DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 75     <-- 75 -->        PDF

STRUČNA SAVJETOVANJA


SAVJETOVANJE O ZAŠTITI ŠUMA OD POŽARA
ODRŽANO 14. I 15. LIPNJA U SPLITU


Zaštita šuma od požara u Jadranskom području SR Hrvatske tj. u primorju
i na otocima ili na području primorsko-otočkih općina, intenzivno se razmatra
i traže se odgovarajuće mjere zaštite od 1970. godine. Od te godine problematika
šumskih požara u Jadranskom području nalazi se na dnevnom redu Sabora odnosno
njegovog Organizaciono-političkog vijeća s jedne strane kao analiza provedbi
odredaba Zakona o zaštiti od požara iz 1968. god.1) a s druge strane kao
posljedica brojnosti požara i visine šteta od njega u šumama i u prirodi (pejzažu
uopće) u tom području od prvenstvene važnosti za turizam. 1971. godine isto
Vijeće inicira u općinama Jadranskog područja uz neposredno sudjelovanje pojedinih
narodnih zastupnika rasprave — savjetovanja u cilju utvrđivanja stanja
provođenja odredaba navedenog Zakona o zaštiti od požara uopće, a za šume
(prirodu) napose kao i s ciljem pospješenja provođenja preventivnih mjera kao
prvog uvjeta za brzo uspješno likvidiranje eventualno nastalog požara. Te i sljedećih
godina, pored Republičkog šumarskog inspektorata, u akciju se uključuje
i Republički sekretarijat za narodnu odbranu, Republički sekretarijat za unutrašnje
poslove, Vatrogasni savez Hrvatske i Republički zavod za zaštitu prirode.
Međutim težište rada leži na općinskim skupštinama koje su po odredbi u 6.
članu navedenog Zakona osnovni »organizatori zaštite od požara«. Prema tome
Savjetovanje o zaštiti šuma od požara održano u Splitu 14. i 15. lipnja ove, 1974.,
godine možemo označiti kao redovno razmatranje problematike zaštite od požara
uoči ljetne, i vremenski i turistički, sezone u kojem su periodu požari do
sada bili i brojniji i opasniji (štetniji) nego u drugo doba godine.


Ovo Savjetovanje, kao mandator Organizaciono-političkog vijeća Sabora, organizirao
je Republički sekretarijat za poljoprivredu, prehrambenu industriju iŠUMARSTVO u suradnji s Republičkim sekretarijatom za unutrašnje poslove,
Republičkim sekretarijatom za narodnu obranu, Vatrogasnim savezom, Centrom
za unapređenje zaštite od požara u Zagrebu, Šumarskim institutom u Jastrebarskom
i Republičkim hidrometeorološkim zavodom SR Hrvatske a u njegovom
radu sudjelovali su predstavnici društvenon-političkih zajednica i brojni stručnjaoi
raznih oblasti. Savjetovanje je počelo s dalje navedenim referatima organizatora
Savjetovanja i završeno donošenjem zaključaka.


SADRŽAJ REFERATA


1. Institut za šumarska istraživanja u Jastrebarskom izradio je referat »PROBLEMI
ZAŠTITE ŠUMA OD POŽARA«. Nakon kratkog prikaza suvremene uloge
šume za život čovjeka i »nekih momenata narušavanja pa i uništenja toga sistema
(ekosistema) u šumama« te vrsta šumskih požara uz statistički pregled izloženo
je stanje šumskih požara za razdoblje 1970—1973. godina. Referat se nastavlja
s prikazom utjecaja klimatskih činilaca i stanja vegetacije na pojavu i širenje
požara u Jadranskom području te niz prijedloga za daljne mjere zaštite. Između
ostalog to su »sistematska istraživanja šumske vegetacije« na cijelom Jadranskom
području time da bi se:
´) Zakon o zaštiti od požara, Narodne novine br. 40/1968.




ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 76     <-- 76 -->        PDF

— »utvrđivanjem tipova šuma morala obuhvatiti i komponenta zaštite šuma
od požara, jer se na taj način stvara sigurnija baza za prognozersku službu, a
ujedno i realnije ocjenjuju akcije koje treba »provoditi, bez obzira da li se radi
0 biološkim ili čisto tehničkim intervencijama«;
— osnovati »prognozerska služba radi davanja upozorenja o nastanku uvjeta
za pojavu i širenje šumskih požara«;


— trebao osnovati tzv. »Projektni savjet« kojd bi trebao »pratiti izvršenje godišnjih
planova istraživačkog rada, ocjenjivati izvještaje o radu .. . i donositi
zaključke o financiranju kako obavljenih istraživanja tako isto i o njegovom nastavljanju
«;
— osigurala materijalna sredstva za kompleksni rad na zaštiti šuma od požara.
Referat pledira i za »dobro razrađen sistem zakonskih mjera i propisa, koji
silom zakona obavezuje sve organe upravljanja da postupaju prema njima«.


2. Referat »ULOGA ŠUMARSKIH ORGANA I ORGANIZACIJA U ZAŠTITI
ŠUMA OD POŽARA« Inspektorata za šumarstvo i lovstvo Republičkog sekretarijata
za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo sadrži pregled propisa
kojima je »određena uloga šumskoprivrednih organizacija zakonskim propisima
iz oblasti šumarstva i zaštite od požara« u domeni zaštite šuma od požara, organizaciono
stanje šumarstva na Jadranskom području (9 općinskih ili međuopćinskih
inspekcija za 40 općina, 14 šumskih gospodarstava, 5 referada u općinskim
upravama i 2 uprave nacionalnih parkova), te stanje organizacije protupožarne
zaštite u pojedinim šumsko-privrednim organizacijama. Posebno je naglašen nedostatak
financijskih sredstava, jer »izvori prihoda (šumskih gospodarstava) nisu
ni približno dostatni za efikasno i racionalno gospodarenje«, pa prema tome i za
protupožarnu djelatnost, kao i, iz 1971. godine, »Nacrt zakona o osnivanju regionalnih
fondova za zaštitu šuma i šumskog zemljišta od požara uz obalu Jadranskog
mora, na području njezina kraškog zaleđa i na otocima«.
3. Republički hidrometereološki zavod SR Hrvatske u svom referatu »ULOGA
1 MJESTO METEOROLOGIJE U ZAŠTITI ŠUMA OD POŽARA« obradio je materiju:
— regionalne podjele šuma na »požarna klimatska područja«,
— preventivne meteorološke prognoze o stupnju mogućnosti pojave šumskog
požara,
— »indeks zapaljivosti« odnosno vrijeme i zapaljivost gorivog materijala,
— organizacionu strukturu operativne službe za davanje preventivnih prognoza
o stupnju opasnosti od požara te


— model zamišljene organizacije meteorološke službe za prognozu stupnja
opasnosti od šumskih požara.
4. Vatrogasni savez Hrvatske u svom referatu »ULOGA VATROGASNE ORGANIZACIJE
U ZAŠTITI ŠUMA OD POŽARA« obradio je:
— stanje vatrogasne organizacije u SR Hrvatskoj (prema statističkoj evidenciji
VSH-a za 1972. god.),
— stanje vatrogasne opreme za gašenje požara šuma,
— rukovođenja u akcijama gašenja požara šuma,
— rad vatrogasne organizacije u provođenju preventivnih mjera,
— financiranje djelatnosti zaštite šuma od požara i
— opću ocjenu stanja i mobilnosti vatrogasnih snaga.
U referatu je, nadalje, govora i o uzrocima šumskih požara i o zapaženim slabostima
u sistemu zaštite šuma od požara te dan niz prijedloga »neophodnih
mjera .. . u cilju poboljšanja efikasnosti zaštite šuma od požara«.


5. Republički sekretarijat za narodnu obranu predložio je »REFERAT O
MJERAMA I AKCIJAMA NA PLANU ZAŠTITE ŠUMA OD POŽARA PODUZETIM
OD ORGANA NADLEŽNIH ZA POSLOVE NARODNE OBRANE«. Djelatnost narodne
obrane na zaštiti šuma od požara odvija se na osnovu Zakona o općenarodnoj
obrani SR Hrvatske2) i Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda3), navodi
se u uvodu referata, preko jedinica civilne zaštite. Dalje se ističe da je »i
-) Zakon o općenarodnoj obrani SR Hrvatske, Narodne novine br. 32/1972.
´) Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda, Narodne novine br. 32/1972.


