DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 84     <-- 84 -->        PDF

Uz prikaz načina i uvjeta rada, autor je
na bazi izmjere promjera na 13.054 stabla
(ispod 10 cm) utvrdio za konkretan slučaj
funkcije za ukupno potrošeno vrijeme
totalne klupaže te funkcije dnevnog
radnog učinka jedne radne grupe (voda
i 2 radnika).


21. Bećar D., Todorovski S. i
Hadži-Georgiev K.: Prilog proučavanju
ekonomske granice proizvodnje drveta
u niskim hrastovim šumama (str.
271—291, sažetak .na francuskom). Za utvrđivanje
ekonomske granice proizvodnje
drveta hrastovih šuma panjača autori
su izabrali sastojine u Sermeninskoj šuma
(na obroncima Kožuf planine) različitog
stupnja degradacije.
Stanje sastojina može se vidjeti iz njihove
starosti i drvne mase stabalaca s pp
iznad 2 cm:


GLASNIK


Republičkog zavoda za zaštitu prirode i
Prirodnjačkog muzeja u Titogradu, No 6
— Titograd 1973.


Glasnik Republičkog zavoda za zaštitu
prirode i Prirodnjačkog muzeja u Titogradu
-u kolotečini je redovnog izlaženja
i u veljači og. izašao je svezak za 1973.
god. Glasnik je otvoren autorima i temama
i izvan SR Crne Gore pa se takva suradnja
očituje i u ovom, šestom, broju
Glasnika.


1. Sadržaj 6. br. Glasnika je slijedeći:
Šoljan T. i Ivanović B.: Citharus
linguatula (Linnaeus, 1758.) (Citharidae,
Pisces), novopronađena vrsta u slatkim
vodama Jugoslavije (str. 5—8, sinopsis na
engleskom),


Deeleman-Rc i nhold C. L.: Fauna
pećinskih pauka u Crnoj Gori (str. 9—
33, >tekst ma engleskom, sinopsis na srpskohrvatskom),


Ka ra m a n S. G.: XLVI prilog poznavanju
Amphipoda. Dvije podzemne Niphargus-
vrste iz Jugoslavije, N. stankoi,


n. sp. i N. lilidzensis Scfäf. (fain. Gammaridae),
(str. 35—57, tekst na engleskom,
sinopsis na hrvatskosrpskom),
Laikušić R. i Pavlović D.: Pet novih
vrsta u flori Crne Gore (str. 59—61,
sinopsis na engleskom),


lokalitet starost sastojine drvna masa
god. mVha


A 23 28,5
B 26 19,0
C 32 67,5


Uspoređujući vrijednost drvne mase i
troškove proizvodnje (eksploatacije) na
bazi prodajnih cijena (»franko pazar«) u
1971. godini, ekonomska granica za lokalitet
iznosi 62 godine, za lokalitet B 77
godina, a za lokalitet C 32 godine. »Prema
tim rezultatima možemo konstatirati
da se jako degradirane sastojine ameliioriraju
sporo. Stoga preporučamo umjetnu
amelioraciju i unošenje četinjača i
kako bi u jednom kraćem periodu« završavaju
autori ovaj svoj rad.


O. Piškorić
Ćupi ć D.: Jedan interesantan slovanizirani
naziv Buxus sempervirens-a (str.
63—65, sinonpsiis na engleskom),


Tatiić B. i Atanacković B.: Asocijacija
Cephalario-Seseletum rigidae ass.
nova (str. 67—70, sinopsis na njemačkom),


Trinajstić I.: As. Agropvretum mediterraneum
(Kiihnh.) Br.-Bl. 1933, u vegetaciji
južnodalmatinskog otoka Korčule
(str. 71—76, sinopsis na njemačkom),


P u 1 e v i ć V.: Prilog flori Crne Gore
(str. 77—83, sinopsis na njemačkom),


Stanković M. S. i Lješević M.:
Kraško vrelo Ravnjak (str. 85—91, sinopsis
na engleskom),


Drago vić R. D.: Rijetki elementi u
nekim ležištima crvenih boksita Crne Gore
(str. 93—102, sinopsis na francuskom),


Kronika (str. 103—157).


2. Pojedini radovi pružaju slijedeća saznanja:
Citharus linguatula, jedina vrst u rodu
Citharus, morska je riba istočnog Atlantika
i Sredozemnog mora pa i Jadrana.
Međutim, ta je riba 1971. godine ulovljena
u Skadarskom jezeru, dakle u slatkoj
vodi. Kako do sada ova riba u jugoslavenskoj
literaturi nije registrirana da
se nalazi i u slatkoj ili boćatoj vodi to
autori i determiinatori šolja n T. i Ivanovi
ć B. opravdano objavljuju ovaj interesantan
nalaz uz morfologiju samog




ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 85     <-- 85 -->        PDF

primjerka kojeg totalna dužina tijela iznosi
168,8 mm.


