DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 105     <-- 105 -->        PDF

kojima smo se oprostili — u Maloj šumarskoj
kronici — u prošlom broju (August
Horvat, Halid Muftić, Fabijan Jurković,
M. Plavšić, M. Duduković, i Vjekoslav
Birt) sada registriramo smrt i opraštamo
se od daljnje šestorice: ing.
Ljubomir Grahli (rođ. 1899), ing. Vjenceslav
Radošević (1888), ine. Frane Pavletić
(1909), ing. Josip Tomaić (1914), ing. Božidar
Horvat (1926) i ing. Zvonimir Hren
(1923).


PROF. DR. VINKO MANDEKIĆ


Želimo reci par riječi o nestoru hrvatskih
agronoma prof. dr. V. Mandekiću,
rođenom prije 90 godina u Kraljevici, a
koji živi u Zagrebu i još je uvijek akti


DRUŠTVENE VIJESTI


ZAPISNIK


10. sjednice U. O. proširene sa članovima
N. O., Redakcionog odbora S. L., autora
jubilarne edicije povodom 100 g. izlaženja
Š. L. i članovima ŠD — Zagreb, koja je
održana 17. VI o. g.
Dnevni red:


1.
Otvorenje sjednice i protekla stručna
zbivanja.
2.
Šumarski List: dogovor o realizaciji
prihvatljivije fizionomije lista.
3.
Održavanje Simpozija povodom 100
godina znanstvenog i organiziranog pristupa
šumarstvu jugoistočne Slavonije
(Vinkovci IX/X mi. 1974. g.) i Jesenjeg
Plenuma Saveza (XI mj. 1974. g.) s temom:
Današnji nivo tehnološkog procesa
proizvodnje u šumarstvu i drv.
ind. SRH.
4.
Proslava 100 g. neprekidnog izlaženja
Šum. Lista li 130 g. osnutka prvog Šumarskog
društva — dogovor.
Ad 1.


— Sjednicu je otvorio predsjednik ing.
Tomaševski i pozdravio preko 45 učesnika
ovoga sastanka. Iznio je razloge sazivanju
ove proširene sjednice i kao glavnu
temu sastanka označio dogovor o privan.
Prof. dr. V. Mandekić više je nauke
završio na Gospodarskom učilištu u Križevcima
(1907) i doktorirao u Vroclavu
(1912). Obišao je nekoliko evropskih zemalja
radi specijalizacije i zaposlio se —
nakon toga — na tek osnovanom Poljopriviredno-
šumarskom fakultetu u Zagrebu,
kao profesor iz bilinogojskih predmeta
(1920). Pisac je brojnih knjiga i rasprava
iz poljoprivrede (52 znanstvena rada
i 42 struč. knjige). Najviše je poznat po
svojem Mandekićevom Gospodarskom
kalendaru, kojega je počeo izdavati još


1926. g. Savjet za naučni rad SRH dodijelio
mu je 1973. g. nagradu za životno
djelo. Drugovao je i prijateljevao sa mnogim
šumarima (A. Perušić i dr.). Priključujemo
se čestitkama!


hvatljivijoj fizionomiji i sadržaju Š. L.,
koji sredinom 1976. g. slavi 100 godina neprekidnog
izlaženja. Upoznao je prisutne
o -markantnijim stručnim i društvenim
zbivanjima u struci: pokroviteljstvo predsjednika
SFRJ J. B. Tita nad proslavom
100 godina organiziranog i znanstvenog
pristupa šumarstvu Slavonije, koja se održava
30. IX—2. X o. g. u Vinkovcima.
U kraćim crtama obavijestio je prisutne


o nedavnom, u Splitu, održanom Savjetovanju
o zaštiti šuma — od požara. Preko
150 učesnika ovoga savjetovanja donijelo
je niz konstruktivnih zaključaka, koji će
unaprijediti zaštitu i uređenje šuma na
području SRH, a napose u priobalnom
području naše domovine. U Zak. o šumama
SRH unose se novi elementi u skladu
sa donesenim — ustavnim promjenama.
Upozorio je prisutne na novo izašli Zak.o
udruživanju u .privredne komore, konstituiranje
međuopćinskih zajednica, zatim
o konačnom formiranju jedinstvenog Šumarskog
instituta u Jastrebarskom, o održanom
predavanju prof, dr M. Androića
o novim smjernicama u zaštiti šuma te
najavio — predavanje ing. N. Gogera, savjetnika
u republ. Zavodu za plan »O
uočenim krupnijim poteškoćama, nedostacima,
aktualnostima i kontradiktornostima
u šumarstvu i drvnoj industriji
SRH«.


ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 106     <-- 106 -->        PDF

Ad 2:


— Urednik Š. L. dr B. Prpić iznio je
pred prisutne problem pomanjkanja ak-
Lualnih članaka iz prakse i operativne
službe. Ovaj problem pokušavale su riješiti
i prijašnje generacije, ali im to,
također, nije najbolje uspjevalo. Poznato
je da su stručnjaci na terenu, a i u Zagrebu,
neraspoloženi i nezadovoljni sa
sadržajem šumarskog Lista. Ubuduće će
Š. L. objavljivati samo one naučne članke,
koji su sažeti i obuhvataju najviše do 10
tiskanih stranica. Uredništvo ce nastojati
da se pridržava aproksimativnog ključa:
50Vo članaka iz prakse i operativne službe,
30—40´Vo znanstvenih sastavaka, a ostatak
će predstavljati društvena i stručna zbivanja,
bibliografski prikazi i vijesti, društvena
(kretanja, zakonodavstvo, i si. I još
jedno: list će izlaziti redovito i na vrijeme
oi obliku dvobroja. U daljnjoj diskusiji
govorilo je 15 učesnika ovoga skupa
i iznijeli su niz kritičkih primjedaba.
Prof. dr M. Vidaiković: angažirati
mlađe stručnjake s fakulteta i instituta
za pisanje kraćih članaka koji predstavljaju
uvod u inaučni rad, prikaze najnovijih
dostignuća u svijetu tiskanih stranica uključujući tu i stručne
fotografije, tabele, grafičke prikaze i siting.
J. Peternel : konstatira da se pojedinci
u svom dosadašnjem pisanju ne
pridržavaju normativa i neki objavljuju
svoje kompletne magistarske i doktorske
radnje, pune brojnih tabela, grafikona i
dokumentacija koje nisu od interesa za
teren. Predlaže da se uvede vrednovanje
dostavljenih sastavaka i da se oni iz prakse
posebno honoriraju; ing. S. V a n j k o-
v i ć : terenski stručnjaci imaju obilje
uspjelih radova i podataka pa ih treba
angažirati i pridobiti za pisanje; ing. B.
H ruska : prihvaća prijedlog prof. Vidakovića
i sugerira da >se tu angažiraju
i profesori prilikom reizbornosti mlađih
kolega i da ih se nagovori da svoje radnje
pišu sažetije i predvide ih za Š. L.;
ing. V. F a š a i ć : smatra da su pisci razbijeni
na pisanje za 2 lista: Š. L. i Drv.
ind. pa se tu troše i snage a i financ.
sredstva; prof, dr B. Kraljić : uslijed
sporog izlaženja Glasnika za šumske pokuse
ŠF — Zagreb autori svojim opsežnim
radnjama opterećuju š. L. Ima stručnjaka
na terenu koji postižu veoma lijepe
stručne rezultate, ali slabije pišu. To
je odličan materijal; Dr N. Komle n o-
v i ć : radove iz operative, koji su pisani
za potrebe ŠF treba preraditi, sažeti i objaviti
u listu; ing. N. Goger : na tapeti
je stalno »Fizionomija šL«. Zadnji brojevi
ŠL 11—12/73 i 1—2/74 po tematici su
veoma dobri, ali veoma malo od njih
ima koristi operativa i teren. Smatra da
je šumarstvo u znatnoj mjeri inertno i ne
želi raspravljati o svojoj šarolikoj problematici.
Neki se radovi objavljuju radi napredovanja
i hijerarhijske ljestvice, a onih
koje praksa treba nema. Tu se mora
načiniti preokret i više poitcati operativu
na pisanje. Problematiku treba rješavati
na višem nivou, ali ne najvišem! Ako
ŠL ostane na dosadašnjem nivou praksa
neće imati mnogo koristi; Mr S. M a t i ć :
Ne čujemo glas terena. Operativa neka
kaže što je zanima. Preko njihovih regionalnih
stručnih listova (Šumarski vjesnik,
Slavonska šuma, Drvosječa i dr.) treba
prikupljati teme i sastavke od interesa
za njih pa ih nama dostavljati. Svakako
da u zemlji ima i previše stručnih listova
pa se tako i tu rasiplju snage; ing. M.
Novaković: slabo će proći ključ pisanja
507» naučnih i 50% iz prakse. U
ovom času Š. L. poprima čisto znanstvenu
fizionomiju i odbacuje od sebe 80Vo
svojih čitača. Šumarski List se treba približiti
većini čitatelja — operativi; ing.


B. č o p : Namjera da se smanji objavljivanje
znanstvenih članaka u listu je u
redu. Međutim, urednik lista i RO nemaju
šta birati. Da li se stručnjaci iz operative
boje konfrontacije, pa uopće ne pokreću
bitna pitanja za struku? Postoji
razbijenost u poslovanju i gospodarenju,
nema razrađenih kriterija o mjestu i ulozi
taksacije, usklađivanju investiranja,
nema JUS-a i razrađenih /kriterija za razvrstavanje
sortimenata, kakovo je mjesto
i uloga šumarske inspekcije, ulaganje
financ. sredstava u daljnju izgradnju postrojenja
drv. industrije, uloga mehanizacije
i transporta nije razrađena do kraja,
zatim da li je šumarija OOUR ili je
to šumsko gospodarstvo ili šumsko privredno
područje, da li nije bolje rješenje
OOUR-i po područjima djelatnosti: OOUR
za uzgoj, ÖOUR za eksploataciju a u
okviru ŠG? Pobornici osnivanja OÖUR-ova
po šumarijama počeli su to raditi jednostrano
i bez predhodne rasprave, ali zato
veoma glasno i autoritativno, proglašavajući
svaku drugu alternativu protuustavnom
i protivnu kursu samoupravljanja.
Defekt je nastao i rasprave su se svele
na (traženje forme, a zapostavio se sadržaj.
To bi sve trebalo rješavati na nivou
Saveza i terenskih ŠD. Ustav ozakonjuje
načela o pravima i dužnostima
čovjeka, a ine ozakonjuje
organizacione forme! Treba stvoriti
demokratsku atmosferu i raspolože470