DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 67 <-- 67 --> PDF |
ZNANSTVENI SKUPOVI SIMPOZIJ — STO GODINA ZNANSTVENOG I ORGANIZACIJSKOG PRISTUPA ŠUMARSTVU JUGOISTOČNE SLAVONIJE »Sretan onaj narod, koji zna cieniti što je šuma ...« J. Kozarac Prigodom jubileja 100. godišnjice znanstvenog i organizacijskog pristupa šumarstvu jugoistočne Slavonije, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti — Centar za znanstveni rad u Vinkovcima, Šumsko gospodarstvo »Hrast« u Vinkovcima i Šumsko gospodarstvo u Slav. Brodu priredili su pod pokroviteljstvom Predsjednika SFR Jugoslavije JOSIPA BROZA TITA, od 30. rujna do 2. listopada 1974. u Slav. Brodu i Vinkovcima SIMPOZI J o značenju i ulozi šumarstva jugoistočne Slavonije na privredne i kulturne tokove ovog područja, Hrvatske i Jugoslavije, u toku proteklog stoljeća, a podjedno i sa zadatkom da se na ovome znanstvenom skupu osvijetli sadašnji trenutak našega šumarstva i razmotre mogućnosti njegova daljeg razvoja. U okvir Simpozija ušle su opće i posebne teme koje se odnose na problematiku šuma nizinskih područja, kao što su: uzgajanje šuma; iskorišćivanje, uređivanje, organizacija i ekonomika; zaštita šuma, drvna industrija i opća problematika — sve s historijskog aspekta i s aspekta napredovanja šumarstva u SFRJ i napose njegove perspektive u našem socijalističkom samoupravnom društvenom uređenju. Simpozij je 30. rujna u Slav. Brodu otvorio izaslanik Predsjednika SFR Jugoslavije drug Jakov B 1 a ž e v i ć, predsjednik predsjedništva SR Hrvatske i između ostalog je rekao slijedeće: »Čestitajući vam značajni jubilej, ja vam prenosim pozdrave, čestitanja i dobre želje pokrovitelja ove proslave, Predsjednika naše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, druga TITA. On je, prihvaćajući se ovog pokroviteljstva, bio motiviran prvenstveno značenjem šuma, gospodarenjem šumama u cjelini naše ekonomike i u cjelini naših društvenih odnosa. TJ prvom redu, kako i sami znate, to je jedno ogromno nacionalno bogatstvo, koje u razvitku civilizacije, čovjeka, tehnike itd., dobiva sve značajnije mjesto i u razvitku naše socijalističke domovine. U najteže vrijeme naše revolucije, u prvim danima nakon pobjede, šume su odigrale ogromnu ulogu . . .« Simpozij su pozdravili: izaslanik predsjednika Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, akademik Teodor Varićak , dekan šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof, dr Dušan K 1 e p a c, inozemni gosti i to: prof, dr J. Parde , direktor Stanice za uzgajanje šuma i šumsku produkciju Nacionalnog Centra za šumarska istraživanja u Nancyu (Francuska), prof, dr A. Kurir , predstavnik instituta za šumarsku entomologiju i zaštitu šuma u Beču, prof, dr A. Mezera , Prag, prof, dr F. K r z y s i k, Warszawa, prof, dr A. M a j e r, Sopron (Mađarska), prof, dr L. S u s m e 1, Padova (Italija) te drugi predstavnici radnih kolektiva i društvenih organizacija iz naše zemlje. 539 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Ž. Janeš: Plaketa u čast 100. godišnjice šumarstva jugoistočne Slavonije. Fotoslužba JAZU — I. Buzjak Simpoziju je prisustvovalo 350-400 učesnika iz cijele naše zemlje i inozemstva. Na simpozijumu su podnijeti slijedeći referati: Kurir , A., Wien: Problematika kod čuvanja hrastovih šuma u dolini Drave i Save tokom zadnjih 150 godina. Androić , M., Zagreb: Prethodni rezultati timskog istraživanja sušenja hrasta u slavonskim šumama. Dekan i ć, I., Zagreb: Njega sastojina proredom. Prpić , B., Zagreb: Posljedice promjene šumske fitoklime u ekosustavu poplavne šume hrasta lužnjaka. Tucović , A., Jovanović , M., Beograd: Dostignuća u oplemenjivanju lužnjaka u SR Srbiji. Rauš , Đ., Zagreb: Šumska vegetacija »Vorlanda« na lijevoj obali Save između Orljave i Bosuta. Vidaković , M., Krstinić , A., Zagreb: Rezultati na oplemenjivanju stablastih vrba u jugoistočnoj Slavoniji. Dokuš , A., Orlić , S., Zagreb: Obični bor, crni bor, evropski ariš, obična smreka i američki borovac u jugoistočnoj Slavoniji. Vajda , Z., Zagreb: Iz povijesti šumskog gospodarstva Slavonije do početka 20. stoljeća. Mezera , A., Praha: Njega industrijskog hrastovog drva u nizinskim šumama ČSSR. Klepac , D., Zagreb: Oscilacija i struktura debljinskog prirasta hrasta lužnjaka u gospodarskoj jedinici »Josip Kozarac« tijekom razdoblja od 1950-1971. god. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 69 <-- 69 --> PDF |