C. L. D e e 1 e m a n - R e i n h o 1 d na osnovu
četverogodišnjih istraživanja crnogorskih
pećina (1969—1972) daje ukupan
broj vrsta pećinskih pauka i opis dviju
vrsta: Nestious absoloni Kratochvil (Nesticidae)
i Fageiella ensiger nov. spec. (Linyphiidae).
Zanimljivo je, da je obalno
područje u odnosu na kontinentalno siromašnije
na vrstama pauka.
Kar am an S. G. u svom radu dao je
opis jedne nove vrste roda Niipharus iz
južne Makedonije, N. stankoi, n. sp. te detaljniji
opis vrste Niphargus ilidzemsis
Schaf, iz izvora rijeke Bosne te više njezinih
podvrsta (dalmatinske, crnogorske
i dr.).


Prikazanih pet novih vrsta u flori Crne
Gore po L a k u š i ć R. i Pavlović Dr.
su vrste koje su vezane uz neke vode u
Crnoj Gori (Skadarsko jezero, Plavsko
jezero i dr.) koje dosad nisu registrirane
u literaturi. Pulevi ć V. objavio je lokacije
za 18 vrsta. Od tih osamnaest 4
su nove vrste za floru Crne Gore (jedna
od tih je i Loranthus europaeus Jacq.),
2 novo unesene (Amorpha fruticosa L. i
Adonis flamea Jacq.) a 12 rijetkih i nedovoljno
poznatih (među kojima se npr.
nalazi Daphne laureola L. i Prunus webbii
Spach-Viarhapper).


Ispitujući mikrotoponimiju Bjelopavlića
C u p i ć D. (naišao je i na nazive kao
Buksena jama, Buksena strana i si. Na
pitanja zašto se ovi lokaliteti tako nazivaju,
od svih informatora dobio je odgovor:
»zato što tu raste buksa«. ispitujući
dalje kakova je to biljka buksa, dobivao
je odgovore da je to »trava«, a samo
jedan je rekao da pod tim nazivom
podrazumijevaju šimšir.


Asocijacija Cephalario-Seseletum rigidae
T a t i ć a 1´. i A t a n a c (k o v i ć a
B r. naseljava strmenite kamenjare i ispresjecane
vapnenačke stijene u klisuri
Grze te u Gornjačkoj klisuri, a postoji u
dvije subasocijacije. Asocijaciju čini ukupno
41 biljna vrsta od kojih su 90´´/«
perene (trajnice).


Tr in a j´S t i ć I. prikazao je floristički
sastav asocijacije Agropyretum mediterraneum
na lokalitetu Pržino, kraj Lumbarde
na otoku Korčuli. To je specifična
asocijacija obalnih pjeskovitlh sipina te
se kod nas nalazi još u Loparskom zalje


vu na otoku Rabu te u predjelu Sablunara
na otoku Mljetu.


Vrelo Ravnjak, o kojem izvješćuju
S tanko vd ć S. M. i L j e š e v i ć M., nalazi
se spod Mojkovca na oko 800 m nad
morem i opskrbljuje vodom istoimenu lijevu
pritoku rijeke Tare. Proljetna izdašnost
izvora kreće se između 4 i 5 m^/sek.,
ali tokom ljeta smanji se na desetinu te
količine.


Dragović R. D. u svom radu iznio je
podatke svojih istraživanja rijetkih elemenata
iz devet rudnih rajona crvenih
boksita u Crnoj Gori.


Povodom izbora članova Društva za nauku
i umjetnost Crne Gore Kronika donosi
biografsko-bibliografske prikaze slijedećih
članova tog Društva:


Anđu s R. K., akademika Srpske akademije
nauka i umjetnosti i direktora
Instituta za biološka istraživanja u Beogradu,


Beši ć Z., profesora geologije koji se
posebno bavi proučavanjem terena dinarskog
planinskog prostora,


B 1 e č i ć V. dr, profesora i do 1971. god.
predstojnika Katedre botanike i upravnika
Botaničkog zavoda i vrta Univerziteta
u Beogradu. Gotovo sav svoj istraživački
rad posvetio je šumskoj vegetaciji
pa je i doktorsku disertaciju iz bioloških
nauka izradio o »šumskoj vegetaciji i vegetaciji
stena i točila doline reke Pive«
(1955. god.),


Ivanović M. B., dr, sada na dužnosti
direktora Biološkog zavoda u Titogradu,


Lepeti ć VI., dr, prvi direktor Zavoda
za biologiju mora u Kotoru, a sada
viši naučni suradnik Instituta za biološka
istraživanja u Beogradu,


Mijuštković M., dr, naučni savjet


niku Poljoprivrednom institutu u Titogra


du,


Pavičevi ć Lj., dr, naučni savjetnik


u Poljoprivrednom institutu u Titogradu,


Šolja n T., redovni član Akademije


nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine,


Uličevi ć M., dr, naučni savjetnik u


Poljoprivrednom institutu u Titogradu i


V 1 a h o v i ć VI., dr, geolog u poduzeću


»Crnogorske elektrane« u Nikšiću.


Prilog Glasnika su kratki sadržaji štampanih
radova na našem i na jednom stranom
jeziku u kartotečnom formatu s
UDK klasifikacijom.


O. Piškorić
449