DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 91 <-- 91 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST MALA VIJESTI, DOGAĐAJI, KRUPNA I SITNA ŠUMARSKA ZBIVANJA U ŠUMARSTVU I DRVNOJ KRONIKA INDUSTRIJI I SL. ŠUMARSKI l_ I S T Dragi čitaoci, Vjerujem, da ste u prošlom broju Š. L. u cijelosti pročitali »Malu Šumarsku Kroniku«. To je bilo prvo »vatreno« krštenje ove naše rubrike. Da li ste je, zaista, sa znatiželjom i zadovoljstvom čitali i da li je bilo, za vas, neko malo osvjeienje? Naime, naš Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrijeHrvatske čvrsto je odlučio, da pomogne i mladim našim kadrovima, da svestranim praćenjem stručnih zbivanja i događaja prošire svoje poglede i znanje, da ih privikne i pridobije na čitanje, pisanje i suradnju u listu. Čitajući ovu kroniku dobiti će bolji uvid u kretanja i zbivanja struke u našoj republici, premda ćemo često »otputovati« i u druge krajeve naše zemlje. Kao jedan od naših daljnih zadataka nastojati ćemo uspostaviti što čvršću vezu i suradnju sa uredništvima informativnih biltena i novina, kao što su »Slavonska šuma« — Vinkovci, »Šumarski vjesnik« — Bjelovar, »Drvosječa« — Delnice i dr. Pozivamo vas, da se kritički osvrnele na ovaj naš rad, javite nam se i nadopunite nas, jer &. L. i njegove rubrike trebaju, poput ove MŠK, postatii vaša briga, zadatak i zadovoljstvo! U posljednje vrijeme su pokrenuti mnogi »otvoreni« — godinama nagomilani i nedovoljno riješeni — problemi o kojima bi i vi, STRUČNA OPERATIVA I TERENCI, trebali češće pisati i iznositi iskustva, od kojih bi moglo uredništvo neka »promaknuti« i na prednje stranice lista. Uredništvo se MŠK ne zanosi iluzijom, da bi se ovim odmah osvježila fizionomija lista. Jedno ne zaboravite: u našoj republici radi i djeluje preko 4.000 inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije! Renesansa lista i struke započeti će tek onda, kad barem manji dio ove »vojske« stručnjaka, započne surađivati i pisati! Uredništvo MŠK nije zaboravilo na svoje obećanje, da odmah početkom1975. g. započne sa objavljivanjem vijesti »Iz naše šumarske prošlosti«. Tu će trebati prelistati knjižurinu od preko 45.000 stranica, našeg društvenog 455 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 92 <-- 92 --> PDF |
časopisa. Jedan od razloga za ovo pokretanje nove rubrike »Iz prošlosti...« nedavno je već naveo ing. Dragan Tonković (Osijek), koji jednom u »Slavonskoj šumi« reče: Tko ne zna odakle dolazi, taj isto tako ne zna tko je i kamo ide! A sada jedno malo zastranjenje: nalazimo se u jeku svjetske krize papira, zapravo šumarskog proizvoda i čeda, koji počinje dobivati vrijednost zlata. Međutim, troškovi lista rastu, a mi ne smanjujemo broj stranica. Ako do toga dođe nemojte nas osuđivati, jer ste i vi, u neku ruku, krivci. Mnogi se inženjeri i tehničari, od ovih 4.000, nisu pretplatili na svoju šumarsku reviju i publikaciju, jedinu ove vrste u našoj republici. Ta zar je moguće da ona, upravo ovakova kakova jest, godišnje ne vrijedi 50 din., vaših 10 kutija cigareta ili 10 litara automobilskog goriva? Danas, kad sve poskupljuje, jedina papirnata stvar — novac p o j eft in j u j e! Zar nije malo neprikladno za vas i struku, da se niste — do danas — pretplatili na Šumarski list, koji je rođen 1877. g. i 1976. g. slavi svoj 100-ti rođendan? Znadete li da Šumarski dom i druge »mecene« obilato sudjeluju u pokrivanju troškova, uređivanja i tiskanja našega svečara? Ali, dokle? Da li je za vaše nepretplaćivanje na list — baš jedini — krivac sadržaj lista, sporo izlaženje i visina pretplate? Predlažemo vam da i vi, šumarski i drvarski inženjeri i tehničari, koji radite u šumarijama, pogonima, dip-ovima i šumskim gospodarstvima unesete »osvježenje« tj. da napokon započnete dostavljati uredništvu Š. L. svoja stručna zapažanja, iskustva i stručne uspjehe i neuspjehe. Po ocjeni urednika MŠK ovaj novi broj vijesti, koji je pred vama, obiluje novim zbivanjima i još je zanimljiviji od prošlog. Pišite nam, da bi uredništvo lista saznalo da li ste, zaista, vijesti MŠK pročitali s znatiželjom i zadovoljstvom. To će tek biti istinska potvrda, da je sa zadnjih stranica Šumarskog lista propirio povjetarac i donio neko osvježenje. Prema tome, poštovani čitaoci, vi ste na redu. Pišite nam! Zagreb 18. 10. 1974. Urednik MŠK: BILOGORSKO-PODRAVSKO Tu je ing. Z. Zemčak održao prigodni govor o razlozima današnje slave i uvođe ŠUMARSTVO SLAVI! nju gospodarenja šumama po naučnim U Bjelovaru je 1. IX. o. g. održana principima. Iza ovoga uslijedilo je naproslava 100 godišnjice organiziranog šutjecanje šumskih rađnika-sjekača iz oba marstva bilogorsko-pođravske regije t. j . šumska gospodarstva: Bjelovara i Kona području biv. imovnih općina križe-privnice. Kao priznanje za doprinos na vačke i đurđevačke. Proslava je počela unapređenju šumarstva i suradnju pootkrivanjem spomen-biste šumskom raddjeljene su brojnim društveno političkim niku i narodnom heroju Mojici Birtu, organizacijama, Šumarskom fakultetu — a nastavila se u obližnjoj šumi Bedenik. Zagreb, šumarskim stručnjacima i dr. |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 93 <-- 93 --> PDF |
zlatne plakete. I našem Savezu je podijeljeno ovako priznanje i plaketa. Na priredbi je sudjelovala i folklorna grupa ŠG — Hrast iz Vinkovaca veoma lijepim programom (recital o šumi, narodni plesovi i pjesme). Naskoro će izići iz tiska monografija »Sto godina šumarstva bilogorsko - p o d r a v s k e regije« (1874— 1974). Ova će publikacija obuhvatiti preko 300 stranica sa brojnim fotografijama, tabelama, grafikonima i ostalim zanimljivim povijesnim, šumarskim i analitičko- ekonomskim pokazateljima iz prošlosti Križevaoke i Đurđevačke I. O., kao i stručna kretanja i zbivanja u proteklih 100 godina. Na monografiji rade praktičari- šumari ovoga područja: V. Laoković, D. Feletar, I. Šavor, J. Tumbri, D. Đanešić, M. Drndelić, I. Đuričić, M. Korpar, O. Piškorić, Z. Gazdek, D. Cestar, V. Hren, D. Bartovčak, A. Kramar, M. Tomek, B. Tomičić, B. Hribljan i đr. SVEČANOST SLAVONSKIH ŠUMARA U prvom redu — još jednom — naše srdačne čestitke organizatorima ove impozantne znanstvene manifestacije, koja je održana 30. IX do 2. X. o. g. u SI. Brodu i Vinkovcima pod naslovom: S i m- p o z i j 10 0 godina znanstvenog i organiziranog pristupa šumarstvu jugoistočne Slavonije «. Organizatori ovoga znanstvenog sastanka, Centar za znanstveni rad JAZU — Vinkovci i Šumska gospodarstva SI. Brod i Vinkovci, uspjeli su okupiti veliki broj eminentnih