DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 108 <-- 108 --> PDF |
ING. ZVONKO HREN Nemojte trošiti ruže ubave Kiteći njima moj vječiti dom Recite samo: »Dosta je slave - Vjeran je bio narodu svom« Đ. Jakšić Dana 17. rujna 1974. god. umro je u Zagrebu Zvonko Hren, dipl. ing. šumarstva, viši stručni suradnik Instituta za drvo u Zagrebu i blagajnik Saveza šumarskih društava SRH. Rodio se 27. travnja 1924. u Zagrebu, gdje je 1943. god. završio gimnaziju, a 1956. god. Poljoprivredno-šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Od 7. II. 1957. god. do 1. IV. 1960. službenik Šumskog gospodarstva »česma« Bjelovar. Do 1. XI. 1969. u šumskojprivrednom poduzeću »Mojica Birta« Bjelovar, a iza toga u Institutu za drvo, gdje je ostao do svoje prerane smrti. Godine 1971. upisao je postdiplomski studij na Šumarskom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu iz područja »Organizacija proizvodnje u tvornicama furnira i šperploča«. Ostavio nas je iznenada, tiho, skromno i nenametljivo. I u tom svom posljednjem času nije želio biti nikome na teret. Umro je sam, kao što je sam i živio, uvijek spreman drugome pomoći, ne očekujući nikakav uzvrat. Nikoga nije bilo uz njegovo uzglavlje, da ga primi za ruku, »da mu u zadnjem času pomogne preskočiti strah, da ode tamo gdje su otišli oni što ušli su u mrak«. (J. Sajfert). Umro je najboljoj muževnoj dobi, a mogao je svojim radom još mnogo koristiti svome narodu, šumarskoj struci i svojoj obitelji. Do zadnjeg časa bio je vrijedan, pun ambicija i neumorne volje za svaki rad. Sin radnika — svoj život je podredio radu. Rad je bio njegova živa potreba i jedina životna radost. Bio je čovjek rada bez predaha, rada smišljenog i stvaralačkog. Znao je rad ne samo organizirati već i izvršiti, uvijek točan, uredan i savjestan. Obdaren izvanrednim svojstvima duha, bio je živi leksikon mnogih znanja, koja je uz to i kritički studirao. Malo je šumara, koji su 580 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 109 <-- 109 --> PDF |
tako u tančine -poznavali probleme svoje struke. Njegova ambicija, energija i ljubav prema radu nisu poznavale ni granica ni zapreka. Svakom zadatku pristupao je naučno i s vrlo velikom marljivošću. Kao stručnjak pokazao se uvijek na svom mjestu bez obzira i na najteže zadatke, koje je staloženim rasuđivanjem i neobičnom bistrinom uma rješavao redovito i s uspjehom. Uvijek je nalazio vremena, da piše o stručno važnim pitanjima šumarske privrede. Bogato snabdjeven vlastitom knjižnicom, pratio je redovito i stalno šumarsku literaturu s raznih jezičnih područja, a uz to je bio dobro verziran u dnevnim stručnim pitanjima. Odličan stilista i dobar poznavalac jezika, uvijek je pisao jasno, koncizno i s puno razumijevanja. Svuda gdje je službovao, ostavio je vidne tragove svoga rada. Njegov će se rad teško dostići, a još teže nadoknaditi. Kao što je bio vrstan radnik, bio je nježan sin i brat, vanredan i iskren drug i prijatelj, prema svakome ljubazan i do krajnosti pažljiv. Malo je ljudi, koji bi po ispravnosti svog značaja i prirođenoj prijatnosti tako lako sticali prijatelje, štovatelje i naklonike. Do´krajnosti iskroman i pošten, nikada nije koristio svoje prijateljske veze, već je uvijek sam rješavao svoje probleme, nepovijene kičme, široka srca i vedra duha. Daleko je bio od toga da ikome učini, pa i nesvjesno i najmanju nepravdu, ne samo djelom nego i rječima. O njemu kao čovjeku i radniku govore sa dubokim poštovanjem, ne samo njegovi prijatelji, nego i oni koji se nisu slagali s njegovim gledanjem na struku i život. Koliko je bio