DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 91 <-- 91 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST MALA VIJESTI, DOGAĐAJI, KRUPNA I SITNA ŠUMARSKA ZBIVANJA U ŠUMARSTVU I DRVNOJ KRONIKA INDUSTRIJI I SL. SU MA R S K I LIST NA KRAJU 1974 GODINE! Mala Šumarska Kronika, redovna rubrika šumarskog Usta, nastavlja s daljnjim izlaženjem i sve je zanimljivija i bolja. Tako nam, barem, pišučitatelji! U ova tri nastavka, izišla u 1974 g., MŠK objavila je — na 40 stranica — 154 crtica i zanimljivosti, te nezaustavljivo kreće u 1975 g. Iako nam je 1974 g. već za »leđima« vraćamo se na njezin početak i kronološkim redom iznosimo kraći pregled važnijih i društvenih zbivanja u proteklih 12 mjeseci. Zapravo, čitava «stara« godina obilovala je nizom veoma važnih zakonskih odluka i značajnih stručnih proslava, savjetovanja, simpozija i akcija. Gotovo u svim ovim stručnim manifestacijama sudjelovao je i naš stručni — republički — Savez, bilo izravno ili indirektno, preko svojeg brojnog članstva i teritorijalnih Šumarskih društava. Evo, tih važnijih zbivanja poredanih kronološkim redom: 1. Pod konac mjeseca veljače objavljen je USTAV SR Hrvatske. U središte osnovnih načela i postavki Ustav je postavio: Samoupravljanje radnih ljudi i zaštitu socijalističkog samoupravnog sistema, kao položaj i ulogu radnog čovjeka. U ovom vrhunskom aktu, u poglavlju II »Društveno-ekonomsko uređenje« jdonesene su ustavne odredbe, koje se izravno odnose na šumarstvo. To su članovi Ustava: 117, 118, 119, 121 i 172. Zakonom o šumama SRH, koji će naskoro biti objavljen, donijeti će se — koncizni je razrađena i definirana — uloga šume, kao dobra od općeg interesa, podrobnije o načinu iskorišćivanja, udruživanja, zaštite, gospodarenja, unapređivanja, održavanja i obnove šuma, izvore financiranja i dr. 2. U okviru komisije za razvoj i društveno-ekonomske odnose CK SK Hrvatske, u Zagrebu je, koncem ožujka, i u prisutnosti preko 200 pozvanih predstavnika struke, raspravljena tema »Daljnji razvoj proizvodnje i ustavno organiziranje udruženog rada u privrednom kompleksu: šumarstvo—drv. industrija—indu´strija celuloze i papira— trgovina i promet drvom.« 3. Početkom 1974 g. došlo je do integracije između Jugoslav, instituta za četinjače — Jastrebarsko, Instituta za šumarska istraživanja — Zagreb i Zavoda za kontrolu sjemena — Rijeka u jedinstveni: Šumarski institut — Jastrebarsko! 563 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 92 <-- 92 --> PDF |
4. Početkom ljeta uslijedilo je, veoma važno i konstruktivno, Savjetovanje o zaštiti šuma od požara u Splitu. 5. Zaredao je niz stručnih proslava, simpozija, izložbi i manifestacija, počevši od proslave 100 g. organiziranog šumarstva bilogorskog- podravskog područja u Bjelovaru, zatim Simpozij o 100. obljetnici organiziranog pristupa šumarstvu Slavonije, koje je održano u Vinkovcima i SI. Brodu, Simpozij o zaštiti Plitvičkih jezera i si. 6. U Strugi, na obali Ohridskog jezera, održano je Savjetovanje o društveno-ekonomskom položaju šumarstva i drv. industrije Jugoslavije s osvrtom na sprovođenje Ustava, kao i XII. natjecanje šumskih radnika Jugoslavije. 7. Početkom jeseni održan je u Bjelovaru i Koprivnici: Simpozij o mehanizaciji tehnoloških procesa u suvremenim sistemima gospodarenja šumama. 8. Proslavljena je, također, 25 obljetnica postojanja i rada Šumarskog fakulteta i Univerziteta u Sarajevu. 9. Slijedio je govor predsjednika SFRJ J. B. Tita, koji je održao na VII Kongresu Sindikata Jugoslavije. Ovaj je govor u cijelosti objavljen u dnevnoj štampi. Međutim, uredništvo MŠK donosi nekoliko rečenica i pasusa iz ovog snažnog govora, koji se — itekako — odnosi na šumarstvo i drv. industriju SRH. Na jednom mjestu drug Tito kaže: ». . . ja sam se zalagao za razvijanje domaće sirovinske baze, jer za to imamo uslova. Ali takvi moji savjeti nisu prihvatani. Tako mi sad uvozimo velike količine sirovina . . . što se pretežno moglo obezbjediti domaćom proizvodnjom. Ili uzmimo pitanje dupliranja kapaciteta. Što je još i gore i danas stvaramo ili namjeravamo stvarati takove objekte za koje nemamo domaće sirovinske osnove, niti cbezbjeđen plasman na tržištu!« 10. Jedno od najvećih — drvnih — trgovačkih poduzeća Jugoslavije i najveća — u SRH — trgovačka kuća »Exportdrvo« — Zagreb proslavila je 25 g. postojanja i rada. 11. Predsjednik SFRJ J. B. Tito — u posljednja tri mjeseca — odlikovao je visokim odlikovanjima niz vrsnih, vrijednih i zaslužnih šumarskih inženjera, ekonomista, tehničara i radnika. Među odlikovanim su: ing. S. Tomaševski, ing. A. Lovrić, ing. D. Tonković, ecc. Đ. Lužaić, ing. S. Horvatinović, ing. I. Borevković, ing. D. Bedžula, ing. I. Matošević, ing. P. Pačić, ing. A. Pavlović, ing. M. Vasung, ing. Z. Koščević, M. Sučić i dr. 12. Na I. svjetskom prvenstvu drvosječa koje je održano u rujnu u Norveškoj, pobjedio je drvosječa Josip Volf-Joža, radnik ŠG — Delnice. Svjetsko prvenstvo i zlatnu medalju osvojio je u disciplini: dvostruki kombinirani prerez trupaca. Među 30 natecatelja iz 10 zemalja učesnica, naš je Joža osvjetlao obraz drvosječa Hrvatske i Jugoslavije. 13. Pod konac 1974. g. u Beogradu je održano — u organizaciji SIT — šumarstva i prerade drveta Jugoslavije, Privredne komore Jugoslavije i Saveznog komiteta za poljoprivredu — Savjetovanje: Šuma kao činilac zaštite i unapređenja čovjekove okoline. 14. U društvenim prostorijama Saveza održan je, tokom godine, niz veoma uspjelih i aktualnih stručnih predavanja (prof. dr. M. Androić, prof. dr. B. Kraljić, ing. N. Goger, prof. dr. 2. Kovačević). Uz ovo svakog se četvrtka u Šumarskom domu održavaju´ popularni »šumarski četvrtci«. U posljednjih 17 godina, otkako se održavaju ovi sastanci, održan je 716 »četvrtak« (1957—1974)! 15. I naš je Savez — u posljednje vrijeme — primio brojna priznanja za svoj doprinos na unapređenju šumarstva. U vitrinama Šumarskog doma nalazi se: Zlatna plaketa i priznanje (Združ. šum. pod. — Bjelovar), posrebrena plaketa, koja simbolizira rad čovjeka i šumu (SI. Brod), pa priznanje i posrebrena plaketa »Čovjek i šuma « (ŠG »Hrast« — Vinkovci) i dr. Rad Saveza postaje sve aktiv564 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 93 <-- 93 --> PDF |