i priznatih šumarskih stručnjaka Evrope i naše zemlje, na čelu sa prof. dr. j. P a r d e - o m, (Paris), d r. A. Kuri r om (Wien), d r. F. K r z y- s i ikom (Warsawa), prof. dr. D. Klepco m (Zagreb), prof, dr P. Fuk aire ikom (Sarajevo) i d r. Mi — učesnici ovoga Simpozija — još uvijek smo pod dojmom visokog stručnog nivo-a proslave, veoma dobre organizacije, pratećih stručnih izložbi, filma o hrastu, Zbornika radova, stručnih referata i referenata, koji su čitali svoje rezimirane referate, ističući u njima samo bitne postavke i zaključke do kojih su došli. Pažnja — preko 300 prisutnih šumara iz čitave Jugoslavije — bila je usredotočena na glavnu temu ovoga Simpozija: sušenje slavonskih hrastika. Detaljan program ove proslave objavio je Š. L. u br. 5—6/74. Stručni referati, čitani na ovom skupu, biti će objavljeni naskoro u posebnoj publikaciji. Osim stručnih referata, šumarskih izložbi i drugih manifestacija, potrebno je napose istaknuti prikazivanje filma »Hrast « u boji, kojega je režirao prof. R. Sremac. Film prikazuje ljepotu i život slavonske šume, život i rad šumskih radnika sjekača-pilara, borbu za očuvanje šume, zaštitu i njegu. VINKOVAČKE JESENI 74 — IZLOŽBE Kao uvod u proslavu 100 godina šumarstva Slavonije, za vrijeme trajanja »Vinkovačkih jeseni 74«, priređeno je 5 šumarskih izložbi veoma zanimljivog i poučnog sadržaja. U gradskom muzeju Vinkovaca bila je organizirana jedna, od ovakovih 5 pratećih, izložba pod nazivom: »Sto godina organiziranog šumarstva kroz dokumente i fotografije «. U gradskoj galeriji izlagali su naivci iz Ernestinova (Osijek) svoje radove, prikaze i svjedočenja u drvetu , drvene skulpture. Ova je izložba izazvala najveću pohvalu i divljenje, koji su kao kipari pokazali, da je drvo najplemenitiji i najpodesniji skulptatorski materijal! »Čovjek i šuma« naziv je izložbe likovnih radova slavonsko- baranjskih pučkoškolaca, osnovaca i djece iz vrtića. I tu se vidjelo niz uspjelih radova i prikaza. U Narodnoj .knjižnici je otvorena izložba »Josip Kozara c — hrvatski književnik i šumar « i u njoj su izloženi originalni rukopisi iz piščevog stvaralaštva i najstarija njegova književna djela. Turističko društvo Vinkovaca organiziralo je izložbu »Znameniti v i n k o v č a n i u šumarstvu i književnosti«. ZBORNIK O 100 OBLJETNICI Povelika knjiga »Zbornik o stotoj obljetnici znanstvenog i organiziranog pristupa šumarstvu jugoistočne Slavonije« na 724 stranice ispunjena je stručnim radovima iz područja šumarstva i drvne industrije Slavonije. Gradivo Zbornika grupirano je u 7 poglavlja i obuhvaća glavne discipline i oblasti šumarstva. Autori gradiva — njih 26 — su poznati znanstvenici i praktičari, profesori šumarskih fakulteta, ekonomisti, društveni radnici i dr. Publikacija obiluje fotografijama, grafikonima i gospodarskim kartama. Vrijednost ove edicije podiže i na kraju knjige, bibliografski iskaz radova o 457 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 94 <-- 94 --> PDF |
šumarstvu Slavonije u razdoblju od 1846—1972. g. Zbornik se ističe odličnom jezičnom i tehničko-grafičkom obradom (dr. I. Hie). Najveća vrijednost ove publikacije je u objavljenim brojnim podacima i djelatnostima šumarstva Slavonije iz davne prošlosti. Knjigu je izdalo ŠG »Hrast« — i Centar za znanstveni rad JAZU iz Vinkovaca. U ovom času nismo u mogućnosti dati opširniji prikaz rada i zbivanja Simpozija o 10U g. šumarstva Slavonije, program rada i kraći prikaz povijesne dokumentacije i današnjih činjenica, kao i o razlozima ove proslave, već je donio S. L. u br. 5—6/74. Međutim, uz ing. T. Lucarića, ing. S. Horvatinovića, dr. 1. Ilica, prof, dr. M. Vidakovića i prof. dr. D. Švagelja, jedan od neumornih organizatora ove proslave ing. Dragan Tonković (Osijek) obećao je da će za slijedeći broj Š. L. napisati prikaz pređhodnih radova, detaljan izvještaj i kritički osvrt na rad Simpozija, organizaciju, šumarske izložbe i isl. Sve je to vrijedno iznijeti i zabilježiti u našem »starom« Š. L., kroničaru prošlosti i naših današnjih zbivanja! NEPRIHVATLJIVI TRETMAN Na proslavi 100 g. šumarstva Slavonije u SI. Brodu sa velikom je pažnjom saslušan govor ing. S. Tomaševskog, predsjednika našega Saveza ITŠDI — Hrvatske. Predsjednik je u svojem govoru evocirao brojne stručne manifestacije, koje su održane na šumarskim terenima Slavonije u prošlosti, značajni financijski doprinos biv. Brodske I. O. za izgradnju Šumarskog doma u Zagrebu, veliku ulogu starih šumarskih generacija i si. Međutim, osvrćući se na današnji društveno- ekonomski položaj struke istakao je kako su »šumarstvo i d r v. industrija dobili za nas apsolutno neprihvatljiv tretman, u osnovama za izradu dugoročnog programa razvoja Jugoslavije, koji je na javnoj raspravi « . Nadalje je naglasio: »povjeravanjem šuma na gospodarenje samoupravnim i ekonomskim interesnim radnim organizacijama šumarstva, društvena se zajednica ne oslobađa odgovornosti, regulativne uloge i materijalnih obaveza za usmjeravanje razvoja ove oblasti, a u skladu s općim društvenim interesima i potrebama«, pa opet dalje: ». . . ü Evropi će nedostajati oko 66 milijuna m;i drveta u 1980. g. Jugoslavija i u njoj SRH je jedna od malog broja evropskih zemalja sa suficitom u drvetu «, pa opet »Ako se ima u vidu rastući evropski deficit u drvetu, onda imamo realne mogućnosti da postanemo efikasni izvoznik« i na kraju svojega govora predsjednik je rekao: »Međutim . . . mi se nismo uspjeli izboriti da se drvo ni u jednom značajnom dokumentu spomene kao vrijedna i k o n j u n k t u r n a sir o- v i n a « ! PLITVIČKA JEZERA — SIMPOZIJ Tokom 1973/74 naši dnevni listovi bili su puni alarmantnih napisa, izjava i upozorenja o stanju Plitvičkih jezera. Evo ih samo nekoliko: Agonija Plitvica, S.O.S. za (Plitvička jezera, Requijem za Plitvice, Katastrofa na pragu, Degradirani u »raju «, Da ne prsne kozjačka barijera, Što zapravo prijeti? i si. U člancima su se iznosile greške iz prošlosti još od 1861 g. izgradnjom »Carske kuće« u Vel. Poljani, pa dalje prvog hotela na Plitvicama 1890. g., nedostacima Zakona o proglašenju jezera nacion. parkom (1949), neplanskom izgradnjom objekata, izgradnjom saobraćajnica kroz srce parka, dnevni promet od preko 5000 vozila u sezoni, neriješeni imovinsko-pravni problemi, pretjerani merkantilizam i si. Posljedice ovakovog rada i nepoštivanja prirodnih zakona brzo su se osjetile: djelomično pucanje scdrenih brana, pomor potočnih rakova i riba nastao uslijed zimskog »solenja« prometnica u parku, zagađenost i ugroženost jezerske faune i flore upotrebom deterdženanta i pesticida po okolnom stanovništvu, unakaživanje i ozlijede prirodnog pejzaža divljom i nenamjenskom izgradnjom objekata i si. Nakon ovakovih i sličnih dramatskih prizora, napadaja i ozlijeda na ovo jedinstveno čudo od glazbe vode i šume i nasrtaja na ovaj veličanstveni spomenik prirode, dolazi do sazivanja znanstvenog simpozija o zaštiti Plitvičkih jezera! 25. ROĐENDAN PLITVICA Na Plitvicama je početkom jeseni (3—5. X. o. g.) održan znanstveni Simpozij o zaštiti Plitvičkih jezera. Prije 25 godina književnik i pjesnik Vladimir Nazor, kao predsjednik Prezidiuma SRH, potpisao je 1949 g. zakon, kojim se Plitvička jezera proglašuju nacionalnim parkom u površi |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 95 <-- 95 --> PDF |