346




ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 77     <-- 77 -->        PDF

pored poduzimanja odgovarajućih mjera .. . na planu potpune realizacije u angažiranju
širih društvenih snaga u zaštiti od požara prisutno još uvijek parcijalno
rješavanje problema te da na osnovi zakonskih propisa i ovlaštenja koja
iz njih proizlaze, nisu doneseni svi potrebni normativni akti, da planovi upotrebe
snaga, a s tim u vezi i materijalnog opremanja jedinica civilne zaštite i drugo,
adekvatno ne prate Zakonom regulirane mjere i potrebe zaštite«. Konstatira se,
da je »u 1973. godini na gašenju šumskih požara učestvovalo 4.052 pripadnika civilne
zaštite« od čega 3.460 na gašenju 193 požara u obalnom području.


U daljnjem izlaganju dan je po općinama pregled konkretnih mjera sa strane
narodne obrane (savjeta, štabova civilne zaštite i organa narodne obrane) te niz
prijedloga za još efikasniju zaštitu.


6. Materiju referata Centra za unapređivanje zaštite od požara u Zagrebu
»PRIMJENA AVIONA I HELIKOPTERA U ZAŠTITI ŠUMA OD POŽARA« (autor
Drago Vanić) bilo hi potrebno u cijelosti donijeti u »Šumarskom listu«.
ZAKLJUČCI SAVJETOVANJA


Učesnici Savjetovanja, na osnovu referata i rasprave, donijeli su slijedeće
ZAKLJUČKE:


1. Šume, kao jedan od najbolje očuvanih ekosistema, zahtijevaju pojačanu
brigu čitave društvene zajednice kako bi se spriječilo njihovo propadanje, jer
bi njihovim propadanjem mogle nastati nesagledive posljedice. Šumski požari
su jedan od uzroka koji u najkraćem vremenu mogu u potpunosti uništiti šumsku
vegetaciju, a u izvjesnim slučajevima i za dulje vrijeme onemogućiti njenu
obnovu. Zbog toga je zaštita šuma od požara problem ne samo
radnih organizacija koje gospodare šumama nego i drugih
organizacija udruženog rada kao i svih društveno-političkih
zajednica, odnosno čitavog društva.
2. Savjetovanje smatra da postojeći organizacioni i tehnički propisi, odnosno
zakoni, zadovoljavaju kako po broju tako i po kvalitetu. Međutim za sada je
jedan od bitnih nedostataka u tome što neke općine, odnosno općinske skupštine
i njihovi organi nadležni za poslove zaštite od požara nisu dosljedno i potpuno
izvršile sve one organizaciono-funkcionalne poslove koji proizlaze iz velikog niza
propisa koji u biti čine pravni režim zaštite od požara uopće i šuma napose.
Uslijed toga u prvom redu nema se jasna predodžba niti o potrebama niti o mogućnostima
bilo da se radi o kadrovima bilo o opremi, sredstvima svih vrsta itd.
U akciji gašenja šumskih požara uključuju se razni organi i organizacije, ali
ne postoje precizno utvrđene konkretne obaveze i odgovornost za svakog od tih
faktora. Zbog toga bi trebalo poduzeti mjere kako bi općine i njihovi organi nadležni
za poslove zaštite od požara ispunile sve svoje organizaciono-funkcionalne
i druge dužnosti.


Zajedničke akcije svih organa i organizacija mogu se i moraju poboljšati što
je moguće postići izradom detaljnih planova na nivou općine. Osim toga preporuča
se svim organima da pojačaju napore kako bi se propisi što prije sproveli
u život. U tu svrhu potrebno je jačati organe protupožarne i šumarske inspekcije
i omogućiti njeno efikasno djelovanje.


