DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 89 <-- 89 --> PDF |
DOMAĆA STRUČNA LITERATURA Kani Zvonimir: »Drvenasto bilje u oblikovanju parkova i pejšaža. — Zagreb, 1973 (str. 33). Naša hortikulturna literatura je više nego rijetka stručnim djelima. Naročito je rijetka ona koja se odnosi na krajinarstvo (oblikovanje parkova i pejšaža). Ova publikacija u stvari su skripta, a namijenjena je studentima Poljoprivrednog fakulteta, tj. slušačima hortikulture. Osnovni cilj za kojim je autor išao, da studentima i vrtno-krajinarskim arhitektima u formi 32 tabele za 466 hortikulturne drvenaste biljke, pruži sve što je potrebno pri izboru drvenastog bilja kod oblikovanja parkova i pejšaža. Za 466 drvenaste biljke navedeni su podaci o staništu, visini biljke, o odnosu na vlagu, otpornost na zagađivanje, o svojstvima cvijeta, vrstu ploda itd. Naročito su značajni podaci koji se odnose na stanište. To su podaci o tlu, vlagi i svjetlu. Isto tako značajni su podaci o rastu i boji hortikulturnih elemenata. Tako npr. podaci o tlu govore nam da li biljci odgovara kamenito ili pjeskovito tlo, odnosno propusno, srednje teško ili teško, te da li je kiselo lužnato ili humozno. Svi podaci predočeni su u formi ideo- grama kao npr. kamenito tlo istostranični trokut itd. Vrtno4crajinarski arhitekt koristeći podatke u ovoj publikaciji ima priručnik koji mu olakšava brži izbor biljaka pri oblikovanju parkova i pejšaža. Ujedno publikacija omogućuje komparativnost svojstava biljaka uopće. Š o 1 i ć P.: Prilog poznavanju dendroflore parkova i nasada Mostara i okolice — Hortikultura — Split, 1974 (str. 109). Šolić Petar je već poznato ime u našoj hortikulturnoj literaturi. U nakladi splitske »Hortikulture« izašao je »Prilog poznavanju nesamonikle dendroflore parkova i nasada Mostara i okolice«. Tvrdim da je to skroman naslov »Prilog ...« U stvari to je monografija o nesamonikloj den droflori parkova i nasada Mostara i okolice. Autor u publikaciji ima slijedeća poglavlja: »Predgovor« gdje iznosi cilj ove publikacije i zahvaljuje se svima koji su mu pomogli. Vrlo je značajno poglavlje »Uvod«, gdje govori o geografskom položaju Mostara i okoline, te o klimatskim prilikama, geološkoj građi i edafskim prilikama. Ovdje su još podpoglavlja, gdje se govori o prirodnoj vegetaciji područja, te o povijesnom pregledu o introdukciji drveća i grmlja i o razvoju zelenih površina Mostara i okolice. Težite hortikulturnog izlaganja autora je u poglavlju »Dendroflora parkova i vrtova Mostara«. Ovdje on obrađuje 33 vrste golosjemenjača (Gvmnospermae) i 203 vrste kritos jemen jača (Angiospermae). Autor za pojedine opisane vrste uz obavezni latinski naziv daje po prilici adekvatni naš narodni. Zatim daje podatke o porijeklu te podatke gdje se sadi (vrtovi, parkovi, nasadi) i u kojem području naše zemlje i u svijetu. Za područje Mostara i okolice navodi točne lokalitete, kao i edafske mjesne podatke. Korisni podaci o upotrebi te napomene o eventualnoj zaštiti. Publikacija ili kako sam naprijed rekao je »mini monografija« o nesamonikloj dendroliori Mostara i okolice. Vrijedan je i originalan prilog jednog sa značajnog prirodoslovnog i turističkog područja. Autor u oblikovanju krajolika Mostara preporučuje južno-mediteranske i domaće biljne vrste uopće naprama alohtonim (stranim). Od ukupno 236 vrsta navedenih u ovoj publikaciji je 64 domaćih (autohtonih) i 172 strane (alohtone). Škorić A., Fdlipovski G., Čirić M.: Klasifikacija tala Jugoslavije — Zagreb, 1973 (str. 63) Nešto više od jedne decenije od objavljivanja tzv. »Ohridske klasifikacije tala« (1963. g.) izašla je popravljena tj. revizija »Klasifikacija tala Jugoslavije«. Klasifikacije tala su u stvari dogovor (konvencija) znanstvenih pedologa. One se povremeno mijenjaju tj. vrše revizije. Kroz kra 359 |