ni od 19.172 ha, kao naročita prirodna, znanstvena i turistička rijetkost. Ovogodišnji Simpozij održan je pod pokroviteljstvom Jugoslavenske Akademije. Naslovi tema na ovom znanstvenom skupu su bili: Oblici prostorne zaštite i mjesto nacion. parka u njima, zatim Pravni aspekt upravljanja Jezerima, Povijesni činioci i njihov utjecaj na razvoj jezera, Geološki i hidrološki aspekt zaštite i razvoja P. J., Biodinamika jezera, Praktični problemi zaštite i razvoja, Stanovništvo i zaštita, Međusobni odnosi privrede i zaštite P. J. i si. Tajnik Saveza dr. N. Komlenović je obećao u slijedećem broju Š. L. napisati prikaz i kritički osvrt na rad ovoga znanstvenog skupa. PRVENSTVO SJEKAČA HRVATSKE Kao uvod u proslavu 100 g. šumarstva Slavonije održano je natjecanje šumskih rađnika-sjakača iz čitave SRH u Vinkovcima 7. i 8. IX. o. g. Pobjednici momčadskog natjecanja su radnici ŠG — Bjelovar sa 1.493 bodova, zatim ŠG — Vinkovci (1.430), SI. Brod (1.371) i dr. U pojedinačnom natjecanju pobjednik je bio: Ivan Crnjak, ŠG — Vinkovci (sa 507 bodova), Josip Puhač, ŠG — Bjelovar (502) i Nedeljko Anikić, ŠG — N. Gradiška (499). Pojedinačni pobjednik Ivan Crnjak, kao član reprezentacije Hrvatske, zauzeo je i treće mjesto na kasnije održanom prvenstvu Jugoslavije u Strugi (13. i 14. IX. o. g.) — Makedonija. Ovom pobjedom on je ušao u reprezentaciju sjekača Jugoslavije, ikoji će se 1975 g. boriti u SSSR-u za prvenstvo svijeta. Napominjemo da su se na ovom natjecanju u Vinkovcima natjecali i dizaličari u dizanju šumskih tereta. Pobjednik je Marijan Todorić (198 bodova), zatim Pero Vukov (196) i Josko Matijašević (178) svi iz ŠG — Vinkovci. PRVENSTVO RADNIKA SJEKAČA JUGOSLAVIJE Na obali Ohridskog jezera u naselju T reska (Struga) održano je polovicom IX. mj. o. g. natjecanje šumskih radnika iz čitave Jugoslavije. Borila su se 82 natjecatelja i momčadski pobjednici su ekipa iz BiH, koja je osvojila 3.038 bodova. Slijede ih radnici iz Hrvatske sa 3.028, zatim Srbije 2.892, Slovenije 2.844, Makedonije 2.464, Crne Gore 2.456 i AP — Kosovo sa 2.240 bodova. U pojedinačnom plasmanu pobjedili su: Ahmed Ćehajić (B. i H.), Sahib Ratković (B. i H.) i Ivan Crnjak (Hrvatska). Prema tome na prvenstvu sjekača svijeta koje će se održati 1975 g. u SSSR-u, našu će zemlju predstavljati navedena trojica pobjednika. PROF. DR. ANTE LEVAKOVIĆ ŠG — Vinkovci postavilo je spomen- ploču, prije 20 godina, umrlom Dr. Antunu Levakoviću, prof. ŠF u Zagrebu (1885—1955). Ovaj istaknuti šumarski stručnjak rodio se u graničarskoj pravoužitnickoj obitelji u Rokovcima kod Vinkovaca. Biv. brodska I. O. stipendirala je pok. dr. Levakovića i omogućila mu studij šumarstva na Šumarskoj akademiji u Zagrebu. Kasnije je doktorirao na Visokoj školi za kulturu tla u Beču (1913 g.). Predhodnno je morao ponovno polagati sve već položene ispite na ŠA u Zagrebu. Međutim je uporni Slavonac savladao i ovu »prepreku« tuđinca. Nakon 4 godišnje prakse na terenima Slavonije prelazi za suplenta na ŠA — Zagreb, gdje je kasnije izabran za redovitog profesora na novoformiranom Poljoprivredno-šumarskom fakultetu. Iz područja svojega predmeta »Dendrometrije« ostavio je prof. dr. A. Levaković preko 40 naučnih rasprava i djela. Bio je urednik Glasnika za šumske pokuse (1922—1955) i urednik Šumarskog lista od 1929—1940 g. Spomen- ploča mu je podignuta u rodnom selu Rokovcima, jer je »stvorio djela izuzetne vrijednosti, koja su pronijela njegovo ime i ime našega šumarstva širom svijeta!«. Hvala i slava mu! BISTA ŠUMARA NA OTOKU RABU Naskoro će biti otkrivena brončana bista zaslužnom šumaru Pravdoju Beliji na ulazu u park-šumu Komrčar na Rabu. Ovom vrijednom šumaru (1853—1925) već je 1924 g. općina Rab podigla spomen- ploču, a sada ovo i bistu. Nakon 50 g. Rabljani i danas nisu zaboravili neumorni rad svojega šumara, ikoji im je podigao preko 65 ha prekrasnih borovih kultura (Frkanj, Kalifront, Punta, Lopar i si.). ŠUMAR-KNJIŽEVNIK JOSIP KOZARAC Zagrebačka RTV naskoro započinje sa snimanjem filma »Tena« prema najljepšoj noveli šumara J. Kozarca, u kojoj je |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 96 <-- 96 --> PDF |
obrađen prodor kapitalizma u slavonsko selo. Ovaj vrsni šumar-književnik rodio se 1858 g. u Vinkovcima, šumarske je nauke završio u Beču, a umro 1906 g. u Koprivnici. Realizacija njegove »Tene« vršit će se u selima na području Đakova, gdje su se još uvijek zadržala stara slavonska obilježja sela. Osim ove novele napisao je roman »Mrtvi kapitali« (1889), zatim pripovjetke: Priče djeda Nike, Slavonska šuma, Među svijetlom i tminom, Miru Kodolićevu, Opravu i dr. Nedovršeni »Živi kapitali« ostali su mu u rukopisu. MALO POEZIJE Ing. D. Kiš, dr. S. Bertović i dr J. Martinović, autori edicije »Čovjek i njegova okolina« — Zagreb 1972 g., započinju svoju publikaciju lijepim stihovima pjesnika A. B. šimića: Na zemlji nam je ostati zauvijek životinje i biljke naša su rodbina i kamen samo naš najdalji brat! PRIRODNE RIJETKOSTI Časopis Hrv. prirodoslov. društva »Priroda « u br. 2/74 donosi članak ing. A. Frkovića (Delnice): Prirodne rijetkosti šuma Gor. Kotara. Tu se navode prirodne zanimljivosti o dvije stare jele iz Bukov, vrha kraj Gerova i Prapotne drage kraj škodovnika, koje uživaju status prirodnog spomenika . (kategorija rijetkih primjeraka drveća). U šumariji — Fužine postoje jele — sijamski blizanci, s mre´ka na javoru i bukva sa prozorčićem u šumariji — Tršće. Vjerojatno da ovakovih rijetkosti ima i u drugim šumama? NATURAL HISTORY — USA U br. 9/74 zagrebački časopis »Izbor« objavio je prevod članka Patricije Spencer iz USA-magazina »Natural History« pod ´naslovom: Lišće umire uspravno . U članku se iznose najnovija saznanja — na