niji i svestraniji. Za pohvalu je i rad ŠD — Vinkovci, Bjelovar, Karlovac i N. Gradiška! II. U 1975. g. pred Savezom su slijedeći zadaci: 1. Početkom ožujka naš Savez priprema Konferenciju za novinstvo i RTV, jer smatra da šumarstvo i drv. industrija imaju puno pravo, da od štampe i radio-televizije zahtjevaju mnogo povoljniji tretman od dosadašnjeg. Ne treba zaboraviti, da je 343/o površina SRH pod šumom, koja svake godine daje 4,2 milijuna m3 ukupne drvne mase u vrijednosti od 128 milijardi SD. Daljinom preradom drv. ind. SRH ostvaruje btto prihod od oko 460 milijardi SD. Šumarstvo i drv. ind. Hrvatske zapošljavaju preko 63.000 ljudi, koji svojim osobnim dohotkom osiguravaju životnu ekzistenciju za oko 400.000 stanovnika, a to je 1/10 cjelokupnog stanovništva naše republike. Općekorisnim funkcijama šuma koristi se niz privrednih djelatnosti, a da pri tom cjelokupni teret održavanja i uzgoja šuma snosi šumarstvo! I još jedno: radne organizacije i kolektivi naše struke — u skladu s ustavnim postavkama — snanžo koracaju s društvenom stvarnošću! Na temelju ovih činjenica Savez smatra da ima puno pravo, da smišljeno, jedinstveno i složno iziđe pred »sedmu silu«! 2. Povodom reorganizacije SIT — Hrvatske i donošenja novog Statuta naš će Savez sazvati — u proljeće — izvanrednu skupštinu! 3. Početkom travnja 1975. g. u Zagrebu se vrše pripreme za održavanje 1. Konferencije o tehnološkom razvoju SRH. Organizator ovoga skupa je SIT — Hrvatske, uz potporu Savjeta za naučni rad SRH i uz suradnju Privredne komore Hrvatske. Na ovoj — već sazvanoj — konferenciji bit će zastupano šumarstvo i drv. industrija Hrvatske, jer se takova šansa ne smije propustiti! 4. Naš Savez nastavlja s organiziranjem aktualnih stručnih predavanja. Na redu su predavanja: prof. dr. M. Antića (Beograd), ing. T. Pelcša (Exportdrvo), sveuč. docenta dr. S. Bertovića (ŠF — Zagreb) i dr. 5. Početkom jeseni — u planu je — održavanje savjetovanja: Uloga šume u zaštiti čovjekove okoline. Organizator savjetovanja je naš Savez uz suradnju Šumarskog fakulteta u Zagrebu i ostalih šumarskih i drvno-industrijskih institucija. 6. Tokom čitave 1975. g. Savez će dovršavati radove oko što dostojnije proslave 100 godina neprekidnog izlaženja »Šumarskog lista«. Brojni autori upravo dovršavaju svoje rukopise o tadanjim zbivanjima i stanju šumarstva u prošlosti. Ovaj prikaz povijesti šumarstva Hrvatske nije koristan zato što se iz njega čita prošlost već zato što se u njemu može pročitati i budućnost! Proslava ove 100 godišnjice održati će se u proljeće 1976. g. U 1975. g. naš stručni Savez, izdavač Šumarskog Lista, odlučio je i nastojati će, da svoje cjelokupno članstvo, inženjera i tehničara, poveže u još čvršću kohezionu cjelinu i zauzme smišljene, složne i čvrste stavove o postojećoj problematici! Savez i teritorijalna Šumarska društva moraju i nadalje ostati slobodna tribina, gdje će iznositi svoja mišljenja, oslobođeni mogućih obveza i pritisaka, uslovljenih radnim mjestom ili ustanovom gdje rade! Zagreb, 25 12. 1974. Urednik MŠK |
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 94 <-- 94 --> PDF |
ODLIKOVANI ŠUMARI Predsjednik SFRJ J. B. Tito odlikovao je — u posljednja 3 mjeseca niz vrsnih, vrijednih i zaslužnih šumarskih inženjera, tehničara i radnika. Orden zasluga za narod sa srebrenom zvijezdom dobio je predsjednik našega Saveza ing. Stanislav Tomaševski, republički funkcionar i donedavno republ. podsekretar za šumarstvo SRH. Za naročite zasluge i postignute uspjehe u radu od značaja za napredak zemlje odlikovan je Ordenom rada sa srebrenim vijencem ing. Dragan Tonković, savjetnik u ŠPP »Slavonska šuma « — Vinkovci, zatim Ordenom rada sa srebrenim vijencem: ing. Slavko Hotvatinović, direktor ŠG »Hrast« — Vinkovci, ing. Drago Bedžula, direktor razvojne službe ŠPP »Slav, šuma« — Vinkovci, ing. Ivan Matošević, inženjer u eksploataciji šuma i Martin Sučić, pom. ing. za uzgoj šuma. Medaljom rada odlikovan je ing. Zv. Koščević, tehn. dir. ŠG »Hrast« — Vinkovci. Osim navedenih predsjednik Tito odlikovao je i niz radnika sjekača, mehaničara, tovaraša, vozača, uzgajivača i poslovođa ovoga šumskog gospodarstva. Predsjednik republike odlikovao je također i radnike ŠG — SI. Brod. Orden rada s crvenom zvijezdom dobio je dipl. ecc. Đuro Lužaić, direktor ŠG, dok su Ordenom rada sa srebrenim vijencem odlikovani: ing. Ivo Borevković, predsjednik SO — SI. Brod, zatim ing. P. Pačić, ing. A. Pavlović i ing. M. Vasung svi ŠG — SI. Brod. Savez se priključuje brojnim čestitkama! ING. ANTI LOVRIĆU — ORDEN! Za osobite zasluge u širenju bratstva među našim narodima i narodnostima, te stvaranju i razvijanju političkog i moralnog jedinstva Jugoslavije odlikovan je ing. Ante Lovrič ordenom zasluga za narod sa srebrenim zracima, ukazom predsjednika SFRJ J. B. Tita od 31. X. o. g.! Ing. A. Lovrić bio je načelnik Sekretarijata za šumarstvo SRH, a kasnije direktor Jugoslav, instituta za četinjače u Jastrebarskom odakle je otišao u mirovinu. Sada pretežnim dijelom živi ni Novalji, gdje je i dalje veoma aktivan društveni radnik u općinskim tijelima otoka Paga. Čestitamo! PRIJE 100 GODINA Navršilo se je 100 g. od izlaženja iz tiska »Općeg šumarstva«, prvog stručnog djela pisanog na hrvatskom jeziku, koje je sastavio nadšumar zagrebačke županije Vladoj Köröskenji (1845—1977). Ovaj stručni udžbenik, koji obuhvaća 166 stranica, izišao je 1873 g. u Zagrebu i puni naslov ove stručne knjižice glasi: Opće šumarstvo za samouke za one, koji se žele ispitu lugarstva i pomoćnog šumarstva podvrći, kao i za sve prijatelje šumarstva i narodnog gospodarstva u trojednoj kraljevini. Nadšumar Vladoj Köröskenji udario je temelje urednom gospodarenju u šumama urbarskih općina. Šumarsku je praksu stekao kod glasovitog šumarskog stručnjaka A. Danhelowskog, koji je službovao na području donjomiholjačkih šuma. VI. Köröskenji bio je prvi tajnik obnovljenog Hrv. slav. ŠD i pokretač Šum. lista (1876 g.). PRIZNANJA I ODLIKOVANJA SAVEZA Naš Savez IT šumarstva i drvne industrije Hrvatske, primio je — u posljednje vrijeme — brojna priznanja za svoj doprinos na unapređenju šumarstva. Prilikom 100 obljetnice organiziranog šumarstva bilogorsko-podravske regije Savez je primio — od Združ. šum. poduzeća u Bjelovaru — zlatnu plaketu i diplomu. Radnički savjet ŠG — SI. Brod odlikovao je Savez s posrebrenom plaketom, koja simbolizira rad čovjeka i šumu, djelo prof. Ž. Janeša, kipara iz Zagreba. Za uspješnu društvenu suradnju i propagandu šumarstva Savez je odlikovao posrebrenom plaketom i RS ŠG »Hra ;t« — Vinkovci, prilikom proslave 100 g. organiziranog šumarstva Slavonije. STO GODINA PLANINARSTVA Prije 100 g. dr. Đ. Pilar (1846—1893), prof, geologije i mineralogije na sveučilištu u Zagrebu, Ljudevit Vukotinović (1813-1899), zemljopisac, botaničar i pravnik, te akademik Josip Torbar (1820— 1900) osnovali su »Hrvatsko Planinsko Društvo«. U svoje redove okupili su sve one, koji su se oduševljavali prirodnim ljepotama, kretanjem u prirodi, nastojali izgraditi vlastiti karakter, stjecati što više praktičnog znanja o našoj domovini, spoznati prirodne sile i si. Povodom ove obljetnice Planinarski savez Hrvatske, pod pokroviteljstvom predsjednika SFRJ J. B. Tita, svečano je proslavio ovaj dan Planinarskim simpozij om, i otvaranjem jubilarne izložbe u Samoboru. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 95 <-- 95 --> PDF |
