograd);
40.
Stanje i problemi daljnjeg razvoja istraživanja u šumarskoj ekonomici SFRJ.
Biotehničke nauke, Savezni savet za koordinaciju naučnih delatnosti, Beograd
1968, str. 85—88;
41.
Ein Beitrag zur Kenntnis der pflanzensoziologischen Zusammensetzung und
Aufbauelemente der Urwaldreservats »Corkova uvala« (Plitwitzer Seen-Nationalpark).
(Prilog poznavanju biljno-sociološke strukture i elemenata građe
prašumskog rezervata »Čorkova uvala« — Nacionalni park — Plitvička jezera).
(Zajedno s N. Plavšič i U. Golubović). Akademija nauka i umjetnosti
BiH, Sarajevo, 20 str.;
42.
Pflanzensoziologie als Hilfsmittel für die Ermittlung der Ertrags und Wertleistung
in Buchenbestanden. (Biljna sociologija kao sredstvo za utvrđivanje
prihodne sposobnosti u bukovim sastojinama). (Zajedno s N. Plavšič i U. Golubović).
Mitt. ostalp. — din. pflanzensoz. Arbeitsgem., Camerino 1969. str.
241—260;
43.
Istraživanje vrijednosti brutto produkta u eksploataciji šuma, primarnoj i finalnoj
proizvodnji drvne industrije koju omogućuje jedan hektar (zrele) nizinske
slavonske šume. (Forschungen über den Bruttoproduktwert ni der
Forstbenutzung, der Prmar- und Endprodukten-Erzeugung der Holzindustrie,
welchen ein Hektar des (hiebsreifen) slawonischen Auenwalds ermöglicht).
(S U. Golubovićem). Šum. fakultet Zagreb 1969, str. 132;
44.
Istraživanje postotnog odnosa sortimenata kod poljskog jasena. Glasnik za
šumske pokuse, Zagreb 1972., str. 176—196;
45.
Recenzija rada »Šuma kao sredstvo radne organizacije (Ekonomsko-metodološka
studija)« Instituta za istraživanja u šumarstvu i drvnoj industriji, Beograd.
(Zajedno sa B. Kraljićem i Z. Potočićem). Zagreb 1966, 21 str.;
46.
Prilog poznavanju biljno-sociološkog sastava i elemenata građe prašumskog
rezervata »Ćorkova Uvala« (zajedno s N. Plavšić-Gojković i U. Golubović).
Šum. List, 9—10/72, str. 348—364;
47.
Istraživanje postotnog odnosa sortimenata u sastojinama hrasta lužnjaka.
(Forschungen über die prozentualle Sortimentsstruktur in den Stieleichenbestanden),
Zagreb, 1969. Sadržaj na njemačkom jeziku. Rukopis za štampu;
48.
Prilog istraživanju vrijednosti šuma na području Šum. gospodarstva Zagreb,
Zagreb 1969., s dr U. Golubovićem i Ing. I. Kuzmanićem. (Rukopis);
49.
Prilog istraživanju vrijednosti šuma na području Šum. gospodarstva Kutina,
Zagreb, 1969., s dr U. Golubovićem i Ing. I. Kuzmanićem. (Rukopis);
50.
Istraživanje različitih uvjeta privređivanja u ekonomskim šumama Gorskog
Kotara (Institut za šumarska istraživanja, Zagreb 1970., s U. Golubovićem)
str. 74;
51.
Uvjeti privređivanja na području Šum. gospodarstva Gospić. (Institut za šumarska
istraživanja, Zagreb 1973., s U. Golubovićem) str. 58.
Neka je vječna slava i hvala prof, dru Milenku Plavšiću za sve ono što
je učinio za svoju struku, njezinu nauku i nastavu, svoje kolege i prijatelje
i svoju rodbinu, a naročito za svoju najužu obitelj kao rijedak suprug, otac
i sin.


Dr.
Uroš Golubović


259