popularan način opisana — o starenju i smrti lišća, koje predstavlja malu kemijsku tvornicu. Članak završava riječima: Bogatstvom svojih boja jesensko lišće najavljuje jamac opstanka! RIJEDAK HRAST Na 13 stranica zanimljivi članak objavio je Glasnik prirodnjačkog muzeja u Beogradu (br. 7/73) o rijetkom primjerku hrasta-kitnjaka. Pisac Mladen Korač našao je u mjestu Lopaš (šire područje Arilja i Ivanjice) stablo hrasta kitnjaka čiji oblik lista odstupa od tipičnog oblika i ima razn e izglede. Članak je ispunjen sa 14 fotografija, koje pokazuju ova šarolika odstupanja listova od tipičnih, na istom pronađenom stablu. U zaključku autor konstatira, da pojava sličnih oblika listova kitnjaka sa veoma udaljenih i različitih područja, ukazuju svoje zajedničko porijeklo sa hrastovima sličnih oblika lista iz prošlosti, koji su se ponovno pojavili tokom ontoganije. SVAKI GRAĐANIN — JEDNO STABLO Radovi oko ozeljenjavanja i pošumljavanja Zagreba i njegove bliže okolice počeli su već u rano proljeće. Višegodišnji organizatori ovih akcija su: Savez omladine Hrvatske, društveno-političke organizacije, JNA i Fond — Stablo mladosti objavili su, da će ove godine zasaditi više od 300.000 sadnica i urediti mnoge zelene površine i parkove. Radilo se na području Medvednice, Remetinca, Obreža, Lipnice, na iterenima uz Savu, Novom Zagrebu, zatim u V. Gorici, Samoboru, Krapini i D. Selu. Izvođači ovih radova Mjesne zajednice, škole, fakulteti i razni OOUR-ovi upisuju svoje rezultate u knjigu »Stablo mladosti« i dobivaju spomen- kartice, priznanja, diplome i si. TITOV GAJ — PARK ŠUMA Odbor za podizanje Titovog gaja u Beogradu proglasio je rezultate natječaja za najbolje projektno rješenje. Prvu nagradu od 5,000.000 SD dobili su članovi Zavoda za urbanizam i arhitekturu iz Zagreba: ing. arh. Sonja Jurković, mr oblikovanja pejsaža, zatim ing. arh. Dubravka Landau-Boltar i ing. arh. i dipl. ing. šumarstva Oleg Grgurević. Sa istom svotom nagrađena je i grupa »77733« iz Beograda. OPET — MOLITVA ŠUME! U starim godištima Šumarskog kalendara prof. dr. Đ. Nenadića bio je objavljen ovakav tekst: |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 97 <-- 97 --> PDF |
Prolaznice! Kad pored mene prođeš i zaželiš podići ruku na mene, pazi, nemoj me ozlijediti, jer: ja sam toplota tvog ognjišta u hladnim zimskim noćima, prijateljski hlad, koji te štiti od ljetnog sunca, moj ti plod osvježava grlo i gasi žeđ dok putuješ! Ja sam sljeme tvoje kuće, daska na tvojoj trpezi, postelja na kojoj spavaš i drvo od kojega gradiš tvoje lađe! Ja sam držalica tvoje motike, vrata tvojega obora, drvo tvoje kolijevke i mrtvačkog sanduka! Ja sam hljeb dobrote i cvijećeljepote. Prolaznice, saslušaj molitvu moju: NE OZLIJEDI ME! Nešto kasnije dalo je tadanje Jugoslavensko Šumarsko Udruženje u Zagrebu (1932 g.), otisnuti plakat u 3 boje izmjenjene Molitve šume (v. š. L. — 1932 str. 195): Čovječe! Ja sam toplota tvog ognjišta u hladnim zimskim noćima, pri jateljski hlad po ljetnom suncu. Ja sam sljeme tvoje kuće, daska na tvojoj trpezi, postelja na kojoj spavaš i drvo od koga gradiš lađe. Ja sam držalica tvoje motike, vrata tvog obora, drvo tvoje koljevke i mrtvačkog sanduka! Ja sam Ijebac dobrote i cvijeće ljepote. Slušaj molitvu moju: NE UNIŠTAVAJ ME! w ČUVAJ, GAJ! I ŠTEDI ŠUMU! M0MT \ \ s» >| E * «-guji i is u feitMlni»!! /: »je JM-M´*1, iim*k« "«?«*. tvtij&l (rp«*z.i, «oslflja «a S*«*j*»j t´ax i &rxi* «d ] koga %t?$mli> Jad«*. — Ja sam t\r/.»i i\ ojt* mnl\Ui\ jpbrata; tvog: «hora. «frv» fvaj« kttlje i mflvaekug v´*»R4ak«v — Ja sum ´hljt»!>ör «U*hr©´t? vije*´? ljepoid; Slušaj molitvu aieju; NE UNIŠTAVAJ ME!. :%.. |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 98 <-- 98 --> PDF |
NASKORO ZAKON Zastupnici saborskog vijeća SRH prihvatili su prijedlog nacrta Zakona o zaštiti i unapređivanju čovjekove okoline. Ovaj prednacrt uslovno je prihvaćen tj. uz zahtjev da se u njega unese potreba o osiguranju zaštite obale mora i jezera u širini od najmanje 8 m, kako bi se zapriječilo pojedincima, organizacijama i općinama, da ograđuju dijelove obale ili je iskorišćuju u privatne svrhe! Zastupnici su iskoristili svoje pravo i zahtjevaju, da se temeljito ispita uticaj i zagađivanje svih većih objekata ikoji se namjeravaju graditi. Zahtjev glasi: U predhodnoj dokumentaciji investitori već m oraju osigurati i naznačiti sredstva i mjere zaštite okoline kod svih objekata koji će se graditi! ISPOD ZELENIH POVRŠINA — GARAŽE Protiv izgradnje automobilskih garaža u starom dijelu Beograda suprotstavila se ovoj zamisli Sekcija za hortikulturu DIT — šumarstva i drvne industrije Beograda. Predviđene podzemne garaže trebale su se podignuti ispod zelenih površina pai´k-šume Manježa, Pionirskog grada i dr. Organizirana je i javna diskusija na kojoj se nije — pred oko 60 učesnika (arhitekata, šumara, urbanista i ostalih kulturnih i društvenih radnika) — prihvatio ovakav način građenja. Oštro i principijelno se zahtjevalo, da Gradski urbanistički zavod prvenstveno izradi studijsku osnovu i plan namjene čitavog ovoga dijela starog Beograda sa svim estetskim, higijenskim, saobraćajnim, rekreacionim, demografskim, ekonomskim i ostalim detaljima, a ne samo tehničkim. Zahtijevala se i izrada »Zelene povelje« sa planom zelenih površina grada i iskazom mjera zaštite! Akciju je podržala gotovo cjelokupna društvena i stručna javnost, kojoj se je priključio i glavni odbor »Gorana«. Članovi sekcije za hortikulturu, a napose prof. dr. T. Bunuševac, dobili su punu podršku sa svih strana. Prvi rezultati: stornirana je donesena odluka! DENDROLOŠKA INVENTARIZACIJA U publikaciji Urbanističkog zavoda SRH »Čovjek i njegova okolina«, Zagreb 1972. g. navodi se na str. 31: Po java i postojanje pejsažnih parkova, uz dvorce, napose u prostoru Hrv. Zagorja, predstavlja dio naše kulturne baštine (jedinstvene na području Jugoslavije), pretežno iz 18. i 19. stoljeća. Međutim od 84 evidentirana parka na području regije (ne računajući zagrebačke parkove), obavljena je samo za tri parka dendrološka inventarizacija, ´kao prvi i osnovni preduvjet obnove. Jedan je park novijeg datuma osnivanja (Kumrovec), dok ostalih 80 parkova regije nema ni inventarizacije, a kamo li izvršene obnove i adekvatnog uzdržavanja! DIREKTNE KORISTI OD ŠUMA Navodimo citat iz publikacije: Prednacrt planova razvoja šumarstva i drv. industrije Jugoslavije za period 1971— 1975 g. (izdanje SPK, Bgd 1970): Prem a jednom računu u SAD direktne koristi od šuma čine jednu desetinu njihove