DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 77     <-- 77 -->        PDF

DOMAĆA STRUČNA LITERATURA


Zlatko Vajda:


NAUKA O ZAŠTITI ŠUMA


Ovih dana izašla je u nakladi Školske
Knjige Zagreb, knjiga Nauka o zaštiti
šuma, čiji je autor prof, dr Zlatko Vajda.
Knjiga ima 482 stranice, ilustrirana je
sa 158 vrlo uspjelih slika. Knjiga je štampana
kao udžbenik Zagrebačkog Sveučilišta
u tvrdom uvezu, a tisak je Grafičkog
Zavoda Hrvatske, Zagreb.


U svakoj zemlji privredna politika orijentira
se u prvom redu na one grane
za koje u zemlji postoje dovoljne zalihe
kvalitetne sirovine. Upravo stoga šumarstvo
i drvna industrija spadaju među
one grupacije koje u našoj zemlji sada i
u perspektivi imadu sve uvjete za ´intenzivni
razvoj. Opći porast produkcije kod
nas i u svijetu reflektira se na povećanu
potrošnju drva bilo kao sirovine za kemijsku
preradu ili za dobivanje finalnih
proizvoda drvne industrije. No, intenzivna
eksploatacija u toku prošlog i ovog
stoljeća dovela je naše šume u stanje u
kome je šumski fond pao na 50%> od
normalnog, a prošlogodišnji prirast iznosi
tek 1/3 od mogućeg optimalnog prirasta.
Zato se u svim planovima šumarstva
postavljaju kao prioritetni zadaci
kvantitativno i kvalitativno povećanje
šum. fonda. No, sve mjere koje se svode
na očuvanje sadašnjih šuma na introdukciju
četinjara u šume lišćara, na
uzgoj brzorastućih vrsta četinjara ili liščara,
na što se ulažu veoma velika financijska
sredstva, ne mogu imati uspjeha
bez efikasne zaštite šuma. Štete koje
nastaju u šumama, na sjeoinama i skladištima
uslijed nekontroliranog djelovanja
abiotičkih i biotičkih faktora impresioniraju
svojom veličinom. Ciljevi naše
šumarske politike neće biti realizirani ukoliko
i dalje dopustimo da nastaju štete
u onim razmjerima kakovi su bili
dosada, šumarski stručnjaci nalaze se
daikle u pogledu zaštite šuma i šumskih
produkata pred odgovornim zadacima.
Zato su za sticanje znanja iz područja
zaštite šuma veoma zainteresirane proizvodne
organizacije, koje sve više shvaća


ju i potrebu postdiplomskog studija iz
ove grane nauke.


Zaštita šuma kao nauka razvijala se
paralelno sa ostalim područjima šumarske
nauke, a u prvom redu sa uzgajanjem
šuma. Ipak po objavljenim djelima
Zaštita šuma se ograničila više na dvije
discipline na ikojima se osniva: na Šumarskoj
fitopatologiji i šumarskoj entomologiji.
Veliki dio zaštite šuma koji
se odnosi na abiotičke faktore kao i požare
nije nalazio svoje mjesto u tim
djelima. Razvojem i napretkom ekologije,
naročito sinekologije, zaštita šuma dobiva
značajne priloge za osvjetljavanje mnogih
pojava koje su u šumarstvu imale
za posljedicu kalamitete. Ekologija kao
nauka omogućila je i dalje da se zaštita
šuma ne tretira samo kao disciplina koja
će se baviti represivnim mjerama zaštite,
već se težište kao i u medicini baca
na higijenu šuma i na preventivne mjere.
No, ovakav brzi razvoj nauke nije praćen
i brzom pojavom adekvatnog djela iz područja
zaštite šuma. Moglo bi se reći da
je u tom pogledu dosada najbolje uspio
Schwerdtfeger sa svojom knjigom: Waldkrankheiten.
Ostali inostrani pisci: Neger,
Wagner, Swaner, Hess-Beak, Dimitrov i
još neki drugi dali su u svojim vrijednim
djelima opis mnogih štetnih pojava, njihove
uzroke, a dijelom i sprečavanje, no
moglo bi se reći da su oni posvetili više
pažnje uzročnicima patoloških pojava u
objektu na kome one dolaze. U šum. entomologiji
npr. govorilo se o pojedinom
štetniku ne analizirajući do kraja i štetne
posljedice, a vrlo malo se govorilo o
populaciji i sastojim. Vrijedni napredak,
barem na području entomologije, učinjen
je u dosad nenadmašenom djelu Bschericha:
Forstentomologie Mitteleuropas
(I—IV), naročito što se tiče populaciono-
dinamičkih faktora i uzroka masovnih
pojava.*


U našoj zemlji, nažalost, na tom području
dosada objavljeno je veoma malo.
Isključujući entomološka djela (Kovače


* Amerikanci Ralph C. Hawley i Paul W.
Stickel (1949) u svojoj knjizi: Forest protection,


obradili su vrlo dobro poglavlje o šumskim


požarima.


