DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 88 <-- 88 --> PDF |
više prvorazredne oblovine u odnosu prema stablima bržeg prirasta. Prebornim gospodarenjem lako i u jelovo-smrekovim sastojinama uzgojimo kvalitetna borova stabla koja predstavljaju dodatni (aditivni) prirast. U mješovitim sastojinama jele i smreke obični bor lako preživi pod zastorom prosječno 37 godina, a da sačuva sposobnost reagiranja na promjene uvjeta sredine«. gi na području k. o. Gabrovica u blizini »istoimenih naselja«, kako navodi autor, ali bez naznake šireg lokaliteta. Prema procjeni Zavoda za pogozdovanje Krasa (u Sežani) 1967. godine crni bor je na Slovenskom Krasu naselio o>ko 1.000 ha novih površina. Za svoja istraživanja Žgajnar je izabrao navedene lokalitete s razloga što se sastojine nalaze na podjednakim stanišnim uvjetima i što su podjed- Objekt ovog istraživanja bila su stabla u šumi Horn, predjela između Savinje i Drete kojom gospodari GLIN Nazarje na staništu asocijacije Bazzanio-Abietetum, Wraber M„ 1958. 2.4. Istraživanja o »zakonitosti imigriranja crnog bora na Jaraške površine bez šume« kao i zakonitosti »razvoja tako nastalih sastojina i praktičnog značaja širenja ornog bora na Krasu« proveo je ing. A. Ž gaj nar na dva objekta. Jedan je na području k. o. Kob ja Glava, a dru- V nake starosti. Nadmorska visina sastojina »Kobja glava« iznosi 350—364 m, a »Gabrovice « 220 m, tla su smeđe renđzine, a starost sastojina (kultura) oko 80 godina. Temeljni zaključak koji proizlazi iz ovog istraživanja autor je ovako formulirao: »Veliki pionirski rad pošumljavanja Slovenskog Krasa završen je. Kulture ornog bora dosegle su stupanj razvoja da smijemo govoriti o njihovom gospodarskom značenju, o njihovoj njezi, pomla |