ukupne vri jedno sit i, dok ostalih 9/10 predstavljaju vrijednost posrednih odnosno općekorisnih funkcija šuma! ZELENE PATROLE U SSSR-u postoji nekoliko tipova dječijih organizacija za zaštitu prirode. Z elene patrole brinu se da u šumi ne izbije požar, prave gnjezda za ptice, prikupljaju hranu za šumske životinje. Organizirana su i Školska šumska gospodarstva gdje djeca sade drveće, čuvaju šumske komplekse od požara i prikupljaju sjeme. U slučaju potrebe prebacuju u šumu »bolničare« — borce za suzbijanje šumskih insekata: crvene šumske mrave (Formica rufa L.) i gololeđog mrava (F. polyotena Forst.), koji napadaju sve stadije gusjenica i ličinke lisnatih osa, leptire i gusjenice gustih dugih dlaka. Jedan osrednji mravinjak okupi oko 500.000 do 2,000.000 ovih »radnika «, koji u toku jedne vegetacije potamane milijunsku vojsku štetnih insekata! SVJETLOSNI MAMCI Da bi dobila što bolji uvid na pojavu i kretanje šumskih štetnika i šumsku entofaunu dijagnozna i prognozna služba zaštite šuma organizirala je postavljanje svjetlosnih mamaca na 9 mjesta u Hrvatskoj. Lampe tipa Jermy postavljene su u rasadniku Vujnović brdo (Gospić), u Bre |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 99 <-- 99 --> PDF |
stovoj dragi (Mrkopalj), u Macelju-Lepoj bukvi (Krapina), šumi Žutica (Kutina), Opeki (Lonjsko polje), Repašu, Kutjevu, Spaovi i Voziličima (Labin). Poljoprivredni kombinati prate već duže vremena ova kretanja insekata, pa će se ovaikova služba zavesti kao stalna i u šumarstvu SRH. TITOV FOND Predlažemo radnim organizacijama šumarstva i drv. industrije SRH: ŠG, Šumarijama, DIP-ovima i dr. da se učlane u Titov fond za stipendiranje mladih radnika i radničke djece sa malenim primanjima. U ovaj fond je učlanjeno preko 2.300 radnih organizacija na području SRH. Stanje žiro-računa iznosi 55 milijuna dinara. Prema utvrđenom Mjuču na svaku će općinu godišnje otpasti 6—10 stipendija. Broj žiro-računa TF je: 60806- 652-1520 kod SDK — Beograd. A-CENTRALE I OSTAVKA Tjedni časopis za RTV Studio donosi članak pod naslovom: Atomi i ribiči gdje navodi neka evropska iskustva prilikom izgradnje nuklearnih elektrana i kaže: »zagađivanja što ih uzrokuju A-elektrane, u usporedbi s onim zagađivanjem što dolazi iz industrijskih pogona i (komunalnih objekata, upravo su beznačajna« i dalje: ». . . rashladne vode reaktora A-elefctrana čak obogaćuju (kisikom matičnu rijeku! «, pa dalje: »Ne rnoramo se, dakle, bojati ni za našu Savu.« Tako to navodi Studio. Međutim zagrebački Večernji list prenosi vijest AP-agencije iz Washingtona od 28. IX. o. g. i donosi: »Oko 1/3 od ukupno 52 nuklearna reaktora u SAD morati će obustaviti rad kako bi se utvrdilo da li su njihovi sistemi hlađenja potpuno ispravni. To je saopćila američka komisija za atomsku energiju.« Istodobno je u ovom članku objavljena vijest o ostavci jednog stručnjaka za pitanja sigurnosti ireaktora u službi te (komisije Carla J. Hocevara.« (vjerojatno porijeklom Slovenac). Ovaj je inženjer izjavio da podnosi ostavku jer smatra da javnost nije u dovoljnoj mjeri upoznata sa »potencijalnom opasnošću« atomskih električnih centrala. On doslovno kaže: »usprkos umirujućih uvjeravanja, koje Komisija za atomsku energiju daje neobavještenoj i neupućenoj javnosti, ostaje nerješeno pitanje u pogledu sigurnosti nuklearnih atomskih centrala, pitanja to liko ozbiljna da bi zavrijedilo itčiniti za stoj u čitavom daljnjem planu izgradnje nuklearnih centrala, dok se ta pitanja ne riješe.« Gdje je istina? PROMOCIJE NA ŠF — ZAGREB Na ŠF — Zagreb promovirano je početkom ljeta 50 »svježih« inženjera šumarstva i drv. industrije, kojima je dekan dr. D. Klepac uručio diplome! Savez se priključuje čestitkama! POSTDIPLOMSKI STUDIJ U Splitu je započeo sa radom postdiplomski studij za zaštitu čovjekove okoline sa orijentacijom na EKO-problematiku Sredozemlja odn. čitavog našega Jadrana. Studij ima 5 smjerova: ekološko inženjerstvo, zdravstvena, biološka i sociološka ekologija (sociologija, pravo i ekonomija), urbana i kulturno-povijesna ekologija. Cijeli studij obuhvata cea 600 radnih sati i uspješni učesnik stiče naziv: magistar ekologije za oblast urbanizma i zaštite spomenika. NIJE ŠUMA KUPUS U sarajevskom »Oslobođenju« izišao je članak pod naslovom »Nije šuma kupus«, a napisao ga je ing. Nikola Eić, republički inspektor šumarstva B. i H. Citiramo nekoliko »izvađenih« pasusa iz članka, jer smatramo da je zanimljiv i za one, koji nisu bili u prilici da ga pročitaju. Ing. N. Eić ikaže: »čini mi se, da put kojim smo krenuli u našem šumarstvu i kojim se sve više ide nije pravi put, da bi se popravilo navodno loš e stanje tih šuma«, zatim dalje »Ovo stalno isticanje lošeg i možda očajnog stanja kvaliteta naših visokih ekonomskih šuma.« Zatim »Taj put je uvođenje čistih (golih) sječa ili sječa sa velikim i uzgojno posve štetnim intenzitetom takozvanih prebirnih sječa. Šum a nij e kupus , koja se svake godine posječe i na proljeće posadi nova! Nije u potpunosti tačna ni konstatacija da smo b o- g a t i siromašnim šumama i da postojeće šume treba čim prije zbrisal i i zamijeniti ih novim« i na kraju: »ako i dalje pođemo tim novim putem u gospodarenju naših šuma — brzo će nas stići sudbina Dalmacije, Hercegovine ili Teslica, gdje i najmanje kiše dana s stalno plave i gdje se sve više stvaraju goleti.« 463 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 100 <-- 100 --> PDF |
NOVINE GUTAJU PAPIR Zagrebački Večernji list najavljuje, da će novinskog roto-papira. Tvornica će sagraditi nova postrojenja i uz dosadašnjih 70.000 tona proizvoditi će daljnjih 50.000 tona deficitarnog roto-papira. Ovaj naš najveći proizvođač papira u zemlji: Tovarna celuloze in papir ja — K r š k o orijentirala se, u ovoj novoj proizvodnji, na stari otpadni papir, što će ga većim dijelom osigurati velike novinske kuće-potrošači. Zna se da je cijena roto-papira porasla za 507« i da se iz 3,5 m3 drva dobije 1 tona papira, a za 63 tone papira potrebno je: 1 ha šume! HRASTOVE BAČVE IZ SLAVONIJE Nedavno je iz Rijeke krenulo brodom preko Oceana preko 7.000 hrastovih bačava od 500 litara. To je samo prva pošiljka od ugovorenih 20.000 komada iste veličine. Proizvođač i isporučitelj bačava je DIK — Đurđenovac, ikoji je nedavno proslavio 100 godina postojanja ove tvornice tanina, bačava, pilanske građe i dr. Glasovite slavonske bačve (krenule su, u dijelovima, za Kubu gdje će poslužiti za završno dozrijevanje i fermentaciju Cuba- ruma! Slavonska hrastovina, po svojem sirovinskom