25 OBLJETNICA ŠUMARSKOG FAKULTETA U SARAJEVU Šumarski fakultet u Sarajevu proslavio je četvrt vijeka svojeg postojanja i plodnog rada. U 25 g. postojanja dao je brojne inženjere i doktore šumarstva. Nastao je 1948. g. u sklopu Poljoprivredno-šumarskog fakulteta, a 1958 g. prerastao u samostalni fakultet s dva odsjeka: šumarstva i drv. industrije. U BiH je bilo 1880 g. tek oko 70 stručnih organa. Međutim, jačim razvojem eksplotacije bosansko- hercegovačkih šuma i sirovina ovaj se broj — u oči I. svjetskog rata — povećao na 240. Prevladavali su kadrovi sa srednjoškolskom i nižom stručnom spremom. Propašću A.-U. monarhije veliki je broj stranih kadrova napustio zemlju. Početkom II. svj. rata ovaj se broj kadrova povisio na 275, od čega je 170 imalo fakultetsku spremu, 48 srednjoškolsku i 57 potšumara s nižom stručnom spremom. Pretežni dio stručnog kadra do tada se školovao na šumarskom odsjeku´ Srednje tehn. škole (formirana još 1890/91 g.), a kasnije na Šumarskoj školi u Sarajevu (1907—1921/22 g.). Mnogo manji dio pohađao je Visoku školu za kulturu tla u Beču. Po završetku II. svj. rata broj se šum. ing. i tehn. povećao dolaskom mlađih kadrova sa šumarskih fakulteta u Zagrebu i Beogradu. Današnji rezultat rada, ovoga 25 godina starog fakulteta,- sa svojih 80 profesora, nastavnika i suradnika jest 900 inženjera, 30 doktora i magistara šumarskih nauka. Čestitamo! DR. ING. FAZLIJA ALIKALFlC Za izvanredne doprinose i izuzetne zasluge u razvoju šumarske struke i nauke dobio je visoko priznanje šef katedre za uzgoj šuma i redovni profesor Šumarskog fakulteta u Sarajevu: ing. Fazlija Alikalfić. Povodom 25 obljetnice postojanja Univerziteta u Sarajevu promoviran je za počasnog doktora nauka. I naše čestitke! 25 GODINA POSLOVANJA Jedna od najvećih robnih kuća Jugoslavije, Exportdrvo — Zagreb, proslavila je 25 g. uspješnog poslovanja. U svojem referatu ing. T. Peleš iznio je, da je Exortdrvo u 1973 g. ostvarilo promet od 1,8 milijardi din. uz devizni promet od 60 milijuna dolara. Izvezenu robu čine 40°/<» finalni proizvodi. Na zemlje u razvoju otpada 2510/o cjelokupnog izvoza. Današnje Exportdrvo — Zagreb čini 1.100 radnika okupljenih u 5 OÖUR-ova: a) vanjska, trgovina — Zagreb, b) tuzemna trgovina — Zagreb, c) Exportdrvo — Beograd, d) »Solidranost « — Rijeka, i e) lučko skladište, transport i špedicija — Rijeka. Svoje poslovne jedinice, mješ.ovita poduzeća, ekskluzivna predstavništva i zastupništva imaju širom Evrope i svijeta. U ovom času Exportdrvo je živo zainteresirano za izradu zajedničkog programa razvoja šumarstva ,drvne industrije, prerade drva i trgovačkih poduzeća drvom širom SRH. NOVI DOKTORI ŠUMARSKIH NAUKA Asistent ŠF — Zagreb ing. Simeun Tomanić s uspjehom je obranio svoju doktorsku disertaciju: Istraživanje nekih mogućnosti racionalizacije rada pri ljetnoj sječi, izradi i privlačenju bukovine na brdskim terenima Posavine. U komisiji su bili profesori: dr. B. Kraljić, dr. R. Benić i ing. N. Lovrić. * Savjetnik oi sekret. za poljopriv. i šum. SR Slovenije ing. Živko Kosir također je obranio svoju doktorsku disertaciju: Ekološke, fitocenološke i šumskogospodarske osebujnosti planinskog masiva Gorjanci. Komisiju su sačinjavali: dr S. Bertović, sveuč. docent, zatim prof. dr. I. Dekanić i prof. dr. M. Vidaković — ŠF — Zagreb. * Pod konac o. g. pred komisijom ŠF -Zagreb obranio je svoju doktorsku disertaciju ing. Iztok Winkler (SR Slovenija): Privatne šume Slovenije kao ekonomska osnova vlasnika i kao objekt privredne politike. U komisiji su bili profesori ŠF — Zagreb: dr. Z. Potočić, dr. B. Kraljić i dr. R. Benić. ŠUMAR-SLIKAR ING. KARLO POSAVEC O svestranosti inženjera i tehničara naše struke već smo često pisali i to isticali. Na redu je ing. Karlo Posavec, šumar- slikar iz ŠG — Gospić, koji je oi Šumarskom domu, u društvenim prostorijama Saveza ,otvorio — u vremenu od 16— 20. XII. o. g. — svoju 2. samostalnu izložbu pod nazivom »Pejsaži Like«. Član je likovne grupe »Likanale« u Gospiću. Sudjelovao je na 5 kolektiveih izložbi u Lici, Bihaću i Rijeci. U Gospiću je imao svoju 1. samostalnu izložbu. U prisustvu preko 30 osoba izložbu je — u Zagrebu |
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 96 <-- 96 --> PDF |
— otvorio ing. S. Tomaševski, predsjednik Saveza. Slikar-šumar K. Posavec izložio je oko 20 radova, pretežno rađenih u ulju. Ostale slike su u tušu, temperi i akvarelu. Osnovna tema ovih radova su´ šume i planine pejsaži i život Like u kojoj ing. K. Posavec službuje već preko 23 godine. Prema sudu posjetioca naročito su mu uspjeli radovi: Vuk ziranin (tempera), Konji na šlajsu (ulje), Konidije (ulje), Vodenica u Ribniku (ulje), Tise u kamenjaru´ (ulje) itd. I dekorativnost ove izložbe, koju je posjetilo preko 150 gledatelja, podigla je vrijednost ove priredbe (orig. lički vezovi i rukotvorine, lička kapa, krzno starog vučine i dr.). Izložba je veoma uspjela. Sad imaju riječ likovni kritičari! VRATIT CU SE U ŠUMARE ... šum. tehničar Đuro Utješanović »prebacio « se prije 10 godina u glumce. To je onaj što je na zagrebačkoj TV igrao Ferkonju u Kovačićevoj drami »U registraturi «, a u scenariju književnika M. Božića »Covik i po« igrao općin. sekretara Luku. Inače, ovaj naš mlađi kolega, stalno je zaposlen u Dramskom kazalištu »Gavella« u Zagrebu. Iza 1961 g. završio je Šumarsku školu za krš u1 Splitu. Postao je član dramske sekcije ove škole, gdje je našao i tadanje šum. tehničare glumce: Ivicu Vidovića, Mirka Kraljeva i Nevu Bulić. Po apsolviranju škole za krš iz Splita je prešao na ŠF u Sarajevu. Tu je »odsjedio « 2 godine i »ostavio se šumarstva i uteka´ u glumce«. Sada opet, iako stoji pred proslavom 10 g. glumačkog rada i osobnim dohotkom od 170.000 SDin, kaže: »vratio bih se opet u šumare«. KIPAR-NAIVAC Đ. KREČA I on je naše gore list! Završio je Šumarsku školu za krš u Splitu još 1955/56 i »utekao« u naivce-kipare. Sada živi u Zagrebu. Međutim on ne misli natrag u šumarstvo. MSK, kad