obljubljen i poštovan, vidjelo se i na njegovom ispraćaju. Veliki broj drugova, kolega i prijatelja ispratilo ga je na posljednjem putu. Duboko sam uvjeren, da su svi oni koji su ga poznavali s najvećim bolom požalili njegovu preranu smrt, tim bolniju što ga je zadesila tako iznenada. »Uporedo smo rasli, ko grane duba dvije i snivali smo skupa o rodu zlatne sne« (A. Šenoa). Bio mi je stariji brat, uvijek svijetao primjer čovjeka i radnika, zaljubljenog u život. »U njegovom izmučenom srcu koliko je vatre buktalo Samo tren prašine ostaje od sveg žara i pepeo od onog što je za vječnosti plakalo« (V. Zavada). Ostao sam nijem nad njegovim odrom. »Nisam plako. Nisam. Zapanjen sam stao U dvorani kobnoj, punoj smrti krasne — A ti mi reče. Miruj. U smrti se sniva«. (A. G. Matoš). Objavio je preko 30 stručnih i znanstvenih publikacija. Najvažnije su: 1. Balans iskorišćenja sirovine u proizvodnji šperploča, Drvna industrija, 1970; 2. Osvrt na ovogodišnji međunarodni Salon namještaja u Parizu, Drvna industrija, 1971; 3. Inovacije u drvnoj industriji (glava 2 šperploče, glava 3 Furniri), Drvna industrija, 1971; 4. Otpresci — nova vrsta proizvodnje i primjene vlaknatica, Drvna industrija, 1971; 5. Savjetovanje o problemima prerade i upotrebnim mogućnostima drva egzota, Drvna industrija, 1971; |
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 110 <-- 110 --> PDF |
6. Tehnički centar za drvo Pariz, Drvna industrija, 1972; 7. Normalizacija, kontrola kvalitete i ambalaža, Drvna industrija, 1972; 8. Upotreba atomske energije za učvršćivanje pokosti kod oplemenjivanja ploča, Drvna industrija, 1972; 9. Održavanje kružnih pila, Drvna industrija, 1972. 10. Završna obrada lakiranog pokućstva, Drvna industrija, 1972; 11. Strojevi za obradu drva na ovogodišnjem Zagrebačkom velesajmu, Drvna industrija, 1972; 12. A. Denner: Osnovi i praksa marketinga, Drvna industrija, 1972; 13. Razmatranja o novim standardima proizvodnje šperploča, Drvna industrija, 1972; 14. Idejni program dugoročnog razvoja šumsko-drvnog kompleksa Južni bazen, Zagreb, 1972 (studija); 15. Usporedni rezultati proizvodnje i poslovanja tvornica ploča i furnira SRH (1969—1970), Zagreb, 1972 (studija); 16. Mogućnosti dugoročnog razvoja drvne industrije u SRH do 1985. godine, Zagreb, 1972, studija; 17. Neki primjeri i pouke iz drvne privrede Danske, Drvna industrija, 1973; 18. Proizvodnja ploča iz smjese smeća i drvnih otpadaka. Drvna industrija, 1973; 19. Rasprava o studiji: Mogućnosti dugoročnog razvoja drvne industrije u SR Hrvatskoj do 1985. godine. Drvna industrija, 1973; 20. V. N. Tonin: Ergonomija (Problem uvjeta ljudskog rada). Drvna industrija, 1973; 21. Savjetovanje: »Uvjeti i efekti uvođenja predsušenja u preradi piljenog drva. Drvna industrija, 1973; 22. Osvrt na strojeve za obradu drva izložene u okviru proljetnog zagrebačkog velesajma. Drvna industrija, 1973; 23. Organizacija i financiranje izrade novog standarda za građevnu stolariju, sa projektnim zadatkom istraživačkih radova. Rad za grupaciju grad. stolarije pri PKJ., Zagreb, 1973; 24. Neusklađenost cijena sirovine i gotovog proizvoda jedan od glavnih uzroka teškoća proizvođača furnirskih ploča. Drvna industrija, 1974; 25. Ph. Crubile, M. Esoudie, J. Calvignac i J. Ledoux: Sklopovi od lijepljenog slojevitog drva. Drvna industrija, 1974; 26. M. Lenkens, H. Ollmann i C. Wiebecke: Gospodarska važnost standardizacije — osobito normiranja po DIN — za drvno industrijsku preradu. Drvna industrija, 1974; 27. H. J. von Maydell: šumska i drvna privreda Sovjetskog saveza, Drvna industrija, 1974. V. H. |