sastavu, najbolje pospješuje kemijski proces i daje specifičnu aromu. To se znalo i već prije 100 godina, kad su naše hrastove duge i gotove bačve poslužile i francuskim vinogradarima, proizvođačima Cognaca. Đurđenovcu će ovaj posao donijeti oko 55 milijuna dinara, za ovih 20.000 bačava. Međutim kubanska destilerija treba oko 65.000 ovakovih 500 litarskih bačava. ŠUMARI GRADE CESTE Dok čitava BiH-republika raspolaže sa 9.470 ikm javnih cesta i putova, šumarstvo se isluži vlastitim cestama III i IV kategorije u dužini od 6.200 bosanski su šumari poduzeli akciju da se 2.370 km ovih njihovih cesta prekategorizira i da u njihovom održavanju sudjeluju i ostali korisnici ovih saobraćajnica. Ukoliko im ovo uspije šumari će moći ušteđenim »troškovima« izgraditi nove ceste za eksploataciju šuma. NOVA PRUGA ZAGREB—RIJEKA U Privrednoj komori u Karlovcu raspravljalo se o nacrtu dugogodišnjeg programa ŽTP — Zagreb. Među ostalim iznijeto je sadašnja želj. pruga Zagreb—Rijeka, duga 229 km, ne zadovoljava: zastario je donji i gornji stroj pruge, ograničena je brzina ikretanja, smanjena je propusna moć i povećani troškovi prevoza. Nova, predložena ravničarska trasa, kad se izgradi, biti će za 70 ´km kraća od sadašnje. Prolazila bi dolinom Kupe, brzina vlaka iznosila bi 120—150 km (putnički vlakovi) i 80—120 ´km (teretni), uz povećanu težinu tereta i sa dva kolosjeka. Kako na ovo gledaju izvoznici šumskih i pilanskih proizvoda? Prema prvim proračunima troškovi izgradnje ove pruge iznosili bi oko 300 milijardi st. din. LOVAČKA PROPAGANDA Slovenski lovci, šumari i planinari veoma su aktivni u propagandi lova i zaštiti prirode. U njihovim šumama čovjek se zaista prijatno osjeća kad zapazi ploču sa opomenom: Ne odnosi mladunčad iz legla! Šume i polja su pravi dom i kuća divljači! čuvajte prirodu! Čuvajte ptice pjevice i divljač! Ratari i poljoprivrednici, znadete li da su trčke i fazani vaši pomoćnici? Stotine trčki uništi dnevno 30.000 štetnih kukaca i pojedu skoro 30 kg štetnih sjemenki! DEVIZNI VUKOVI Po novom cjeniku za odstrijel vuka, lisice, kune i druge nezaštićene divljači strani lovcHturisti plaćati će u devizama: za vuka najmanje 500 din, a za lisicu 200 din. Domaćim lovcima će se odstrijel obračunavati u bodovima, već prema pravilima lov. društava. Lov. društvo — Delnice, međutim, isplaćuje domaćim lovcima za vuka 1250 din, ako je ubijen puškom, a ako je otrovan 1050 din, za ljeti ubijenu lisicu isplaćuje 50 din, a zimi 30 din´! KRIVOLOVAC — UNOSNO ZANIMANJE Zagrebački Vjesnik donio je članak o porastu krivolovstva i opasnosti od »lovnog « turizma. Međutim, uslijed blagih kazni, više se isplati biti krivolovac, nego legalni član lovačkog društva. U Hrvatskoj ima ukupno 5,5 milijuna ha lovišta 16 1 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 101 <-- 101 --> PDF |
i većim dijelom s njima gospodari oko 600 lovačkih društava. Ostatkom šumska gospodarstva, turističke agencije, hotelska .poduzeća i si. Službeno je registrirano 104.000 komada lovačkog oružja na 35.000 organiziranih lovaca. A ostatak? Nemamo točnih podataka o broju stranih lovaca i ubijenoj divljači po njima! U 32 općine Hrvatske ne postoji nikakova šumska niti lovna inspekcija i cvate privatni kliring. Neki su domišljati građani- lovci prodavali strancima jelene-kapilalce (Bač) ltd. Na zdravlje, a dokle? KORMORAN — DIVLJA PATKA Nedavno su u nekom vojvođanskom selu, samo u jednom danu, talijanski lovci ustrijelili oko 12.000 grlica. Nije ih smetala međunarodna konvencija o zaštiti ptica iz 1973 g. Idemo dalje: ornitološki rezervat u SRH zauzima samo 1512 ha. Međutim prirodnjaci i stručnjaci traže — na temelju brojnih činjenica — da se ova površina poveća. Srna je na Velebitu veoma proređena i prijeti joj opasnost da potpuno nestane. U G. Kotaru nestaju šišmiši. Na vuka se puca i progoni ga svatko! Kakva su to vremena došla? Vuk je postao prilična rijetkost! Lovačko društvo na otoku Pagu zaradilo je oko 400.000 din. od talijanskih lovaca samo za lov na ptice močvarice na poznatom Velom blatu. Iako su razlike više nego upadljive, lovački stručnjaci navode da 9C´7(i lovaca ne razlikuju kormorana od divlje patke! Kormoran ili vranac veliki (Phalaorocorax carbo-L.) je »veliki vodeni gavran« dužine do 80 cm i raspona krila do 140 cm. Živi u močvarama i barama, a zimuje na našem ladranu. Međutim, kako smo rekli, uvijek se nađe lovaca, koji ga ne razlikuju od divlje patke! A možete li si zamisliti strane lovce kad krenu na draganioke ribnjake (Karlovac) sa poluautomatskim oružjem i započnu pucati po svemu što leti! ŽIVOT U ŠUMI Dr. S. Frančišković napisao je, iz područja propagande šumarstva, zbirku od 30 članaka i dao joj naslov: Život u našoj šumi. Zbirka obuhvaća oko 150 strojem pisanih stranica. Savez, za ovu papularnu zbirku, traži izdavača, jer bi ovakova — popularno pisana — iknjižnica iz života naše šume veoma dobro došla ne samo omladini, nego i široj javnosti. Pogotovo bi — u eri zaštite čovjekove sre dine i ugroženosti od zagađivanja — pružila korisne materijale sastavljačima školskih udžbenika i knjiga. Ovaj neumorni šumapfknjiževnik napisao je, nedavno, za riječki časopis »Dometi« br. 4/74 članak »Iz prošlosti grobničkih šuma«. ŠUMARI-PLANINARI Planinarski odbor Splita izdao je knjižicu Ante Grimanija: Vođa puta i izletnici, povodom 100 g. našega planinarstva. Knjiga obuhvaća: dužnosti vođe puta i izleta, planinarska načela, prvu pomoć, prognozu vremena, snalaženje u planinama i orijentacija, tehnika hodanja, oprema i prehrana, iskaz planinarskih objekata, kućni red planinarskih domova, opasnosti u prirodi, signalizacija, organizacija logorovanja, popis planinarske literature, popis vodica po planinama i dr. ŠUMARSKA BIBLIOGRAFIJA III ŠG »Josip Kozarac« — N. Gradiška predlaže Savezu, da nastavi sa izdavanjem III dijela Šumarske bibliografije (1956—1975). u svojem dopisu ŠG navodi da će sva šumska gospodarstva Hrvatske i novcem pomoći daljnje izdavanje ove korisne i potrebne knjige. Obzirom na slabu prodaju ovakovih vrijednih publikacija, Savez u ovom času nije financijski spreman organizirati rad na obradi bibliografskog materijala za ovu ediciju. Savez još i danas ima na svojem skladištu Šumarsku bibliografiju I (1846— 1945) i Bibliografiju II (1946—1956) tiskane u maloj tiraži od 1.000 primjeraka. Kako na ovaj, vrijedan pažnje prijedlog, gledaju ostala ŠG, Šumarije, DIP-ovi i ostale šumarske organizacije? ČOVJEK I NJEGOVA OKOLINA Grupa za uređenje i ekologiju pejsaža Urbanističkog instituta Hrvatske izdala je još 1972 g. u naslovu navedenu publikaciju. Ova knjiga predstavlja samo prilog u razmatranju problema zaštite čovjekove okoline u određenim prostornim regijama. Tako i ova studija, o ekološko- biološkim komponentama zaštite i oblikovanja pejsaža, odnosi se na zagrebačku i slavonsko-baranjsku regiju. Poticaj da se ova tema obradi, ikažu autori: ing. D. Kiš, dr. S. Bertović i dr. J. Martinović i dr., bila je 9poznaja o velikoj narušenosti izvornog prirodnog i prostornog stanja, kao i da se pokuša spriječiti pojačani in 465 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 102 <-- 102 --> PDF |