sabere malo više podataka o ovim »bjeguncima«, kojima nije ležalo šumarstvo, pisati će više! ŠUMARI SVE I SVUDA! Vjerujemo da niste znali, da je trener zagrebačkog Dinama također dipl. ing. šumarstva. I ostali vodeći ljudi ovoga nogometnog kluba su: predsjednik V. Ročić, direktor PIK-a, A. Lu´kšić je veterinar, a naš Mirko Bazić je dipl. ing. šumarstva. Evo što o tome kaže zagrebački »Kerempuh «: »Postoji bojazan da vodeći ljudi Di 568 nama pretvore teren u Maksimiru u farmu pilića, osim jednog manjeg dijela, kojega bi zasadili Crnogorkom, kako bi Bazić mogao trenirati drvorede«. KRŠ, GOLETI I »KEREMPUH« Humoristički list »Kerempuh« počeo se baviti i preradom drva i celulozom, pa na jednom mjestu pod naslovom »Stari papir « donosi: Marljivi statističari izračunali su da 63 tone starog papira odgovara jednom hektaru šume. Iz toga je »Kerempuh « izvukao i neke pouke i akcija je već u toku: GOLETI SE PREKRIVAJU STARIM PAPIROM! SVEČANI RECITAL O ŠUMI . . . Evo, kako je poznati hrv. pjesnik Miroslav, Slavko Madžer ispjevao — povodom 100 g. šumarstva — organiziranog šumarstva Slavonije — svečani recital o Slavonskoj šumi. Za sada donosimo nekoliko predivnih stihova: Lijepa si u proljeće Lijepa si u jesen Kad procvjeta tvoje šumno lice Kad namjernik umorni stane Zanesen pogleda ozarenog Kad se nanese u stabla i ptice. Lijepa si majko drveća Prijateljico svih nas Mi volimo tvoja velebna stabla Mi volimo tvoj šumni glas Mi volimo tvoj uznositi stas. Slavonijo mila, ti si Divne šume porodila Ti si vjekovima Sa šumama pjevala i patila Ti si uvijek sa šumama Bivala i bila! SVJETSKI PRVAK — GORANIN! Na I. Svjetskom prvenstvu drvosječa, koje je održano u rujnu o. g. u Norveškoj, pobjedio je drvosječa Josip Volf-Joža, radnik ŠG — Delnice. Među 30 natjecatelja, iz 10 zemalja učesnica, naš Joža osvjetlao je obraz drvosječa Hrvatske i Jugoslavije! Svjetsko prvenstvo i zlatnu medalju osvojio je u disciplini: dvostruki kombinirani prerez trupaca. Natjecanje se održalo u mjestu´ Dramen, nedaleko |
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 97 <-- 97 --> PDF |
Osla. U ukupnom plasmanu drvosječa Volf zauzeo je 15. mjesto. Prvo mjesto zauzeo je član norveške momčadi Bjarne Frenstol, šumarski tehničar (doškolovani šum. radnik), a 2—3 mjesta rumunjski radnici. Dragi Joža — srdačne čestitke Saveza IT i Šum. lista, kao i Matiji Ambrožiću (8. mjesto) i Gojku Đuriću iz BiH (24. mjesto). GAUDEAMUS IGITUR Stara generacija šumara, koji su1 šumarski fakultet apsolvirali prije 40 godina, sastala se ponovno 14. XII. o. g. u Zagrebu. Od 64 upisanih brucoša, anno domine MCMXXX, (u međuvremenu 16 ih je umrlo), na Šumarski fakultet u Zagrebu, stiglo ih je 21: Roko Benić, Zlatko Bunjevčević, Dragutin Čepelak, Bogomil Cop, Milan Drndelić, Vid Fašaić, Matija Gjaić, Nikola Goger, Žarko Haj din, Ladislav Hang, Ivo Horvat, Dušan Jedlovski, Davorin Karba, Vladimir Korica, Mijo Kotarski, Otmar Macoratti, Milivoj Majnarić, Petar Radić, Franjo Sgerm, Jože Skočir i Antun šuhat. Sve sami — bivši — momci na izbor! Bilo je i »težih« prepoznavanja, novog upoznavanja, evorfranja i »pomlađivanja« zgodama iz brucoških dana, prepričavani su svi oni veći »sukobi« s profesorima i prelistavani stari stručni udžbenici, skripta i knjige. Zborno mjesto ove »Bruc-fest 74« manifestacije bio je Šumarski dom, poslije svečani građanski ručak u »Palace« hotelu. Po našem običaju palo je i nekoliko prigodnih govora, a glavni kozeri i voditelji ovoga fešta su bili. : Goger, Haj din, Ćop i Drndelić. SMOTRA NAJMODERNIJE MEHANIZACIJE U organizaciji Jugoslavenskog poljoprivredno- šumarskog centra; u suradnji s PKJ, Poslov. udr. šum. privred. organizacija — Zagreb, ŠF — Brno (CSSR) i Združenog ŠG — Bjelovar održan je — od 29—31. X. o. g. — Simpozij »O mehanizaciji tehnoloških procesa u suvremenim sistemima gospodarenja«. Ovoj smotri najmodernije mehanizacije sudjelovalo je preko 700 učesnika iz čitave SFRJ. Simpozij je započeo na području ŠG — Koprivnice gdje je organizator prikazao mehanizaciju tehnoloških procesa iz oblasti uzgoja, dok se na području ŠG — Bjelovar vidjela brojna mehanizacija za iskorišćivanje šuma. U šumskom rasadniku »Močile« prikaprikazani su brojni strojevi za sjetvu sjemena, sadnju biljaka, sječu i privlačenje, utovar-otprema-istovar drvnog materijala, kao i gradnja šumskih komunikacija. Poredani i u radu vidjeli su se: traktori s priključnim strojevima za pripremanje tla, sadni strojevi za pikiranje sadnica (petoredni), kultivatori za međurednu obradu, prihranu i tretiranje fungicidima i herbicidima. Zatim stroj za vađenje, sortiranje, pakovanje i trapljenje sadnica, prskalice, svrdla za bušenje tla i si. U šumskom predjelu »Prkos« prikazan je rad malih motornih pila, izvlačenje vitlovima čitavih stabala iz mladih sastojina, kao strojevi za čišćenje površina od zeljastog i drvenastog raslinja, prizemnog rašća i čišćenje prosjeka. Prikazan je i niz stručnih filmova o proizvodnji sadnica četinjača metodom »paperpot« i si. Demonstracijom nove — praktične — mehanizacije, koja je sinhronizirana na suvremenim biološkim shvatanjima i uvidom u nove uređaje i strojeve, svaki je učesnik dobio sistematski pregled u napredna rješenja i još snažniju racionalizaciju šumske proizvodnje. To sve znači da je ovaj simpozij — kad se osjeća sve veće pomanjkanje radne snage — održan u pravo, pogođeno vrijeme! SUDBONOSNI TRENUTAK PLITVICA O Plitvičkim se jezerima već dosta pisalo u MŠK. U ovom broju Š. L., o održanom Simpoziju i zaključcima, napisao je dr. N. Komlenović poseban članak. Zagrebački Vjesnik u srijedu (VUS) posebnim se člankom osvrće na ovaj problem i donosi »Hitno bi trebalo učiniti«: 1. Kompleks Nacionalnog parka proširiti na krško-šumske predjele i vodotokove koji s njim tvore jedinstvenu prirodnu´ cjelinu. — 2. Uže područje parka tretirati kao mirnu zonu, namjenjenu razgledanju prirodnih ljepota, motrenju životinja i slobodnom prostoru, zatim etnografskim i muzejskim sadržajem, te znanstveno-istraživačkoj i odgojnoj funkciji. — 3. Stare objekte zaštititi, a neadekvatne građevine pregraditi ili srušiti, zatim likvidirati kamenolom i onemogućiti svaku građevnu stihiju. — 4. Rigorozno braniti privatizaciju izvora iz kojih se jezera napajaju vodom. — 5. Zaštititi divljač, to znači da ne bismo smjeli životinje dijeliti na lovne i nelovne, na korisne i štetne. — 6. Šu´me privoditi prirodnom klimaksu i dopustiti samo takozvanu higijensku sječu, a nešumske površine njegovati kao 569 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 98 <-- 98 --> PDF |
