DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 77     <-- 77 -->        PDF

ZASJEDANJE PROFESORA UZGAJANJA ŠUMA U ZÜRICH-u


22. do 24. jula 1974. god.
U okviru I odjeljenja »Uzgajanje šume i sredina« Međunarodne unije šumarskih
naučno-istraživačkih organizacija (IUFRO), u Ziirichu su se sastali visokoškolski
nastavnici uzgajanja šuma iz nekoliko zemalja Evrope (Francuska, Engleska,
Holandija, Jugoslavija, Austrija, Švicarska i Turska). Sastanak je sazvao
šef I. odjeljenja IUFRO-a prof, dr Dušan M1 i n š e k s namjerom da se osnuje
jedna međunarodna grupa (iz IUFRO odjeljenja I i IV) za proučavanje obrazovanja
iz uzgajanja šuma.


Osim ovih organizacijskih pitanja diskutiralo se i o slijedećim temama:


1. ciljevi nastave iz uzgajanja šuma;
2. nastavni planovi u nastavi uzgajanja šuma i
3.
uticaj nastave iz uzgajanja šume, odnosno prakse uzgajanja šuma na
sredinu.
Organizacijska pitanja


Učesnici savjetovanja su se suglasili da je potrebno osnovati jednu evropsku
podgrupu »Proučavanje izobrazbe u oblasti uzgajanja šuma«. Za šefa ove podgrupe
izabran je prof, dr Spiros Dafis, profesor uzgajanja šuma na Univerzitetu u Solunu.
Predviđeno je osnivanje analognih grupa i za ostale kontinente, koje će
sve zajedno biti članovi navedene IUFRO-međusekcijske grupe. Dalje je predviđeno
da se uspostave kontakti između podgrupa po kontinentima i između
predsjednika cjelokupne skupine. Za održavanje kontakata brinut će se u te
svrhe izabrani stručnjaci, koji će organizirati zasjedanja po kontinentima. Na taj
bi se način ostvarila izmjena iskustava između kontinenata bez brojnih putovanja.


Sada osnovana evropska podgrupa visokoškolskih nastavnika uzgajanja šuma
je u svom radu postavila slijedeći program:


— istraživanje ciljeva nastave iz uzgajanja šuma;
— istraživanje metoda nastave iz uzgajanja šuma i
— razmjena ideja i iskustava u nastavi uzgajanja šuma.
U ovim razgovorima su donijete slijedeće preporuke:


1. O cilju nastave iz uzgajanja šuma
a) Najvažniji cilj nastave je da uvede studente u široke okvire šumsko- uzgojnog
mišljenja;


b)
da bi se ovo postiglo potrebno je



posjedovanje naučno utvrđenog razumijevanja biti šume kao prirodnog
ekosistema i

posjedovanje osnova koje su potrebne za ocjenu dugoročnog uticaja šumsko
uzgojnih mjera za šumu;
c) otuda se na visokim školama uzgajanje šuma ne smije razvijati u specijalne
discipline, već treba da predstavlja srž cijele šumarske izobrazbe, koju
treba u cjelini i da prožima.




ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 78     <-- 78 -->        PDF

2.0 nastavnim planovima iz uzgajanja šuma
a) Nastavu iz uzgajanja šuma je korisno podijeliti u dva glavna dijela: Osnove
uzgajanja šuma i Tehnika uzgajanja šuma. Ovo raščlanjivanje je samo teoretsko.
Osnove uzgajanja šuma i tehnika uzgajanja šuma se moraju na svakom stupnju
izobrazbe isprepletati i dopunjavati.


b) Pri tome, pod Osnovama uzgajanja šuma se podrazumijeva sve što je
potrebno da bi se razumjela priroda šume i da bi se shvatio uticaj šumsko-uzgojnih
mjera.


c) Pod tehnikom uzgajanja šuma se podrazumijeva sve što je potrebno
za razumijevanje i ostvarenje postavljenog cilja, planova i mjera.


d) Nastavna materija u konsekventnoj sintezi od jednostavnih do kompleksnih
međuodnosa treba da se kroz sve semestre nastavlja neprekdno. Na
kraju studija, kao zaokružena cjelina treba da rezultira cjelokupno razumijevanje
šume. Zbog jedinstva šumarskih ciljeva, svaka specijalizacija prije završetka
studija se smatra štetnom.


e) Iz toga slijedi da izučavanjem uzgajanja šume treba otpočeti već na
početku studija i da je potrebno da su osnove uzgajanja šuma i tehnika uzgajanja
šuma u tijesnoj međusobnoj povezanosti. Treba izbjegavati svako »horizontalno
« razvrstavanje materije.


f) Osnove uzgajanja šuma i Tehniku uzgajanja šuma treba da predaje jedan
visokoškolski nastavnik. Za posebna pitanja šumsko-uzgojne prakse, koja imaju
veliko lokalno značenje, moguče je angažirati dodatne nastavne snage.


3.0
uticaju nastave iz uzgajanja šuma, odnosno šumskouzgojne
prakse na sredinu
U tom pogledu moramo razlikovati tri uticajne sfere koje djeluju na šumu
i širu sredinu:



šumarska praksa na koju je moguće bitno uticati preko nastave iz uzgajanja
šuma;

drugi inženjerski pozivi, koji na bilo koji način zadiru u ekologiju prirode,
pri čemu dolazi do međusobnih uticaja između šume i inženjerskih
aktivnosti i

javnost i njegove potrebe u pogledu šume, naročito u pogledu socijalnih
funkcija šume.
Iz
toga slijedi:


a) Izučavanje uzgajanja šuma za studente šumarstva treba oblikovati tako
da je budući šumarski stručnjak svjestan svoje široke odgovornosti ne samo u
pogledu zadataka vezanih za produkciju, nego i širih zadataka;


b) Više nego do sada, visokoškolski nastavnici iz uzgajanja šuma moraju na
svojim univerzitetima nastojati da se svi inženjerski pozivi, koji u svojoj
aktivnosti zadiru u ekologiju prirode, upoznaju sa suštinom i gospodarenjem
šumom kao ekosistemom. Pri tome nije bitno da li će se nastavni planovi redovnog
studija dopuniti ili će se za njih uvesti postdiplomski studij.


c) Kao redovni zadatak šumarskog poziva treba se smatrati i orijentiranje
javnosti o mogućnostima i granicama posrednih koristi i korisnih funkcija
šume. Pri tome je potrebno naglasiti da privredna šuma može trajno i optimalno
ispuniti svoje sporedne zadatke. Zato je isto tako zadatak nastave iz uzgajanja
šuma da priprema buduće šumarske inženjere i za te zadatke u javnosti.


Prof. dr Konrad Pintarić