DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 101 <-- 101 --> PDF |
i većim dijelom s njima gospodari oko 600 lovačkih društava. Ostatkom šumska gospodarstva, turističke agencije, hotelska .poduzeća i si. Službeno je registrirano 104.000 komada lovačkog oružja na 35.000 organiziranih lovaca. A ostatak? Nemamo točnih podataka o broju stranih lovaca i ubijenoj divljači po njima! U 32 općine Hrvatske ne postoji nikakova šumska niti lovna inspekcija i cvate privatni kliring. Neki su domišljati građani- lovci prodavali strancima jelene-kapilalce (Bač) ltd. Na zdravlje, a dokle? KORMORAN — DIVLJA PATKA Nedavno su u nekom vojvođanskom selu, samo u jednom danu, talijanski lovci ustrijelili oko 12.000 grlica. Nije ih smetala međunarodna konvencija o zaštiti ptica iz 1973 g. Idemo dalje: ornitološki rezervat u SRH zauzima samo 1512 ha. Međutim prirodnjaci i stručnjaci traže — na temelju brojnih činjenica — da se ova površina poveća. Srna je na Velebitu veoma proređena i prijeti joj opasnost da potpuno nestane. U G. Kotaru nestaju šišmiši. Na vuka se puca i progoni ga svatko! Kakva su to vremena došla? Vuk je postao prilična rijetkost! Lovačko društvo na otoku Pagu zaradilo je oko 400.000 din. od talijanskih lovaca samo za lov na ptice močvarice na poznatom Velom blatu. Iako su razlike više nego upadljive, lovački stručnjaci navode da 9C´7(i lovaca ne razlikuju kormorana od divlje patke! Kormoran ili vranac veliki (Phalaorocorax carbo-L.) je »veliki vodeni gavran« dužine do 80 cm i raspona krila do 140 cm. Živi u močvarama i barama, a zimuje na našem ladranu. Međutim, kako smo rekli, uvijek se nađe lovaca, koji ga ne razlikuju od divlje patke! A možete li si zamisliti strane lovce kad krenu na draganioke ribnjake (Karlovac) sa poluautomatskim oružjem i započnu pucati po svemu što leti! ŽIVOT U ŠUMI Dr. S. Frančišković napisao je, iz područja propagande šumarstva, zbirku od 30 članaka i dao joj naslov: Život u našoj šumi. Zbirka obuhvaća oko 150 strojem pisanih stranica. Savez, za ovu papularnu zbirku, traži izdavača, jer bi ovakova — popularno pisana — iknjižnica iz života naše šume veoma dobro došla ne samo omladini, nego i široj javnosti. Pogotovo bi — u eri zaštite čovjekove sre dine i ugroženosti od zagađivanja — pružila korisne materijale sastavljačima školskih udžbenika i knjiga. Ovaj neumorni šumapfknjiževnik napisao je, nedavno, za riječki časopis »Dometi« br. 4/74 članak »Iz prošlosti grobničkih šuma«. ŠUMARI-PLANINARI Planinarski odbor Splita izdao je knjižicu Ante Grimanija: Vođa puta i izletnici, povodom 100 g. našega planinarstva. Knjiga obuhvaća: dužnosti vođe puta i izleta, planinarska načela, prvu pomoć, prognozu vremena, snalaženje u planinama i orijentacija, tehnika hodanja, oprema i prehrana, iskaz planinarskih objekata, kućni red planinarskih domova, opasnosti u prirodi, signalizacija, organizacija logorovanja, popis planinarske literature, popis vodica po planinama i dr. ŠUMARSKA BIBLIOGRAFIJA III ŠG »Josip Kozarac« — N. Gradiška predlaže Savezu, da nastavi sa izdavanjem III dijela Šumarske bibliografije (1956—1975). u svojem dopisu ŠG navodi da će sva šumska gospodarstva Hrvatske i novcem pomoći daljnje izdavanje ove korisne i potrebne knjige. Obzirom na slabu prodaju ovakovih vrijednih publikacija, Savez u ovom času nije financijski spreman organizirati rad na obradi bibliografskog materijala za ovu ediciju. Savez još i danas ima na svojem skladištu Šumarsku bibliografiju I (1846— 1945) i Bibliografiju II (1946—1956) tiskane u maloj tiraži od 1.000 primjeraka. Kako na ovaj, vrijedan pažnje prijedlog, gledaju ostala ŠG, Šumarije, DIP-ovi i ostale šumarske organizacije? ČOVJEK I NJEGOVA OKOLINA Grupa za uređenje i ekologiju pejsaža Urbanističkog instituta Hrvatske izdala je još 1972 g. u naslovu navedenu publikaciju. Ova knjiga predstavlja samo prilog u razmatranju problema zaštite čovjekove okoline u određenim prostornim regijama. Tako i ova studija, o ekološko- biološkim komponentama zaštite i oblikovanja pejsaža, odnosi se na zagrebačku i slavonsko-baranjsku regiju. Poticaj da se ova tema obradi, ikažu autori: ing. D. Kiš, dr. S. Bertović i dr. J. Martinović i dr., bila je 9poznaja o velikoj narušenosti izvornog prirodnog i prostornog stanja, kao i da se pokuša spriječiti pojačani in 465 |