3. Savjetovanje je utvrdilo da je jedna od glavnih zapreka za organizirano
provođenje preventivnih i represivnih mjera pomanjkanje trajnih i
dovoljnih financijskih sredstava. Šumarske organizacije na priobalnom
dijelu, gdje su požari najbrojniji, ne raspolažu ni s najnužnijim sredstvima.
Da bi se omogućile preventivne mjere, Savjetovanje smatra nephodnim
formiranje namjenskih sredstava koja bi se dodijelila šumarskim
organizacijama u tu svrhu.
4. Radi suzbijanja šumskih požara šumarske organizacije trebaju posvetiti
posebnu i stalnu pažnju uzgojnim radovima (čišćenje, prorede, vatrobrane prosjeke,
uklanjanje lako zapaljivog materijala itd.) kojima se može u znatnoj mjeri
smanjiti opasnost izbijanja i širenja šumskih požara.
347




ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 78     <-- 78 -->        PDF

5. Savjetovanje preporuča šumarskim organizacijama udruženog rada da osposobe
sve svoje sposobne radnike za gašenje šumskih požara uz tijesnu suradnju
s ostalim organima i organizacijama protupožarne zaštite kako bi se požari mogli
u začetku ugušiti.
6. Međuopćinska suradnja u pogledu zaštite od požara kao elementarne nepogode
nije dovoljno razvijena, pa bi u tom pravcu trebalo provesti mjere za
zajedničko djelovanje susjednih općina u slučaju velikih
požara . Mogućnosti ove suradnje treba razmotriti na nivou međuopćinskih zajednica.
7. Za gašenje šumskih požara postoji potreba osiguranja specijalizi ran
e opreme . Radi nabavke takove opreme potrebno je da stručnjaci vatrogastva
i šumarstva zajednički razmotre koja je to oprema i kakve mogućnosti
postoje za njenu proizvodnju i nabavu.
8. Sredstv a vez e između pojedinih organizacija i organa kao i društveno-
političkih zajednica nisu dovoljno međusobno sinhronizirana. Zbog toga je potrebno
kroz planove veza osigurati mogućnost korištenja svih sistema veza u cilju
operativnog pokrivanja cjelokupnog teritorija uz učešće Republike u financiranju
mreže repetitora.
9. Savjetovanje je razmotrilo i mogućnost korištenja aviona kako
za direktno gašenje šumskih požara tak^ i za osmatranje terena u kritičnim
periodima. Savjetovanje smatra da bi avioni mogli korisno poslužiti u službi zaštite
ali kao dopuna obrambenim snagama na zemlji.
Obzirom na znalne troškove nabave i korištenja specijaliziranih aviona, sredstva
za tu svrhu trebalo bi osigurati budžetom.


Savjetovanje isto tako smatra da bi bilo vrlo korisno uspostaviti odnosno ojačati
suradnju sa Zrakoplovnim savezom Hrvatske radi uključivanja
u zračno osmatranje.


10. Radi utvrđivanja uzroka i uvjeta za pojavu požara Savjetovanje smatra
nužnim organiziranje naučno-istraživačkog rada u toj oblasti.
Rezultati istraživanja dati će parametre za određivanje stupnja opasnosti odnosno
potencijalne zapaljivosti biljnog pokrova ovisno o klimatskim i vremenskim
nriliVama. Na ovom zadatku treba proširiti i ojačati suradniu operative s naučno-
istraživačkim organizacijama koie se bave tom problematikom. Na osnovu tako
određenih stupnjeva opasnosti osigurati dnevnu službu upozorenja o stupnju opasnosti
od požara
11. Savjetovanje je uvjereno da je trajno osiguranje potrebnih
sredstava jedino moguće, u našem samoupravnom društvu,
formiranjem međuopćinskih ili regionalnih interesnih z aiednic
a sklapanjem samoupravnih sporazuma. Potpisnici sporazuma trebaju
biti sve radne organizacije i društveno-političke zajednice.
17. Savjetovali je smatra da se kao stalni izvori za p r i t i c a n j e
sredstav a za zaštitu šuma od požara koriste dijelovi prihoda od:
— boravišnih taksa koje plaćaiu domaći i strani turisti,
— naplaćenog općinskog poreza na maloprodaju,
— dohotka turističko-ugostiteljskih i trgovačkih organizacija kao i privatnika
koji se bave tom djelatnošću,
— ubranih zakupnina za korištenje lovišta,
— budžetskih sredstava općine,
— sredstava koja šumska gospodarstva plaćaju za razvoj nedovoljno razvijenih
krajeva.
Visina izdvajania sredstava po pojedinim izvorima obavezno se mora utvrditi
samoupravnim sporazumom.


13. Savjetovanje smatra da bi bilo vrlo korisno i neophodno da Sabo r
SR Hrvatske osigura budžetom Republike sredstva kao pomoć
interesnim zajednicama budući da je čuvanje i održavanje šuma
obaveza i dužnost cijele društvene zajednice.
14. Savjetovanje ukazuje na potrebu što djelotvornijeg korištenj a sredstava
javnog informiranja, kako bi se što šira javnost upoznala s
opasnostima koje nastaju izbijanjem šumskih požara te o mjerama za njihovo
sprečavanje.


ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 79     <-- 79 -->        PDF

Jačanje propagande među stanovništvom i turistima i njihovim upoznavanjem
s mjerama zaštite šuma od požara dovesti će do smanjenja broja požara.


15. Savjetovanje smatra da je nužna trajna i pojačana suradnja sa svim
organizacijama koje okupljaju omladinu kao što je to Savez
omladine, Savez izviđača, Ferijalni savez i slično, čime će se u budućnosti znatno
promijeniti odnos prema šumi, doprinijeti njenom čuvanju, a time i smanjenju
broja šumskih požara.
16. Dosadašnja praksa pokazala je da je armija pružila efikasnu
pomoć u gašenju šumskih požara i Savjetovanje ukazuje na potrebu
daljnjeg jačanja suradnje sa svim komandama i jedinicama JNA u mjestima
gdje one postoje.
17. Savjetovanje smatra da bez jakih šumarskih organizacija
čija se djelatnost neće ogledati samo na zaštiti šuma već i na provođenju uzgojnih
zahvata u šumama koji smanjuju mogućnost nastajanja i širenja požara nema
uspješnije zaštite šuma od požara.
18. Savjetovanje konstatira da kod nas ne postoji organizirani naučno-istraživački
rad na planu zaštite šuma od požara pa smatra da bi jednoj od stručnih
institucija trebalo povjeriti organizaciju toga posla i osigurati joj za to potrebna
sredstva.
Provođenje ovih Zaključaka pratit će Republički sekretarijat za poljoprivredu,
prehrambenu industriju i šumarstvo i prema potrebi obavještavati saborska tijela.


OSVRT NA REFERATE I ZAKLJUČKE


Referati pružaju dobru globalnu sliku današnjeg stanja zaštite prirode (vegetacije,
krajolika) od požara i to ne samo s postojećom problematikom nego i
s postignutim rezultatima četverogodišnjeg intenzivnog rada ove djelatnosti. Rekosmo
»prirode«, a ne šume iz razloga su žrtve požara ne samo šume (ili šumska
vegetacija) nego i druga vegetacija tj. travnjaci, maslinici, pa i poljoprivredne
površine. U požaru ne strada samo biljni svijet nego i mnogovrsni predstavnici
faune, dakle cijela biocenoza. A udio površina koje nisu obrasle vrstama šumske
dendroflore a bile su žrtve požara mogu biti velike, kako to svjedoči 1973. godina.
Naime te godine od ukupno opožarene površine s 7.320,7 ha na pašnjake i druge
poljoprivredne površine otpada 2.301,4 ha (tab. 4. prvonavedenog referata). Zato
bi i naslov 1. tabele mjesto »pregled . . . broja šumskih požara . . .« trebao glasiti
»pregled broja požara u prirodi« ili u takvom iskazu odvojiti površine pod
šumom od onih na kojima nema šumskih vrsta ili ih je tako malo da one za izgled
krajine (pejzaža) pa ni za privredu u tom času i nisu šume.


Statistiku šumskih požara vodi i služba unutrašnjih poslova i služba šumarske
inspekcije i one nisu identične. Podaci tih dviju statistika se razlikuju što
ona unutrašnjih poslova (vatrogasne službe) iskazuju svaki požar odnosno pojavu
požara i intervenciju bez obzira na veličinu opožarene površine dok služba šumarske
inspekcije evidentira samo one od kojih opožarena površina iznosi nekoliko
ari (str. 5. prvog referata). Međutim broj takvih žarišta požara nije mali:
u 1970. godini na 191 »veći« požar bilo je 213 onih koji nisu uzeli većeg maha,
jer su bili u začetku ugašeni4), 1971. omjer između većih i malih iznosio je 403/346,
1972. god. 298/70, a 1973. godine čak 386/731 tj. samo trećina nastalih požara nije
bila likvidirana u samom početku nego je opustošila veće površine, sve do nekoliko
stotina ha. Međutim za organizaciju zaštite od požara te ocjene efikasnosti
preventivnih mjera, a po tome i uloženih sredstava za preventivne mjere, mjerodavan
je broj ne samo »većih« nego svih požara, odnosno ovih drugih i mjerodavniji,
jer daje konkretne podatke za račun »rentabiliteta« ulaganja za protupožarnu
zaštitu prirode (šuma). S druge strane svaki »mali« požar potencijalno
je žarište i većeg, pa i velikog. Tako u statističkom pregledu referata Instituta
za šumarstvo na Rabu od 1971. do 1973. godine nije registriran ni jedan požar,
a samo u 1973. bilo ih je nekoliko i to baš u šumi, koji bi, da nisu u začetku