livade košenice. — 7. Organizirati prijevoz putnika po parku pomoću električnih vučnih sredstava i kočija, odnosno izgraditi pješačke prolaze, te ulazne kontrolne stanice na prilaznim cestama. — 8. Organizirati rad Nacion. parka prema međunarodnim kriterijima i normama. DRVARI I ŠUMARI — NA ZNANJE! Naše novinstvo donijelo je u cijelosti govor predsjednika SFRJ druga Tita, koji je održao na VII kongresu sindikata Jugoslavije. Međutim uredništvo MŠK donosi nekoliko povađenih izvadaka i upozorenj a iz područja privrede, koja se itekako odnose na drvnu industriju i šumarstvo. Predsjednik je rekao: »Želim ukratko da se osvrnem na neke teškoće i probleme, koji tište radnog čovjeka i ometaju naš brži i stabilniji razvoj«, pa dalje »ekonomska situacija u svijetu je veoma ozbiljna i mnogo toga upozorava na opasnost daljnjeg pogoršava n j a«, pa nadalje ». . . ja sam se zalagao za razvijanje domaće sirovinske baze, jer za to imamo uslove. Ali takovi moji savjeti nisu prihvatani.« Tako mi sad uvozimo velike količine sirovina . . . što se pretežno moglo obezbjediti domaćom proizvodnjom. Ili uzmimo pitanje dupliranja kapaciteta. Što je još i gore, i danas stvaramo ili namjeravamo stvarati takove objekte za koje nemamo domaće sirovinske osnove, niti obezbjeđen plasman na tržištu. « 25 GODINA »DRVNE INDUSTRIJE« Časopis »Drvna industrija« — Zagreb slavi 25 godina izlaženja. Naš Savez cijeni i priznaje značajnu ulogu, koju je odigralo ovo stručno glasilo, mlađi brat Šumarskog lista. Već izlazak prvog broja »Drvne industrije«, pod konac 1950 g., izazvao je izuzetnu pažnju i zanimanje stručne javnosti, napose drvaraca. Veliki doprinos i prvi čvrsti temelj, u prvim godinama izlaženja, dale su starije generacije šumara i drvaraca kao na pr.: dr. S. Frančišković, ing. M. Mujdrica, ing. S. Šurić, Hinko Bedenić, Marijan Tomljanović, Vjekoslav Kalin, dr. J. Krpan i dr. Časopis je naskoro postao nešto bez čega se nije moglo niti zamisliti daljnje naprednije poslovanje. Iznosio je prikaze iz svijeta, davao konkretna rješenja, informirao kako su´ daleko drugi narodi došli u ovoj struci, napose mehaničkoj, pa kas570 nije kemijskoj i finalnoj proizvodnji. Stranice do sada izišlih brojeva »Drv. industrije « predstavljaju povijest strukeživi su svjedok naših današnjih modernih dostignuća i razvoja drv. industrije Hrvatske. Izdavaču — Institutu za drvo, Zagreb — i uredništvu lista naše srdačne čestitke! POŠUMLJAVANJE PODRUČJA KRŠA U BiH U Služb. listu BiH br. 12/74 izišao je Zakon o određivanju područja krša i učešću1 republike u financiranju radova na kršu. KAD CE SAMARICE U MIROVINU? Samarica u planinskim predjelima je još uvijek neophodna, pogotovo kad šumski predio ima mali broj puteva. »Šum a bez puteva — to je ptica bez krila « znao je često uzvikivati prof. dr. Gj. Nenadić (1876—1966). To znaju najbolje bosansko-hercegovački šumari, iako je u njihovoj republici uznapredovala izgradnja šumskih puteva i cesta. Za normalnu i rentabilnu eksploataciju šu´ma treba barem 10 km dobrih, tvrdih puteva na 1.000 ha površine. U BiH ih ima 4,6 km! U bespuću dobro dođu i samarice! Ali ima predjela gdje niti one ne mogu ništa učiniti. Do 1973 g. — sa svojih 2,130.000 ha površina šuma — bilo je izgrađenih 6.272 km cesta. Prema tome, tako lako, još neće samarice u zasluženu mirovinu. Ne samo u BiH nego niti u SRH! IZRADA GRAĐEVINSKE STOLARIJE Zagrebačko građev. poduzeće »Industrogradnja « pristupiti će — na temelju detaljnih stručnih studija i analiza — izgradnji pogona isključivo za izradu i finalizaciju građev. stolarije. Predviđa se da će ovaj pogon, uz finalizaciju, proizvoditi oko 250 stolarskih elemenata odnosno preko 4.000 stanova godišnje snabdjevati ovim proizvodima. Do sada su se ovi drvni proizvodi nabavljali kod 10 različitih proizvođača. Izgradnjom ovakovog pogona pojeftinila bi izgradnja stanova za oko 15´Vo, ubrzalo dovršenje objekata za oko 20 dana i poboljšala kvaliteta ugrađene drvenarije. U pogonu će se stolarija bojiti, ustakljivati i priređena za ugradbu dopremati na gradilište. To bi bio prvi, ovakove vrste, pogon u zemlji. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 99 <-- 99 --> PDF |
U DŽUNGLAMA AFRIKE »Slovenijales« — Ljubljana dobija u Africi 800.000 ha džungle za eksploataciju drveta. Nudi im se još 150.000 ha džungle u Centralnoafričkoj republici, kao i još 550.000 ha tropskih šuma u Gabonu. »Slovenijales « je pred 4—5 godina stvorila tamo mješovitu kompaniju » Slove ni a- bois« , koja planski vrši sječu tropskog drveća. Ovih je dana skupština ove kompanije odlučila da svu prošlogodišnju dobit iskoristi za nove investicije u Bajangi: tvornicu furnira (12 mil. m2) i pilanu´ za rezanje trupaca od 25.000 m:) godišnje. NAMJEŠTAJ STAGNIRA? Pojavio se zastoj na tržištu u plasmanu namještaja. Preko 200 tvornica pokućstva Jugoslavije, već duže vrijeme, ne iskorišćuju svoje kapacitete. Zastoj je nastao uslijed smanjene kupovne moći stanovništva i zbog nedostataka sredstava za kreditiranje kupaca. Prema tome, unatoč odluke SIV-a o slobodnom formiranju cijena, poskupljenja — izgleda — neće biti i unatoč viših cijena sirovina, koje se u namještaj ugrađuju. Konkurencija je veoma jaka u zemlji i izvan nje. Znači bez međusobne suradnje, podjele proizvodnih programa i izrade kvalitetnijeg namještaja tj. bez unošenja malo više reda neće se moći ići naprijed! OPTIMIZAM DRV. IND. U SRH? Prema 5-godišnjem srednjoročnom planu u´ 1975 g. očekuje se povećanje proizvoda drv. industrije za oko 4%». Ovaj povećani razvoj trebala bi pratiti i bolja organizacija proizvodnje, povećanje investicijskih ulaganja i brže povezivanje organizacija udruženog rada. Od sirovina do gotovog namještaja! Takove su se riječi čule — nedavno — u Republ. privrednoj komori — savjetu za šumarstvo i drv. industriju SRH! POSLOVNA ZAJEDNICA — BJELOVAR Bjelovaräski Šumarski vjesnik objavio je prošli mjesec, da je potpisan samoupravni sporazum o udruživanju´ 12 radnih organizacija iz oblasti šumarstva i drv. industrije ovoga područja. Uspostavljena je trajna poslovna suradnja u postizanju ciljeva od zajedničkog interesa i povećanja akumulativne sposobnosti i dohotka. Predsjednik zajednice je A. 2abić, predsjednik MOK-a, a zamjenik ing. Luka Šabarić, direktor OOUR-a Đurđevac. Za v. d. direktora, ove radne zajednice, izabran je ing. Zvonimir Zemčak. BROJ KADROVA U MŠK br. 1 objavljeno je na str. 357 Š. L. br. 7—9/74, da je u šumarstvu SRH zaposleno 7.847 radnika, a u drv. ind. 16.004 