441




ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 78     <-- 78 -->        PDF

vić, Živojinović) i fitopatološka (Kišpatić,
Josipović), postoji samo jedna knjiga Zaštita
šuma, ;koja je objavljena u Beogradu
1958. godine, a autor je prof, dr S.
Živojinović.


No od tada je na području zaštite šuma
i kao nauke i kao praktične djelatnosti
učinjeno mnogo. Veliki broj stručnih
i naučnih članaka objavljeno je u stručnim
i naučnim časopisima. Nove metode,
naročito biološke borbe protiv štetnika,
dobile su u praksi punu legalnost. U borbi
protiv korova i čišćenju nepoželjnih
vrsta u mladićima i kulturama primjenjuju
se nova sredstva: herbicidi. Postignuti
su dobri rezultati u zaštiti rasadnika
od mraza, zaštiti kultura od divljači,
apliciraju se novi insekticidi i funsicidi
(dubinski, sistemični insekticidi). Rasvijetljeni
su ekonomski faktori u borbi protiv
štetnika i usavršena metodika odabiranja
sastojina za suzbijanje ma osnovu
kritičnog intenziteta napada s obzirom na
totateu defoliaciju i ekonomičnost suzbijanja.
Stečena su dragocjena iskustva u
organizaciji akcija suzbijanja. Velika disperziia
tih članaka po časopisima stvarala
je iteškoću za učenje studentima i gubila
se cjelina. Osjećala se velika potreba
za novim udžbenikom iz zaštite šuma koji
bi uzcn n obzir najnovija djela i dostignuća
domaćih i stranih autora na ovom
području. Razumljivo je da su taj nedostatak
osjećali u prvom redu studenti,
koji su taj predmet studirali.


Potrebno je sve to uzeti u obzir dajući
ocjenu knjizi Nauka o zaštiti šuma,
prof, dr Zlatka Vajde. Knjiga sadrži slijedeća
poglavlja:


Uvod u nauku o zaštiti šuma, Naučni
temelji zaštite šuma, Zaštita šuma od štetnog
utjecaja atmosferskih sila, Zaštita
šuma od štetnih biljnih organizama, Zaštita
šuma od štetnih životinja, Zaštita
šuma od čovjekova štetnog utjecaja (ukiljučuje
i zaštitu od požara). Uzroci eoidemijskog
ugibanja i sušenja šuma, Zaključak,
Literatura i Kazalo.


Polazeći od pretpostavke da je poznavanje
šumske biocenoze i ravnoteže u njoj
jedan od osnovnih uvjeta za održavanje
zdravstvenog stanja sastojine, zatim za
pravilnu diagnozu i prognozu i tim u vezi
za određivanje najefikasnijih mjera za
sprečavanje biocenotske poremetnje, autor
je ovome poglavlju koje je vrlo dobro
obrađeno posvetio posebnu pažnju.
Nije moguće shvatiti postanak šumskih
šteta, pravi cilj suzbijanja i važnost pre


ventivnih mjera i značenje represivnih
(kuzativnih) mjera ako bi sc ovo poglavlje
nedovoljno obradilo ili izostavilo. Autor
je to pravilno uočio i ovu materiju
naročito dobro obradio.


U slijedećem dijelu obrađeni su abiotički
faktori koji utječu na zdravstveno stanje
bilo pojedinih stabala ili cijelih sastojina
i mjere koje treba poduzeti da
se ove štete spriječe.


U slijedećim poglavljima autor je opisao
najvažnije biljke i životinje koje su
u biocenotskom kompleksu od značenja.
Stoga je on kod opisa svih organizama
uzeo u obzir i korisne i štetne organizme,
što je i jedino ispravno želi li se shvatiti
biocenotski kompleks u jednoj sastojim.
Iako je ova domena obrađena u šumarskoj
fitopatologiji i šum. entomologiji,
autor je uskladio i sistem i terminologiju
ovim disciplinama, ona način koji
studentima olakšava učenje. Taj opis daje
najvažnije elemente kojima su dodata
biološka i ekološka svojstva, da bi se lakše
mogle shvatiti mjere koje se protiv
ovih štetnih organizama trebaju poduzeti.
Autor je imao u vidu cjelinu i upravo
zbog te cjeline dao odgovarajući opseg
udžbeniku.


Osim mjera suzbijanja štetnih organizama,
autor je ´koritseći domaću i stranu
literaturu opisao i određivanje najvažnijih
populaciono dinamičkih faktora, koji
omogućuju ustanovljenje kritičnog intenziteta
u biološkom i što je veoma važno
u ekonomskom pogledu. Ovo predstavlja
novu vrijednu komponentu u svakoj akciji
suzbijanja koja je vezana sa većim ili
manjim troškovima. Nije potrebno naglasiti
veliku korist što je autor unio i nove
vrste, koje su otkrivene kao štetnici kod
nas ali i u inostranstvu, tako da njihova
pojava kod nas neće za studente koji studiraju
ovaj udžbenik predstavljati iznenađenje.