tenzitet narušavanja bio-ekološke ravnoteže i postojeće stabilnosti ekosistema. Publikacija, veličine 19,5 x 26 cm, veoma je lijepo tehnički opremljena i sadrži 30-ak crno-bijelih fotografija i instruktivnih snimaka o narušenosti prirode i postojećem neskladu izgrađenih naselja i okoline. Studija je obogaćena i sa 12 karata, o reljefnosti, geološkom stanju, šumskom pokrovu, erozionom području, razvojnim planovima i dr. Cijena je JCnjizi 100 din. i dobiva se u knjižarama, kao i kod Urban, instituta SRH, Zagreb — Avenija V. Holjevca. SITJ — PREDNACRT STATUTA Nakon usaglašenih stavova svih članova Koordinacione komisije, početkom ove jeseni, iznesen je na javnu raspravu prednacrt Statuta SIT — Jugoslav i- j e. Upravni odbor našega Saveza ga je također prihvatio. Definitivno oblikovanje i prihvaćanje Statuta obaviti će se u proljeće 1975 g. Tek nakon ovoga pristupiti će izradi svojih statuta federalni i republički stručni savezi, na ikoji će se vezati ostali teritorijalni DIT-ovi i teritorijalna stručna društva. SAMOUPRAVLJANJE — RUKOVOĐENJE Pod ikonac IX. mj. o. g. održao je dr. B. Kraljić, profesor ŠF — Zagreb veoma aktualno i zanimljivo predavanje: Razgraničenje i povezanost samoupravljanja i rukovođenja u š u m s k o p r i v r e d n i ni organizacijama . Predavanje je održano u Šumarskom domu pred oko 40 članova društva. Prisutni su bili također šumari i drvari iz bliže zagrebačke okolice i područnih šumarija ŠG — Zagreba, Karlovca, N. Gradiške, Bjelovara i Siska. STRANI POSJET SAVEZU Na povratku sa Simpozija 100 g. šumarstva Slavonije Savez je posjetio d r. F r a n c i s z e k K r z y s i k, profesor tehnologije drva na Šumarskom fakultetu u Warsawi i dugogodišnji predsjednik Poljskog šumarskog društva. Poljskog profesora je dočekala uprava Saveza i predstavnici šumarstva i drvne industrije SRH. Dogovorena je obostrana uža stručna suradnja i potpisan je svečani zapisnik o ovom sporazumu. Prof. dr. F. Krzysiku predao je predsjednik ing. S. Torna ševsiki u znak sjećanja neka stručna izdanja Saveza: Šumarsku bibliografijui II, Šumarski list 1973 g. i Šafarovo uzgajanje šuma. PREDAVANJE ING. GOGERA Predavanje ing. N. Gogera (Republ. zavod za plan — Zagreb) pod naslovom: Stanje, problematika, neriješeni problemi, uočene krupne poteškoće, i razvojne mogućnosti šumarstva i industrije d r v e t a, celuloze i papira SRH (sa osvrtom na jugoslavenska i svjetska kretanja) bilo je veoma dobro posjećeno i veoma zanimljivo. Predavač se dotakao brojnih stručnih problema i kontradikcija, poteškoća i konfrontacija. U ovom su ga pomogli i brojni diskutanti svojim pogledima i dopunama. Ing. Goger se kritički osvrnuo na naše stare navike s kojima struka neće daleko doprijeti i svladati postojeće poteškoće: problem niskog prirasta suma, nenamjenskog gospodarenja šumama, preširoke ophodnje i čekanja na »žetvu«, nedovolja otvorenost šuma, osiguranje sirovina domaćoj drv. ind. dugoročnim sporazumom, podbačaj privatnih šuma (zapremaju oko 23%´ šum. površina SRH, a godišnje odbacuju tek kojih 200.000—300.000 m-! drva), održavanja šuma bez sudjelovanja u financiranju i ostalih korisnika općekorisnih funkcija šuma, čudna shvaćanja o ulozi šumskih gospodarstava, plasmanu sirovina na domaćem tržištu, prodajnim cijenama, paralelnim investiranjima u drv. industriji, nestručnom uplitanju sa »strane«, forsiranju »industrije« koja koristi 60LVo i više uvezenih sirovina i dr. U diskusiji su sudjelovali: prof, dr. Z. Vajda, ing.´ S. Vanjković, ing. V. Fašaić, ing. S. Tomaševski, ing. B. Čop, ing. Z. Pere i dr. Većina prisutnih smatra da bi struka trebala o svima uspjesima i promašajima dati svoj sud, stručne kriterije, forsirati planiranje, ojačati i oživjeti propagandu i popularizaciju šumarstva i si. Kako bi bilo da počnemo već jednom zajednički i složno putem našega Saveza ili . . . kao do sada? ŠUMARSKI ČETVRTAK Prvi — jesenji — četvrtak održan je 19. IX. o. g. i na njemu su pročitana pisma i razglednice što su nam pisali učesnici stručnih ekskurzija, posjetioci »četvrtka « i kolege sa godišnjih odmora. Savezu su se javili: dr. N. Komlenović iz |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 103 <-- 103 --> PDF |
Dubrovnika, prof. dr. Z. Potočić sa Cresa, Zlata i Rafo Mott iz SSSR-a, kasnije iz Tuzle, Sarajeva i Tjentišta, ing. J. Šafar iz M. Lošinja, ing. B. Manojlović sa Bola, Zdenka Vojvodić iz Baške vode, i pok. ing. Zv. Hren — nekoliko dana prije smrti — iz B. Dubice. Prisutni posjetioci obećali su predati Savezu svoju širu autobiografiju (osobni podaci, kretanja u službi, struč. uspjesi itd.). Nedavno je uvedeno da se o »četvrtcima« vode bilješke i zapisi, kao neka kronika šumarskih četvrtaka, važnijih zbivanja u struci. Pozivamo članove terenskih društava, kao i sve kolege, koji su na proputovanju ili se zadržavaju u Zagrebu, da svrate četvrtkom u Šu´marski dom od 7—21 sat! ŠUMARSKI LIST — NOVA FIZIONOMIJA Na proširenoj sjednici Saveza — pred preko 45 učesnika — bila je na dnevnom redu točka: Realizacija prihvatljivije fizionomije Š. L. Prvi je govorio urednik lista dr. B. Prpić, koji je načeo ovu zanimljivu temu i iznio poznatu — staru činjenicu, da je glavni krivac za slabiji sadržaj lista, pomanjkanje članaka i stručnih rasprava iz operativne službe i prakse. U prilično temperamentnoj diskusiji izredalo se preko 15 disku tanata. Govorili su: prof. dr. M. Vidaković, ing. J. Peternel, ing. S. Vanjković, ing. B. Hruška, ing. V. Fašaić, prof. dr. B. Kraljić, dr. N. Komlenović, ing. N. Goger, Mr. S. Matić, ing. M. Novaković, ing. B. Čop, ing. O. Piškorić, tehn. E. Bregar, ing. D. Böhm i dr. Detaljnije o ovome pročitajte u Š. L. br. 10—11/74 (zapisnik 10. sjed. u.o.). Osvrt ing. Copa na ovu točku sjednice bio je najbliži i najprihvatljiviji! Međutim o ovome ćete, naskoro, saznati nešto više iz zapisnika 12. sjednice U. O. PODACI O ŠUMARSKOJ PROŠLOSTI Iz gotovo svih oblasti šumarstva stručna knjižnica našega Saveza posjeduje preko 3.400 stručnih knjiga, preko 50 stručnih časopisa, brojne revije, glasnike, godišnjake i si. Ovom se knjižnicom — u posljednje vrijeme — sve više služe organizatori obljetnica, stogodišnjica i stručnih proslava. Osim ovoga za obradu i pisanje stručnih referata, uređivanje zbornika, monografija, revija i si. autorima dobro dolaze, osim stručne biblioteke, društvena arhiva i zapisnici sjednica, sa vjetovanja .društvenih skupština i si. od 1846 g. do danas. Savez je organizatorima ovogodišnjih proslava i obljetnica stavljao na raspolaganje najstarija godišta Šumarskog lista, počevši od 1877 g. tj. knjižurine od preko 45.000 stranica, koje su ispunjene brojnim člancima, sastavcima, vijestima i zabilješkama iz prošlosti našega šumarstva. Naročito se traži Kaudersova bibliografija I (1846—1945) i II (1946—1956), Ugrenovićevo »Pola stoljeća šumarstva« (1846—1926), publikacije o irnovnim općinama od Perušića, Metlaša, Nanicinija, Begne, Turkovića, Markića i dr., kao i fotoalbumi A. Sorića. ŠUMARI-UMIROVLJENICI Nova pretplatna cijena, za šumare-umirovljenike, za 1974 g. ostaje ista, kao i prošle godine tj. 30 din. Tako je odredio izdavač! Ostali pretplatnici uplaćuju godišnju pretplatu ovako: pojedinci 50din, studenti 15 din, ustanove i poduzeća 200 din i inozemstvo 15 USA-dolara. Znači godišnja pretplata za pojedince iznosi 50 din tj. kao 12 kutija cigareta!!! FLORAINŽENJERING — ROVINJ Pod okriljem i u sklopu zajednice, poduzeća Šumskog hortikulturnog gospodarstva »Istra« u Buzetu, osnovana je u Rovinju1 specijalizirana radna organizacija »Florainženjering«. Ova prva specijalizirana organizacija, u svojem poslovanju, teži da što više sačuva prirodne i autohtone elemente prostora prilikom izgradnje i zahvaćanja u pejsaž. Tek na temelju iscrpne inventure, analize i valorizacije svih elemenata u predviđenom prostoru autohtonog stanja, ne degradirajući zeleni dio, pristupa se ugrađivanju nove vegetacije i humaniziranju pejsaža i u težnji za očuvanje što prirodnijeg prostora. AKTIVNOST ŠUMARA SRBIJE Časopis »Šumarstvo« u br. 3—4/74 objavilo je kraći historijat o radu i aktivnosti Društva šumarskih inženjera i tehničara Srbije u proteklom 30 godišnjem periodu sa težištem na poslijeratno razdoblje rada. Ovaj historijat je napisao ing. D. Veličković. Nadalje društvenim radnicima na terenu skrećemo pažnju na referat: Neki aktualni problemi inžinjersko tehničkih organizacija, koji je također otisnut u istom broju časopisa. 467 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 104 <-- 104 --> PDF |
SAMOSTALNI SINDIKAT ŠUMARSTVA I DRV. INDUSTRIJE Svi su izgledi da će, u sklopu Saveza sindikata SRH, šumarstvo i drv. industrija imati naskoro svoj samostalni sindikat u skladu sa ustavnim odredbama. Do sada je oko 53.000 zaposlenih radnika »zelene « struke bilo uklopljeno u Sindikat industrije i rudarstva, koji je brojao 323.000 članova. PROSJEČNE ZARADE ŠUMARA U ZAGREBU U privredi grada Zagreba najviša su primanja — u prvih 7 mjeseci o. g. — imali šumari. Prosječno su mjesečno zarađivali 314.200 st. din. u odnosu na prosjek radnika u privredi, koji je iznosio 255.600 st. din. Prosječni porast primanja u odnosu na prošlu godinu iznosio je 18Vo. Međutim kupovna moć ovih primanja porasla je tak za 2-´/i>. O primanjima šumara-umirovljenika ništa nije kazano! IZNAD UTVRĐENOG IZNOSA — OSOBNI DOHOCI Narodne novine SRH u br. 32/74 objavile su Dogovor o dopuni općeg društvenog dogovora o raspodjeli sredstava za OD, gdje se u čl. 1 kaže: ... da se mogu utvrditi posebni uvjeti i mjerila za osobito produktivne i stručne radnike, kao i radnike deficitarnih i posebno traženih zanimanja, kako bi se mogli ostvariti OD iznad utvrđenog iznosa. KONAČNO — BENEFICIRANI STAŽ SJEKAČA Napokon je konačno prihvaćen višegodišnji prijedlog SPK, da se šumskom radniku nakon 12 mjeseci rada prizna kao 15 mj. staž. Zajednica mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika prihvatila je odluku o beneficiranom stažu, uz uslov da je radnik najmanje 807», ukupnog efektivnog radnog vremena, proveo neposredno na radovima sječe. Prema tome usvojena je i dokumentacija Instituta za šumarstvo i drv. ind. u Ljubljani, kao i argumentacija SPK da je rad šumskog sjekača sve manje sezonski, pa opterećenja u radu nisu više povremena nego stalna. I još jedno: radnici-sjekači na ovaj staž imaju pravo od 15. V. 1945. g. tj. retroaktivno bez obzira na visinu uplate doprinosa. NOVI REPUBLIČKI SEKRETARIJAT U SRH se formirao novi republički sekretarijat za tržište i cijene sa zadatkom, da izučava i predlaže mjere u sistemu cijena, prati kretanja cijena i opskrbljenost tržišta, vodi brigu oko materijalnih rezervi republike i uz pomoć tržišne inspekcije prati provedbu propisa! To je sve u skladu sa većom samostalnošću i odgovornošću SRH u kreiranju politike cijena. Nesklad i poremećaji između pojedinih oblasti i grana privrede nastaje usiijed neujednačenih kriterija tj. što jedni u određivanja cijena prodaje primjenjuju kod nekih grana »svjetske cijene«, a drugi »princip troškova« s prosječnom ahumulacijom privrede Jugoslavije. Izigravanje sporazumog mijenjanja zatečenih cijena vrši se na taj način, što se za konjunkturne proizvode formiraju cijene na znatno višem nivou (čak i 100´VO više), dok se za nakurentnu robu zadržavaju iste cijene. Takovo probijanje stope rasta cijena bilo je najviše u drvnoj industriji, napose u industriji namještaja SRH! CRNA ZASTAVA NA ŠUMARSKOM DOMU Šumarstvo i drv. industrija Hrvatske opet su izgubili vrsnog i cijenjenog stručnjaka. To je ing. Zvonko Hren, koji je preminuo 17. IX. o. g. u Zagrebu, u svojoj 51 g. života i sahranjen na zagrebačkom groblju Miroševcu. Veliko mnoštvo šumara i drvara došlo se oprostiti od ovoga uzornog stručnjaka i društvenog radnika, koji je bio viši stručni suradnik Instituta za drvo u Zagrebu, u našem Savezu član U. O. i blagajnik. Njegovom iznenadnom smrću Savez je teško pogođen i uz ostalo, morao je odgoditi realizaciju svojih izdavačkih planova (praktičnog drv. ind. priručnika, križaljki i ^tablica, drv. ind. bibliografije i dr.). Nad njegovim grobom oprostili su se u ime Saveza ing. S. Vanjković, u ime ŠD i ŠG — Bjelovar ing. B. Hribljan i ing. I. Milinović u ime Instituta za drvo. Neka je hvala i slava ing. Zvonku Hrenu! IN MEMORIAM AMICIS . . . Na Šum. domu i dalje se vije crna zastava! Smrt je nastavila svojim redovnim poslom. Nakon smrti onih 6 šumara s |