ili u´kupno: 23.851 radnik. Ovaj je podatak netočan i manjkav! Prema podacima, koje nam je dostavila Zajednica za usmjereno obrazovanje kadrova SRH, stvar stoji ovako: šumarstvo u svojih 47 radnih organizacija zapošljava 15.534, a drv. ind. u 82 organizacije 35.036 radnika odnosno svega: 50.570 trudbenika. Ove brojke navodi i Sekretarijat za financije SRH! Međutim kad se ovima brojkama dodaju podaci i o onim radnicima, koji se trajno bave kućnom preradom drva kao na pr.: sitnom drv. galanterijom, duborezima, suvenirima i si. onda se taj broj kreće oko 63.000 osoba. Impozantna brojka svakako! UPADLJIVA NELOGIČNOST! Kadrovi zaposleni u šumarstvu i drv. ind. SRH uplaćuju godišnje 3l0/o doprinos od svojih btt osob. dohodaka i on predstavlja iznos od 5,7 milijardi SDin. Međutim se, u fond Zajednice za usmjereno obrazovanje kadrova naše struke, slijeva samo 1,8 milijardi SD (31,0V»), dok ostatak od 3,9 milijardi (69,OVo) odilazi — po nekom čudnom ključu — za obrazovanje ostalih zajedničkih kadrova SRH. Stvarni podaci govore, da matični kadrovi naše struke čine 80Vo, a zajednički oko 20°/o, pa bi taj ključ morao biti za nas mnogo povoljniji. To je, eto, ta stvarna i matematička nelogičnost! Ovdje se ne vodi računa ne samo o odnosu matičnih i zajedničkih kadrova, nego niti o nivou obrazovanosti odnosno neobrazovanosti postojećeg stručnog kadra. Dovoljno je navesti podatak, da 559/o zaposlenih u šumarstvu i drv. ind. ima nepotpunu osnovnu školu, 18*/o je s osnov. školom, a ostatak od 2T»/o ima potrebnu naobrazbu! A bez obrazovnog stručnog kadra nema jamstva za produktivnost rada i daljnji razvoj struke! Tko je tu dužan da napravi red? Lijek postoji: u granama šumarstva i drv. ind. treba osnivati osnovne interesne zajednice (OIZ), koje će se udružiti u širu samoupravnu interesnu — gransku — zajednicu (SIZ) na nivou republike! Sadašnjim postupkom na 571 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 105 <-- 105 --> PDF |
i opis korovske flore, izbor pogodnih herbicida, praktični savjeti o doziranju, najpogodnijom vremenu za prskanje, izboru1 aparata za aplikaciju i si. I još jedno: ovo je prvi priručnik ovakove vrste u našoj zemlji! UGLAVLJEN KRIVAC Sredinom ljeta, nizvodno od Maglaja, rijeka Bosna nosila je preko 63 tone mrtve ribe. Domaći ribolovci poslali su uzorke vode, uzete uzvodno i nizvodno, Biološkom institutu u Sarajevo, koji sve to analizirao i ispitao. Nepobitni krivac trovanja su otpadne vode puštene iz tvornice sulfatne celuloze i natron-papira »Natronka« — Maglaj. Komisija koja je vršila procjenu štete utvrdila je, da je uništeno ne samo 8ÜV0 ribljeg fonda nego i cjelokupni riblji mlađ i podmladak. Na redu je sudski postupak u duhu zakon, propisa o slatkovodnom ribarstvu! PRIVREDNO-TEHNICKI RJEČNIK Ovaj Privredno-tehnički rječnik na 4 jezika izdao je Privredni pregled, Beograd 1974, Maršala Birjuzova 3 i obiluje stručnim terminima privredno-tehničkog karaktera na jezicima: hrvatsko-srpskom, engleskom, njemačkom i francuskom. Cijena 500 Din. STARI PAPIR Napokon se počeo — na sve strane — prikupljati stari otpadni papir, počevši od kartona, novinskog do bijelog bezdrvnog. Novinari su izračunali da se na Rijeci svake godine baci u otpad oko 20.000 t starog papira, dok se istodobno uvezlo 55.650 t — isto takovog — otpadnog papira po cijeni od 1,85 din/kg. Međutim ovih su dana, diljem naše domovine, započele akcije sakupljanja ovoga »otpadnog « blaga. Stari je papir klasiran, od kartona do čistog bezdrvnog — bijelog papira, u 12 kategorija. Povećane su i otkupne cijene. Karton se plaća 0,31 din, novinski 0,71 din, a čisto bijeli 2,40 din/ kg. Sakupljanjem starog papira na Rijeci odgođena je — u 1975. — sječa 150.00 stabala sa površine od cea 300 ha, kako su to izračunali riječki novinari. Uredi i domaćinstva oslobodili su svoje tavane i podrume od starog papira. Vatrogasne brigade su također oslobođene brige! UMIROVLJENICI-ŠUMARI U posljednje vrijeme došlo je između šumara-umirovljenika i uprave Š. L. do malog nesporazuma. Neki su pretplatnici- umirovljenici dobili opomene da uplate 50 din u´mjesto 30 din u ime dužne pretplate na list za 1974 g. Da do toga, ubuduće, ne bi više dolazilo potrebno je, da nam pretplatnici-umirovljenici, prilikom doznačivanja pretplate, naznače da su: umirovljenici! MOTORIZIRANI ŠUMARI — PROČITAJTE Na str. 50 pravno glasilo »Odvjetnik« — Zagreb u broju 1—2/74 donosi: Krivično djelo iz čl. 273 st. 5 Kaz. zak. u vezi čl. 271 st. 3 istoga zakona čini i to kao učinilac tog djela, a ne kao pomagač, vlasnik vozila kad daje na upotrebu svoje vozilo drugoj osobi za koju zna da nije osposobljena za upravljanje vozilom! PRONALAZACKI RAD U Suvremenoj praksi — Beograd, Knez Mihajlova 6 na str. 8 objavljen je primjerak pravilnika o pronalascima i tehničkim unapređenjima, kojim je regulirano što se smatra pronalaskom, zatim obaveza radne organizacije prema pronalazaču /naknada i zaštita pronalaska i si. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 100 <-- 100 --> PDF |
ša je struka ostala bez dovoljno financ. sredstava za razvoj i ostale potrebe svojih vlastitih kadrova tj. s većim dijelom svojih sredstava financira obrazovanje ostalih struka. A to nije u skladu s Ustavnim odredbama i postavkama! SUŠENJE HRASTA LUŽNJAKA Pred oko 45 šumarskih stručnjaka održao je prof, dr. Ž. Kovačević veoma zanimljivo predavanje: Proučavanje problema sušenja hrasta lužnjaka sa stanovišta bioloških procesa u ekološkom sistemu i fauni tla. Predavač je kao osnovno istakao, da ukoliko dođe u tlu do znatnih promjena i poremećaja tada strada drvo, a do sušenja lužnjaka dolazi i bez napada gubara! Znači da se hrast lužnjak suša, jer su se poremetili i nestali potrebni uslovi za život drveta. Predavač je svoju tvrdnju potkrijepio podacima i brojnim diapozitivima i grafikonima, koje je uočio i prikupio prilikom istraživanja faune tla. U diskusiji je sudjelovao veliki broj slušalaca: prof. dr. M. Androić, ing. M. Strineka, ing. D. Kapec, ing. S. Vanjković, ing. Z. Pere, dr. B. Prpić, dr. Z. Vajda i dr. NIJE OOUR! U Ustavnom sudu BiH nedavno je vođena rasprava radi ocjene, da li »Šumarstvo « iz Srednjeg ispunjava uvjete za osnivanje OOUR-a. Ova radna organizacija u sklopu je OOUR »Zvijezde« iz Vareša. Ustavni sud BiH donio je odluku, da radna organizacija »Šumarstvo« n e ispu njava uvjete toč. 2 Amandmana XIX uz Ustav BiH. Uz obrazloženje odluke navode se i öl. 5 i 10 Zak. o šumama gdje je predviđeno da Izvr. vijeće — uz predhodno pribavljeno mišljenje