DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 84 <-- 84 --> PDF |
Uz prikaz načina i uvjeta rada, autor je na bazi izmjere promjera na 13.054 stabla (ispod 10 cm) utvrdio za konkretan slučaj funkcije za ukupno potrošeno vrijeme totalne klupaže te funkcije dnevnog radnog učinka jedne radne grupe (voda i 2 radnika). 21. Bećar D., Todorovski S. i Hadži-Georgiev K.: Prilog proučavanju ekonomske granice proizvodnje drveta u niskim hrastovim šumama (str. 271—291, sažetak .na francuskom). Za utvrđivanje ekonomske granice proizvodnje drveta hrastovih šuma panjača autori su izabrali sastojine u Sermeninskoj šuma (na obroncima Kožuf planine) različitog stupnja degradacije. Stanje sastojina može se vidjeti iz njihove starosti i drvne mase stabalaca s pp iznad 2 cm: GLASNIK Republičkog zavoda za zaštitu prirode i Prirodnjačkog muzeja u Titogradu, No 6 — Titograd 1973. Glasnik Republičkog zavoda za zaštitu prirode i Prirodnjačkog muzeja u Titogradu -u kolotečini je redovnog izlaženja i u veljači og. izašao je svezak za 1973. god. Glasnik je otvoren autorima i temama i izvan SR Crne Gore pa se takva suradnja očituje i u ovom, šestom, broju Glasnika. 1. Sadržaj 6. br. Glasnika je slijedeći: Šoljan T. i Ivanović B.: Citharus linguatula (Linnaeus, 1758.) (Citharidae, Pisces), novopronađena vrsta u slatkim vodama Jugoslavije (str. 5—8, sinopsis na engleskom), Deeleman-Rc i nhold C. L.: Fauna pećinskih pauka u Crnoj Gori (str. 9— 33, >tekst ma engleskom, sinopsis na srpskohrvatskom), Ka ra m a n S. G.: XLVI prilog poznavanju Amphipoda. Dvije podzemne Niphargus- vrste iz Jugoslavije, N. stankoi, n. sp. i N. lilidzensis Scfäf. (fain. Gammaridae), (str. 35—57, tekst na engleskom, sinopsis na hrvatskosrpskom), Laikušić R. i Pavlović D.: Pet novih vrsta u flori Crne Gore (str. 59—61, sinopsis na engleskom), lokalitet starost sastojine drvna masa god. mVha A 23 28,5 B 26 19,0 C 32 67,5 Uspoređujući vrijednost drvne mase i troškove proizvodnje (eksploatacije) na bazi prodajnih cijena (»franko pazar«) u 1971. godini, ekonomska granica za lokalitet iznosi 62 godine, za lokalitet B 77 godina, a za lokalitet C 32 godine. »Prema tim rezultatima možemo konstatirati da se jako degradirane sastojine ameliioriraju sporo. Stoga preporučamo umjetnu amelioraciju i unošenje četinjača i kako bi autori ovaj svoj rad. O. Piškorić Ćupi ć D.: Jedan interesantan slovanizirani naziv Buxus sempervirens-a (str. 63—65, sinonpsiis na engleskom), Tatiić B. i Atanacković B.: Asocijacija Cephalario-Seseletum rigidae ass. nova (str. 67—70, sinopsis na njemačkom), Trinajstić I.: As. Agropvretum mediterraneum (Kiihnh.) Br.-Bl. 1933, u vegetaciji južnodalmatinskog otoka Korčule (str. 71—76, sinopsis na njemačkom), P u 1 e v i ć V.: Prilog flori Crne Gore (str. 77—83, sinopsis na njemačkom), Stanković M. S. i Lješević M.: Kraško vrelo Ravnjak (str. 85—91, sinopsis na engleskom), Drago vić R. D.: Rijetki elementi u nekim ležištima crvenih boksita Crne Gore (str. 93—102, sinopsis na francuskom), Kronika (str. 103—157). 2. Pojedini radovi pružaju slijedeća saznanja: Citharus linguatula, jedina vrst u rodu Citharus, morska je riba istočnog Atlantika i Sredozemnog mora pa i Jadrana. Međutim, ta je riba 1971. godine ulovljena u Skadarskom jezeru, dakle u slatkoj vodi. Kako do sada ova riba u jugoslavenskoj literaturi nije registrirana da se nalazi i u slatkoj ili boćatoj vodi to autori i determiinatori šolja n T. i Ivanovi ć B. opravdano objavljuju ovaj interesantan nalaz uz morfologiju samog |
ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 85 <-- 85 --> PDF |
