DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 76 <-- 76 --> PDF |
ubrzo nakon toga presvukao iz terenskog u bolničko odijelo i preselio s pokusnih ploha u bolesnički krevet, a potom — uz tihi porodični sprovod — i u svoju vječnu kuću na zagrebačko groblje Mirogoj. U 66-toj godini života prof, dr Milenko Plavšić je zauvijek zatvorio oči i više njima neće vidjeti svoju šumu koju je bezgranično volio, svoje pokusne površine na kojima je savjesno i predano istraživao, svoje rezultate istraživanja koje je s nestrpljenjem očekivao i svoje studente kojima ih je nesebično saopćavao. On neće više vidjeti niti svoju obitelj kojoj je, kao rijetko tko, bio odan. Naša je šumarska nauka i visokoškolska nastava izgubila, smrću prof. Plavšića, pionirskog i serioznog istraživača i vrsnog pedagoga i didaktičara iz područja šumarske i drvno industrijske ekonomike, a šumarska i drvno industrijska operativa svoga sigurnog kreatora na koga se uvijek i čvrsto oslanjala. Prof. dr Milenko Plavšić je rođen 1909. godine u Staroj Pazovi. Sin pravnika i kotarskog predstojnika — bio je prinuđen da djetinjstvo i školovanje, zbog čestih premještaja roditelja, provodi i završava u raznim mjestima, da bi 1927. godine maturirao na Realnoj gimnaziji u Koprivnici. Kako je vrlo mlad ostao bez oca i sa malom porodičnom penzijom — to je, sa još svoja dva brata, jedini spas našao u upornom radu i marljivom učenju. Te rano stečene radne navike ne samo da ga nisu do smrti napustile, nego je isto tako — iako u drugim materijalnim uvjetima — i svoju djecu odgajao, a studentima i suradnicima je neprestano govorio i ličnim primjerom pokazivao da se samo radom i na osnovi rada rezultati mogu postizati. Nakon mature prof, dr Milenko Plavšić se upisao na Poljoprivredno- šumarski fakultet (Šumarski odjel) Sveučilišta u Zagrebu na kome je, među prvima u svojoj generaciji, 1931. godine i diplomirao. Kao odličan student, skroman, radan i ozbiljan čovjek, te visoko obrazovan intelektualac — bio je zapažen od strane profesora Poljopriredno-šumarskog fakulteta i kao takav predložen, izabran i potvrđen 1933. godine — nakon što je odslužio vojni rok — za asistenta iz Uređivanja i Računanja vrijednosti šuma na Poljoprivredno- šumarskom fakultetu (šumarskom odjelu) u Zagrebu. Već 1935. godine polaže stručni ispit za samostalno vođenje šumskog gospodarstva, a godinu dana iza toga i asistentski ispit, da bi 1939. godine stekao i doktorat šumarskih nauka. U periodu od 1935. do 1939. godine pokojni prof. Plavšić obavlja potrebne specijalizacije iz Uređivanja šuma i Računanja vrijednosti šuma sa šumskom statikom. Habilitirao je 1947. godine iz Šumarske ekonomike i iste godine bio izabran za docenta. U oskudici nastavnog osoblja — povremeno je predavao Dendrometriju, a Uređivanje šuma je predavao 12 godina, dok je Šumarsku i Drvno-industrijsku ekonomiku predavao stalno. Kao odličan poznavalac marksizma i kao uvjereni marksist, prof. Plavšić je u poslijeratnim godinama predavao i na marksističkim kursevima u svom radnom kolektivu. Često je znao govoriti da je nad marksističkom literaturom morao osvitati da bi je što bolje proučio i upotpunio. Po bogatoj marksističkoj literaturi Katedre i na njoj ispisanim marginama u to smo se osim ostalog, mogli i uvjeriti. Ujedno je tim pok. Plavšić postavljao i Šumarsku ekonomiku na nove — marksističke — temelje iz koje se kasnije razvio čitav niz pred 254 |