općinskih skupština, na čijem se području šume nalaze i organizacije koje gospodare šumama — obrazuje šumskoprivredna područja, te da se šume u tim područjima daju u cjelini na iskorišćivanje jednoj privrednoj organizaciji. U konkretnom slučaju radi se o Gornjebosanskom šumskoprivrednom području, koje je od strane I. V. u cjelini dato na upravljanje i iskorišćivanje OOUR-u ŠIK »Zvijezda« u Varešu. NAPREDAK — ALI I OPASNOST! Uvođenjem motornih pila smanjen je dio živoga rada prilikom rušenja stabala. Ovaj posao spada u grupu teških radova. Tu dolazi do vanrednog opterećenja kardiovaskularnog sistema, zglobova i veznog tkiva, kao i povišenja pulsa te traj nog oštećenja srčanog mišića uslijed velikih naprezanja. Utrošak energije pri radu motornom pilom iznosi 9,5—10 Kcal u minuti tj. za 7-satno radno vrijeme ovaj utrošak iznosi oko 4.000 Kcal. Rudar utroši za isto vrijeme 10 Kcal/min., ljevač 9,3 a građev. radnik 7,4 Kcal. Zanimljivo je napomenuti da je i rad profesionalnih plesača svrstan u teški rad. Plesač utroši preko 8 Kcal, a plesačica 5 Kcal/min. Šumski sjekači trpe i nesnosnu buku, koju´ stvara pila, i ona dosiže 110 decibela, a to je za 20 dbl iznad dozvoljene granice. Ovaj se iznos još povećava ukoliko radnik ne koristi zaštitni šljem. Okolni zrak u zoni disanja radnika sadrži 12—120 miligrama CO2 na 1 m3 zraka. Vibracija pile prenosi se na ruke pilara. Dolazi do stezanja krvnih sudova, a kasnije i do odumiranja dijelova prstiju i dlanova (Raymandov sindrom). Pogođeni su i zglobovi ramena, lakata i šaka. Ova se oštećenja — za sada — ne mogu odmah i na vrijeme ustanoviti rentgenskim pregledom, pa je tragedija još veća! Dosta je dugo vremena prošlo, dok se je sve ovo uočilo i ustanovilo. U međuvremenu teško je obolio znatan broj radnika-sjekača. Za sve ovo dio krivnje otpada i na pretjerivanje u radu i u borbi za što veći učinak! NAPOKON BENEFICIRANI STAŽ! NN-Hrvatske u br. 43/74 objavile su Odluku skupštine zajednice mirovinskog i invalidskog osiguranja o dopuni Odluke o utvrđivanju radnih mjesta na kojima se staž osigurava s povećanim trajanjem. U čl. 2 prvobitne odluke (NN — 34/74) nakon teksta pod XXXI dodaje novi tekst: »XXXII u šumarstvu«, koji glasi: Radna mjesta radnika koji najmanje 80°/o od ukupnog efektivnog radnog vremena u tijeku godine provedu neposredno na radu šumskog radnika-sjekača. Svakih 12 mj. provedenih na tim mjestima računa se u staž osiguranja kao 15 mjeseci. Prema tome napokon je — nakon uporne borbe — dokumentarno utvrđeno i priznato da je i prirode posla, nakon određenih godina, ne mogu s uspjehom obavljati svoju daljnju profesionalnu djelatnost! ZAKON O ŠUMAMA SLOVENIJE Nakon što je SR Slovenija u svojem Uradnom listu br. 16/74 donijela Zak. o šumama javio se u Gospodar, vestniku št. 67 od 3. IX. o. g. dr. E. Čeferin sa svojim člankom: Samoupravni sporazu |
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 101 <-- 101 --> PDF |
mi o združevanju v gozdno gospodarsko organizacijo. Tu se kaže: sve šumsko privredne organizacije moraju svoje opće akte i organizaciju prilagoditi novom zak. o šumama. Oblikovali u svom sastavu OOUR-e i pogone za kooperaciju, te zaključiti samoupravne sporazume o udruživanju. Glavne karakteristike ovih sporazuma su: udruživanje ima značaj trajnosti, Radna organizacija ima jedan skupni organ upravljanja, R. 0. i OüUR moraju imati organe samoupravne kontrole, moraju odrediti mjerila po kojima će organ upravljanja odrediti visinu doprinosa za biološka ulaganja i moraju se urediti prava vlasnika šdma. USTUPANJE DRŽ. KAPITALA Još 6. V. o. g. objavljen je — u NN br. 18/74 — Zak. o ustupanju sredstava, prava i obveza drž. kapitala organizacijama udruženog rada, zbog likvidacije drž. kapitala. U čl. 2 ovoga zakona, koji je donio Sabor SRH, stoji: da se pod sredstvima drž. kapitala razumijevaju neotplaćeni krediti, sredstva kredita, kamate, osnivački ulozi sredstva i kamati rezervnih fondova neka sredstva republike, izvjesni anuiteti i si. Detaljnija razrada svega ovoga vidljiva je iz čl. 2—31 spomenutog zakona. Važnije stavke zakona su: svi korisnici drž. kapitala obvezni su vratiti dobivene kredite zajedno s kamatima. Nadalje: Organizacije udr. rada formirati će Interesnu zajednicu (IZ) i izvršiti raspodjelu ustupljenih sredstava i prenesenih obveza. Nakon podmirenja obveza organizacije udruženog rada upotrijebiti će ustupljena sredstva za kreditiranje, ali tek nakon podmirenja svojih obveza i izjave, da će ustupljena sredstva koristiti za kreditiranje prihvaćenih razvojnih programa. OUR-i ostvaruju prava na ustupljena sredstva putem jedinstvenog računa kod SDK i poslovnih banaka. * Republička privredna komora SRH izradila je — na temelju naprijed navedenog zakona — prednacrt o samoupravnom sporazumu, raspodjeli ustupljenih sredstava i nacrt o osnivanju Interesne zajednice. Prema dokumentaciji republ. sekretarijata za financije SRH ovim zakonom ustupljena sredstva, za šumarstvo i lovstvo (grana 311 i 312), iznose 4,6 milijardi S. Din. Međutim nakon obračuna odbitaka stvorenih obveza ovaj iznos za razdiobu iznosi 3,3 milijarde S. Din. Prema predviđanjima i dinamici ulaženja ovih ustupljenih sredstava očekuje se da će šumarstvo i lovstvo moći koristiti: 1974—1977 g. iznos od oko 300 milijuna SD, 1978—1980 g. svotu od 500 miljuna, a iza 1980 g. ostatak od 2.500 milijuna SD. Formirana IZ i odbori, unutar ove zajednice, utvrditi će princip reinvestiran j a ovih ustupljenih sredstava u prihvaćene razvojne programe (biološke radove, plantaže, ceste i si.). OBJAVLJUJ ILI PROPADNU »OKO« novine za aktualnosti iz umjetnosti i kulture donose -u broju od 28. XI o. g. članak pod naslovom: »Kovači lažnog novca«. Iz ovog polemičkog članka, koji ima podnaslov »Može li, doista, broj radova biti mjerilo kvalitete znanstvenog rada« citiramo — zbog zanimljivosti — nekoliko pasusa: »Poplava znanstvenih časopisa i brzi rast broja objavljenih znanstvenih radova iz godine u godinu očiti su simptom inflacije informacija « pa zatim »Znanstvena se aktivnost pojedinaca procjenjuje, dakako, na osnovi njihovog doprinosa samoj znanosti, a taj se doprinos najlakše mjeri — brojem objavljenih radova.« i dalje: »Na broju publikacija gradi se osobni ugled i »težina« . . .« »Nije čudo što je nastala krilatica »publish or perish« (objavljuj ili propadni) . . .