primjerka kojeg totalna dužina tijela iznosi 168,8 mm. C. L. D e e 1 e m a n - R e i n h o 1 d na osnovu četverogodišnjih istraživanja crnogorskih pećina (1969—1972) daje ukupan broj vrsta pećinskih pauka i opis dviju vrsta: Nestious absoloni Kratochvil (Nesticidae) i Fageiella ensiger nov. spec. (Linyphiidae). Zanimljivo je, da je obalno područje u odnosu na kontinentalno siromašnije na vrstama pauka. Kar am an S. G. u svom radu dao je opis jedne nove vrste roda Niipharus iz južne Makedonije, N. stankoi, n. sp. te detaljniji opis vrste Niphargus ilidzemsis Schaf, iz izvora rijeke Bosne te više njezinih podvrsta (dalmatinske, crnogorske i dr.). Prikazanih pet novih vrsta u flori Crne Gore po L a k u š i ć R. i Pavlović Dr. su vrste koje su vezane uz neke vode u Crnoj Gori (Skadarsko jezero, Plavsko jezero i dr.) koje dosad nisu registrirane u literaturi. Pulevi ć V. objavio je lokacije za 18 vrsta. Od tih osamnaest 4 su nove vrste za floru Crne Gore (jedna od tih je i Loranthus europaeus Jacq.), 2 novo unesene (Amorpha fruticosa L. i Adonis flamea Jacq.) a 12 rijetkih i nedovoljno poznatih (među kojima se npr. nalazi Daphne laureola L. i Prunus webbii Spach-Viarhapper). Ispitujući mikrotoponimiju Bjelopavlića C u p i ć D. (naišao je i na nazive kao Buksena jama, Buksena strana i si. Na pitanja zašto se ovi lokaliteti tako nazivaju, od svih informatora dobio je odgovor: »zato što tu raste buksa«. ispitujući dalje kakova je to biljka buksa, dobivao je odgovore da je to »trava«, a samo jedan je rekao da pod tim nazivom podrazumijevaju šimšir. Asocijacija Cephalario-Seseletum rigidae T a t i ć a 1´. i A t a n a c (k o v i ć a B r. naseljava strmenite kamenjare i ispresjecane vapnenačke stijene u klisuri Grze te u Gornjačkoj klisuri, a postoji u dvije subasocijacije. Asocijaciju čini ukupno 41 biljna vrsta od kojih su 90´´/« perene (trajnice). Tr in a j´S t i ć I. prikazao je floristički sastav asocijacije Agropyretum mediterraneum na lokalitetu Pržino, kraj Lumbarde na otoku Korčuli. To je specifična asocijacija obalnih pjeskovitlh sipina te se kod nas nalazi još u Loparskom zalje vu na otoku Rabu te u predjelu Sablunara na otoku Mljetu. Vrelo Ravnjak, o kojem izvješćuju S tanko vd ć S. M. i L j e š e v i ć M., nalazi se spod Mojkovca na oko 800 m nad morem i opskrbljuje vodom istoimenu lijevu pritoku rijeke Tare. Proljetna izdašnost izvora kreće se između 4 i 5 m^/sek., ali tokom ljeta smanji se na desetinu te količine. Dragović R. D. u svom radu iznio je podatke svojih istraživanja rijetkih elemenata iz devet rudnih rajona crvenih boksita u Crnoj Gori. Povodom izbora članova Društva za nauku i umjetnost Crne Gore Kronika donosi biografsko-bibliografske prikaze slijedećih članova tog Društva: Anđu s R. K., akademika Srpske akademije nauka i umjetnosti i direktora Instituta za biološka istraživanja u Beogradu, Beši ć Z., profesora geologije koji se posebno bavi proučavanjem terena dinarskog planinskog prostora, B 1 e č i ć V. dr, profesora i do 1971. god. predstojnika Katedre botanike i upravnika Botaničkog zavoda i vrta Univerziteta u Beogradu. Gotovo sav svoj istraživački rad posvetio je šumskoj vegetaciji pa je i doktorsku disertaciju iz bioloških nauka izradio o »šumskoj vegetaciji i vegetaciji stena i točila doline reke Pive« (1955. god.), Ivanović M. B., dr, sada na dužnosti direktora Biološkog zavoda u Titogradu, Lepeti ć VI., dr, prvi direktor Zavoda za biologiju mora u Kotoru, a sada viši naučni suradnik Instituta za biološka istraživanja u Beogradu, Mijuštković M., dr, naučni savjet niku Poljoprivrednom institutu u Titogra du, Pavičevi ć Lj., dr, naučni savjetnik u Poljoprivrednom institutu u Titogradu, Šolja n T., redovni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Uličevi ć M., dr, naučni savjetnik u Poljoprivrednom institutu u Titogradu i V 1 a h o v i ć VI., dr, geolog u poduzeću »Crnogorske elektrane« u Nikšiću. Prilog Glasnika su kratki sadržaji štampanih radova na našem i na jednom stranom jeziku u kartotečnom formatu s UDK klasifikacijom. O. Piškorić 449 |