Konačno, autor je opisao mjeru za sprečavanje
štetnika, karantenu i izdavanje
certifikata i inspekciju navađajući naše
pozitivne propise koji reguliraju ove mjere.


Posebno su opširno obrađeni u ovom
poglavlju insekticidi, fungicidi, repelenti,
herbicidi i dr. pesticidi kod čega je autor,
nastojeći da bude dosljedno na nivou najnovihji
rezultata, opisao pored insekticida
koji se proizvode u našim tvornicama
i insekticide koje se upotrebljavaju u inostranstvu.




ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 79     <-- 79 -->        PDF

Posebno poglavlje predstavlja štetno
djelovanje domaćih životinja i divljači.


U posebnom poglavlju obrađeni su šumski
požari, kojima je dat odgovarajući
opseg u udžbeniku. Šumski požari predstavljaju
veoma štetni faktor pa je autor
uložio mnogo truda da opiše veličine štete,
ali i uvjete u kojima se požari najčešće
pojavljuju. Veoma je korisno što
je autor upotrebio stranu, a naročito američku
stručnu literaturu o požarima,
jer su upravo Amerikanci, zbog ogromnog
prostranstva šuma i velikih požara
koji su lamo harali, vrlo dobro obradili
uzroke nastajanja požara i mjere suzbijanja.
Autor je do detalja opisao te mjere
ikao i organizaciju suzbijanja i uvađa
studente u jedno kod nas nedovoljno obrađeno
naučno tretiranje ovoga problema.
Bila je veoma korisna ideja autora
da unese u udžbenik i naše zakonske propise
o obaveznom vršenju mjera za sprečavanje
šum. požara i njihovo suzbijanje.
Ovo poglavlje obuhvaća specijalne mjere
opreznosti, tehničke, uzgojne i uređajne
mjere. Autor je, također, opisao mjere za
otkrivanje požara: sistem osmatračnica,
oprema promatračkih stanica, sistem komunikacija,
transporta, te potrebnu opremu
za suzbijanje požara raznim metodama,
počam od jednostavnih metoda suzbijanja
na manjim površinama do kompliciranih
velikih akcija na velikim površinama.
Na koncu je opisao i postupak
sa sastojinama koje isu oštećene od požara,
što je autoru naročito uspjelo, budući
se autor i sam bavio uzgojnim radovima
za vrijeme svojeg službovanja u
praksi.


Interesantno poglavlje u knjizi je na
kraju ono koje govori o uzrocima epidemijskog
ugiban ja i sušenja šuma. Tu su
opisane pojave masovnog sušenja hrastovih
sastojina, ugibanje i sušenje brijestova,
bukovih, jasenovih, johinih, smreko


vih, jelovih i ariševih sastojina. Ova veoma
aktualna problematika tretira te pojave
na način koji se temelji na modernim
gledanjima na šumu kao ´komponentu
ekosistema. Iako nije bilo moguće osvjetliti
sve karike u lancu uzroka koji
dovode do sušenja, autor je prihvatio tezu
o kompleksu faktora u prvom redu
ekoloških, koji u određenoj konstelaciji
rezultiraju sušenjem cijelih sastojina. U
ovom poglavlju autor je iznio i rezultate
svojih vlastitih istraživanja uzroka sušenja
hrastovih sastojina i brijesta u nas.


Na konou je autor naveo radove u šumskom
gospodarstvu nakon velikih katastrofa.


Kao zaključak mogli bi navesti slijedeće:


Udžbenik iz Zaštite šuma, svojom materijom
obrađuje sve ono što je predviđeno
nastavnim programom iz toga predmeta
za studente šumarstva Šumarskog
fakulteta u Zagrebu. Proširena materija
pridonaša boljem shvaćanju pojave koje
dovode do šteta u šumama i kalamiteta,
a ona će dobro poslužiti i stručnjacima
u praksi.


Materija je obrađena metodički vrlo
dobro. Naučno opravdani redoslijed poglavlja
s pedagoškog stanovišta je vrlo
dobar, jer uvađa studenta u biocenozu
sastojine i omogućuje da shvati štetnost
i korist pojedinih organizama ili akcija
u šumskom gospodarstvu. Knjiga je suvremena
i moderna jer je autor koristio
pored klasičnih i najnovije rezultate objavljene
u domaćoj i stranoj literaturi
kao i rezultate iz vlastitog iskustva. Stoga
ova knjiga predstavlja u našoj zemlji
drugi uspjeli pokušaj da se popuni praznina
u jednoj grani šumarske nauke, koju
su teško osjećali i studenti na fakultetu.
Knjigu će sa zadovoljstvom prihvatiti i
naša stručna javnost.


Prof, dr Milan Androić