4) Problem ugrožavanja šuma u Jadranskom području s posebnim osvrtom na suzbijanje
požara i na negativne utjecaje kampiranja, elaborat Republičkog zavoda za zaštitu prirode
u Zagrebu, 1970., rukopis.




ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 80     <-- 80 -->        PDF

likvidirani (po terenskoj vatrogasnoj ekipi ili po, stranim, turistima), opustošili
više desetaka ha, pa i samu šumu Dundo, koja je inače posebno zaštićen dio prirode
— upravljani prirodni rezervat!


Primjeni aviona i helikoptera u zaštiti prirode od požara dano je na Savjetovanju
pravo mjesto kako u referatu D. Vanića tako i u Zaključcima. To je potrebno
naglasiti stoga, što se široj javnosti lansirale sugestije, da primjena ovih
vozila u sprečavanju šumskih požara i požara u prirodi uopće, osigurava potpunu
sigurnost. Međutim, smatram, da je bilo potrebno u Zaključcima posebno naglasiti
hitno osiguranje financijskih sredstava za korištenje avijacije Aeroklubova
u osmatračke svrhe iako se o toj mogućnosti govori već tri godine! Doduše i ti
se troškovi uključuju u sredstva kojih osiguranje traži Savjetovanje i koje je
traženje navedeno u Zaključcima, ali ih i možemo odvojiti od ostalih troškova
jer su relativno mali, a neposredno su djelotvorni od časa osiguranja.


U Zaključcima, ne samo ovim nego i iz prethodnih godina, nema »riječi o nužnosti
poduzimanja hitnih radova na obnovi šumske vegetacije. To se posebno
odnosi na područje prirodnog rasprostranjenja alepskog bora. Naime na tom
području, pa i na cijelo područje šume crnike (Orno-Quercetum ilicis-a H-ć) kasnoljetnom
sjetvom sjemena alepskog bora (do cea 15. IX) već iste godine dobiva
se ponik, koji će slijedeće godine sigurno prebroditi eventualno jače suho ljeto
i, što je važnije, biti siguran od napada Fusarium sp. U istu svrhu mogao bi se
koristiti i primorski bor (Pinus pinaster Ait.), a za proljetne sjetve pored ovih
i crni bor, pa duglazija rovinjske provenijencije. Takvom hitnom sjetvom odmah
bi se obnovila odnosno podigla nova sastojina uz korištenje povoljnih svojstava
tla za nicanje i razvoj ponika uvjetovanih pepelom izgorjele vegetacije. Za ostvarivanje
ovakve intervencije na garištu bila bi potrebna stalna, republička, rezerva
sjemena. U Zaključcima je trebalo, nadalje, naglasiti da troškovi ovakve i svake
druge obnove sastojine ili druge vegetacije u stvari su sastavni dio troškova protupožarne
zaštite bilo, dijelom, kao nepovratna bilo, dijelom, kao kreditna.


Naučni rad u protupožarnoj zaštiti prirode ne bi se smio ograničiti na »parametre
« navedene u 10. točci Zaključaka nego bi trebao obuhvatiti sve komponente
počam od inicijacije požara do tehnike gašenja i saniranja garišta. Za taj
rad postoji i organizacija a to je Centar za unapređenje zaštite od požara; da
li samo s današnjim kadrom ili i s novim kadrovima nije bitno. Bitno je i za tu
svrhu osigurati stalni izvor financijskih sredstava.


O. Hškorić