Kraljić , B., Zagreb: Šumarstvo jugoistočne Slavonije u minulih 100 godina — iskustva i perspektiva. K o ž u 1, K., Osijek: Razvoj šumarstva istočne Slavonije 1970-1973. god. Andrašek , M., Vinkovci: Optimalno ustavno konstituiranje udruženog rada u šumarstvu. Andrašić , D., Zagreb: Ograđeno uzgajalište jelena običnog, lopatara i muflona, na području Šumskog gospodarstva »Hrast« Vinkovci. Plavšić , S., Srijem. Mitrovica: Uređajni elaborati prije oblikovanja imovnih općina. T o n k o v i ć, D., Osijek: Privredno značenje starih posavskih hrastika. Švagelj , D., Vinkovci: Kritičko izdanje »Slavonske šume« Josipa Kozarca. Krzysik , F., Warszawa: Tehničke osobine i upotreba hrastovog drveta u Poljskoj. Maj er, A., Sopron: Uloga slavonskog hrasta (Quercus robur f. slavonica) pri gajenju šuma u Mađarskoj. Fukarek , P., Sarajevo: Hrastove šume bosanskog posavlja u prošlosti i sadašnjosti. Benić , R., Zagreb: Neki elementi o kojima ovisi mogućnost primjene teške mehanizacije u nizinskim šumama. Lovrić , N., Zagreb: Nova metoda izgradnje kolničkog zastora i mogućnost njezine primjene u jugoistočnoj Slavoniji. Škorić , A., Vranković , A., Zagreb: Pedološka istraživanja u vezi sušenja lužnjakovih šuma. Kalinić , M., Beograd: Tla šumskih zajednica spačvanskog bazena. Jovančević , M., Sarajevo: Mogućnost i potreba zaštite i održavanja nizinskog brijesta selekcijom i uzgojem. Susmel , L., Padova: Sistem školovanja ekološko-šumarskih kadrova na Univerzitetu u Padovi. S i ć, M., Zagreb: Uloga šumskog gospodarenja u društveno-gospodarskom razvitku bosutske nizine krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Karpati , T., Osijek: Šumarstvo i drvna industrija Slavonije u tržnim uvjetima socijalističkog društveno-ekonomskog sistema. Prostor nam ne dozvoljava da komentiramo svaki referat ponaosob, niti se za to osjećamo nadležni, no, u cjelini možemo biti zadovoljni s podnesenim referatima jer su oni uspjeli osvijetliti dio prošlosti, prikazati sadašnjost i dati izvjesne smjernice za budućnost. Svi podneseni referati koji budu u roku (9. listopad 1974) predani Centru JAZU-Vinkovci bit će tiskani u posebnoj ediciji Centra. Smatramo da će i to posebno izdanje Centra za znanstveni rad JAZU u Vinkovcima doprinjeti da se značaj slavonskih šuma u prošlosti otme od zaborava, a njihova će sadašnja uloga doći još više do izražaja, jer će se putem knjige upoznati široki narodni slojevi s vrijednošću slavonskih šuma. Na taj način će i ova knjiga doprinjeti da još više cijenimo šumu, a time postajemo sretniji uživajući u blagodatima koje nam samo šuma može pružiti. Naime, moramo uvijek imati na umu da će svijet u budućnosti moći opstati bez drva ali bez šume neće. Dr Đuro Rauš Na otvorenju Simpozija povodom 100 godina znanstvenog i organizacijskog pristupa šumarstvu jugoistočne Slavonije, dekan Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof, dr Duša n Klepa c pozdravio je je prisutne ovim riječima: Drugovi i drugarice, gospođe i gospodo, dozvolite mi da u ime Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kao i u svoje ime pozdravim kolektive Šumskog gospodarstva »Hrast« u Vinkovcima i Šumskog gospodarstva SI. Brod koji su se udružili u složenu organizaciju udruženog rada »Slavonska šuma«. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 70 <-- 70 --> PDF |
U povodu sto godišnjice organiziranog šumarstva na Vašem teritoriju ja Vam, drugovi i drugarice, čestitam ovu lijepu obljetnicu. Za mene je to osobita Čast, a i posebno mi je drago, jer je jugoistočna Slavonije u neku ruku kolijevka hrvatskog šumarstva gdje se šumama gospodarilo po gospodarskim osnovama stotinu godina. Odmah po osnivanju Brodske imovne općine sastavljena je prva gospodarska osnova i odobrena već 1875. godine. Od tada pa do dana današnjeg šumarstvo jugoistočne Slavonije bazira se na šumsko-gospodarskim osnovama. Posljedica takvog planskog gospodarenja je sadašnje vrlo dobro stanje šuma s odličnim perspektivama za budućnost, jer šumsko gospodarstvo Vinkovci i SI. Brod zajedno danas imaju oko 85.000 kvalitetnih visokih šuma s drvnom zalihom od oko 15,5 milijuna kubičnih metara i godišnjim etatom od gotovo 400.000 m3 drvne mase od čega otpada preko polovice na hrast. Ovdje je došla do izražaja šumarska struka odnosno šumarski stručnjaci obrazovani uglavnom na nekadašnjem Šumsko-gospodarskom učilištu u Križevcima, na bivšoj Šumarskoj Akademiji Muđroslovnog fakulteta i Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zato je Vaš uspjeh, drugovi i drugarice, i uspjeh ovih ustanova, a naročito Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Slavonija se za to obilno odužila šumarskoj nastavi i znanosti, jer je baš bivša brodska imovna općina financijski omogućila izgradnju Šumarskog Doma u Zagrebu, gdje je najprije bila smještena Šumarska Akademija, a onda Šumarski fakultet. Slavonija je, također, dala Šumarskom fakultetu u Zagrebu odlične znanstvene radnike koji su, poput pok. prof, dr Antuna Levakovića, prenijeli rezultate hrvatskog šumarstva u ostale naše republike i diljem cijeloga svijeta. Zagrebački Šumarski fakultet to neobično cijeni i poštuje pa je došao na ovaj skup u gotovo punom sastavu, s tridesetak nastavnika koji će aktivno učestvovati u radu Simpozija oko unapređenja Vaših šuma. U ime svojih kolega i u svoje ime ja Vam želim mnogo uspjeha u radu. |