DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 83 <-- 83 --> PDF |
studiju I. HORVAT-a (1938) o biljnosociološkom sastavu šuma u Hrvatskoj, ta iscrpna botaničko-šumarska doktorska rasprava V. TREGUBOV-a bez sumnje je utrla put prodoru i razvitku suvremene fitosociologije J. BRAUN- BLANQUET-a u cijeloj našoj zemlji. Od godine 1944. V. TREGUBOV je sudjelovao u NOB-u. Poslije rata bio je prvo tehnički savjetnik pri Saveznom ministarstvu šumarstva u Beogradu. Odmah iza toga kao znanstveni suradnik u Gozdarskem institutu Slovenije (1947/48. godine), a potom kao direktor Saveznog zavoda za planinske šume u Ljubljani (1949—1952. god.) vraća se znanstvenom radu i istražuje šumsku vegetaciju različitih krajeva Slovenije. U tom razdoblju, na poziv I. HORVAT-a, studira i neke šumarske probleme u sklopu vegetacijskih istraživanja i kartiranja masiva Risnjaka i Hrvatskoga Snježnika. U vremenu između 1952. i 1954. godine istražuje V. TREGUBOV, kao suradnik Centra za znanstvena istraživanja u Parizu, neke šumske lokalitete u Francuskoj pa vegetaciju istočnog dijela Maroka. Po povratku u Ljubljanu radi (1955—1961. godine) u svojstvu znanstvenoga suradnika u Institutu za gozdno in lesno gospodarstvo. Kao ekspert Organizacije za prehranu i poljodjelstvo (FAO) boravi u međuvremenu (1958—1960. g.) u Iranu, a nakon povratka nastupa mjesto višega znanstvenoga suradnika u Institutu za biologijo SAZU. U suglasnosti sa Zavodom za međunarodnu tehničku suradnju, V. TREGUBOV je god. 1963. postavljen za direktora »Projekta specijalnog fonda Udruženih naroda u Iranu«. Tamo je osnovao i vodio Šumarski fakultet Sveučilišta u Teheranu, na kojemu je god. 1964. izabran i za redovnog profesora. Nakon povratka u Ljubljanu (1970. god.) V. TREGUBOV je god. 1971. umirovljen u zvanju višega šumarskoga savjetnika. Tijekom svoga dugogodišnjeg rada V. TREGUBOV je česti sudionik mnogih međunarodnih znanstvenih i stručnih šumarskih skupova i aktivnosti. Bio je predstavnik na međunarodnom šumarskom kongresu u Budimpešti (1936. g.), povremeno je predavao na nekoliko poznatih Sveučilišta (Montpellier, Nancy, Marseille, Zürich), a nastupa kao delegat na Internacionalnom šumarskom kongresu u Seatlle — USA (1960), na kongresu Međunarodnoga saveza šumarskih istraživalačkih instituta u Miinchenu (1967) i Ljubljani (1970). V. TREGUBOV je objavio, iz različitih znanstvenih i primijenjenih šumarskih i fitocenoloških oblasti, oko pedesetak radova. POPIS ZNANSTVENIH, STRUČNIH I OSTALIH PUBLIKACIJA PROF. DR INC. V. TREGUBOVA 1. Etude lorestiere sur le Picea omorica Panč. — Annales de 1´Ecole nationale des Eaux et Forets et de la Station de recherches et experiences (Paris) V/2, 1934, 112—178. 2. Especcs endemiques forestiere en Yougoslavie. — Dcuxieme Congres internationale forestier (Budapest) 1936, 1—27. 3. Les croix en relief sur les troncs des Coniferes. — Revue des Eaux et Forets (Nancy—Paris—Strassbourg) 75, 1937, 681—685. 4. Les forets vierges montagnardes des Alpes Dinariques. Massif de Klekovatcha- Guermetch. Etude Botanique et Forestiere. — These de doctoral (Montpellier, Causse, Graille et Castelnau) 1941, 1—118 + 30. 5. Le Piceetum omoricae. — Station Intern, de Geobotanique Mediterraneenne et Alpine (Montpellier) 77, 1941, 14—20. |