« »Zlatno doba znanosti sada je pri kraju. U većini zemalja u svijetu od znanosti se očekuje da bude »relevantna « da traži i daje rješenja za konkretne probleme, kao što su: dobivanje jeftine energije, sprečavanje zagađivanja okoline, kontrola nataliteta i si. Drugim riječima, znanost treba da se uključi u određeni program, da se usmjeri, kako se to kaže. Naša zemlja nije u tom pogledu nikakav izuzetak«. U podnaslovu »Nagon za publiciranjem«: Je li doista broj radova mjerilo kvalitete znanstvenog rada? Zar je broj stihova mjerilo pjesničkog nadahnuća, zar se utjecaj pisca na suvremenike može izmjeriti. U naslovu »Mjenjati aršin« jednoga poglavlja ovoga članka, pisac Milivoj Boranić, na kraju kaže: »Znanstveni se radnici ipak pitaju, nije li u ovom času kad se od njih očekuje angažman na rješavanju konkretnih problema privrede i društva, dakle rad koji može ali ne mora rezultirati saopćenjem u znanstvenom časopisu, nije li ü ovom času taj kriterij anahroničan, Ne bi li se doprinos pojedinca moglo mjeriti, u najmanju ruku, i brojem znanstveno istraživačkih ugovora s udruženim radom i brojem elaborata, ako se već nešto mora BROJATI, To je napisao Milivoj Boranić, kako smo to već naprijed naveli. A šta kažete, vi, čitatelji? 573 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 102 <-- 102 --> PDF |
ATOMSKO GORIVO JUGOSLAVIJE Zbog zanimljivosti vadimo iz studije ing. J. Dulara i M. Kunavera »Energija u svijetu i u nas«: »Rezerve urana kod nas, prema procjenama dosadašnjih istraživanja, odgovaraju po energetskoj vrijednosti u´kupnim poznatim rezervama ugljena u Jugoslaviji. To iznosi 3 milijarde tona, dok nešto više od 3,4 milijardi tona otpada na fosilna goriva. Prema tome iskorištavanje domaćeg urana ovo energetsko bogatstvo gorivima je udvostručno. Na ugljen otpada 87´V», na naftu 9%, a prirodni plin 4"/». S uranom stvar stoji ovako: domaće rezerve, s 0,1% sadržaja urana u rudi, iznose 5.2000 tona od čega na ležišta u Žiro vskom vrhu (Slovenija) otpada 5.000 tona, dok još 2.300 tona atomskog goriva imamo u ostalim rudama s 0,01—0,l°/o urana. Osim ovoga ima još 12.500 tona dodatnih zaliha urana, koje još nisu´ istražene niti kategorizirane. Predviđa se u 1978 g. otvorenje prvog rudnika uranovog oksida s godišnjom proizvodnjom od 300 t., što je dovoljno za normalan rad 2—3 N. E. veličine i tipa one u Krškom. Tu nisu računate one količine »otpadaka« kod kojih se može putem tzv. oplodnih reaktora, povećati energetska vrijednost rudače skoro i do 100 puta! NE — KRŠKO Stota po redu, za koju američka firma »Westinghaus« izgrađuje opremu jest NE — Krško. Elektrana će imati snagu od 632 megavata (MW) i godišnje će proizvoditi 3,5—4,5 milijardi KW-sati struje. Proraditi će 1979 g. Osim onoga, u Žirovskom vrhu kod Škofje Loke, rudnika urana izgraditi će se i tvornica uranovog oksida. Uz ostalo podignuti će se i 2 plinske centrale: u Trbovlju (SRS) od 62 MW i Jeretovcu (SRH) od 95 MW. U centru reaktora nalazi se 49 t urana izvađenog u Zirovskom vrhu, koji će biti oplemenjen u USA. Godišnja potrošnja goriva inzosi 16,3 t što predstavlja 7.000 sati rada. Uslijed tvorničkih grešaka i nedostataka na crpkama agregata na NE poduzete su potrebne mjere opreza. Praktičnu dozvolu za opremu daju´ američke atomske agencije, dok će naše institucije za atomsku energiju vršiti kontrolu pojedinih dijelova NE! EKO — ZANIMLJIVOSTI U apelu beograđana, koji je potpisalo preko tisuću istaknutih građana glavnog grada, uz ostalo, stoji: Za sat pješačenja ulicama, kakovih je ne samo u Beogradu, nego i u 40-ak jugoslovenskih gradova, ü krvnim zrncima pojaviti će se 1/5 CO više nego što je normalno. Kod »Londona« ova je zatrovanost 32 puta veća od dozvoljene. * Beograd danas ima oko 2.290 ha javnih zelenih površina, od toga na užem području u vidu parkova, skverova i sličnih »oaza« 485 ha! * SR Njemačka priprema novi zak. o deterdžentima. U roku od 2 godine proizvodnja mora preći s teško razgradivih tenzida tzv. tvrdog »hard«, na lako razgradive, »mekog« (soft) tipa deterdžente. Kao krajnji cilj postavlja se slijedeće: 1. ukloniti organske tvari prisutne u deterdžentima, 2. postepeno smanjivati i posve zabraniti upotrebu fosfata, 3. obavezati proizvođače da deklariraju na ambalaži sve sastojke, kao i doze određene prema tvrdoći vode i 4. obavezati lokalnu vodoopskrbu da objavljuje podatke o tvrdoći vode! Zašto ovo donosimo? Deterdženti su veoma toksični i opasni za sve vodotoke i rijeke, jer je zagađuju i truju riječnu faunu! Toksičnost deterdženata vezana je za faktore temperature, pH, sadržaj kisika i tvrdoću vode! Smanjivanjem kisika i povećavanjem temperature raste toksičnost. Već male koncentracije deterdženata smanjuju sposobnost kretanja riba i rakova, te također i stvaranje vlakana kojima školjke prijanjaju uz podlogu, a to sve ima fatalne posljedice. Aktivna svojstva deterdženata djeluju na izmjenu plinova, te tako ometaju respiratorne funkcije životinja. Tako se uguše ribe, iako je voda zasićena kisikom, jer je došlo do adsorpcije deterdženata na njihovim škrgama. Dokazano je da 20—SOVo fosfora potječe od deterdženata — za domaćice tako praktičnih pomagala — iako se u prirodnim vodenim tokovima — uslijed trošenja stijena — pojavljuju i fosfati prirodnog porijekla. * Kod nas ne postoji zakonsko reguliranje upotrebe deterdženata. Dapače, uslijed — vjerojatnog — pripremanja sličnog zakona kod nas kao u SR Njemačkoj, trgovačka mreža uspjela je posljednjih dana u ovoj godini stvoriti nezamislivu potrošačku groznicu, te rasprodati ogromne količine ovoga — za riječnu faunu i gradsku kanalizaciju — poluotrova i za 574 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 103 <-- 103 --> PDF |
gađivača. Razumljivo je »raspoloženje« i zabrinutost naših eminentnih biologa, prirodnjaka, ribolovaca i dr. nad svim ovim neprilikama. I dok tako na jednoj strani vlada opravdana zabrinutost, istovremeno, na drugoj strani naša »turistička« industrija mirno ispušta otpadne vode iz svojih ogromnih praonica rublja u more, u neposrednoj blizini obale!!! Nova — još nedovoljno ispitana — opasnost jest metal: olovo, koji je uglavljen kao opasan po zdravlje. Znatne količine olova nalaze se u zraku i nastale su prilikom sagorjevanja benzina, kojemu je tetra-etil-olovo dodano kao antidetonator. Olovo nije toksično za biljke, ali za ljudsko zdravlje predstavlja opasnost. Uz benzin, izvori su opasnosti još: protok pitke vode kroz olovne cijevi (u starim kućama), destilacija alkoholnih pića, zemljane boje, žbuka i tamo gdje god se ispomaže primjesom olovnih pigmenata. Posljedice: trajno oštećenje mozga, anemija, oštećenje bubrega, poremećaj probavnog sistema i si. * Sve ove zanimljivosti iz područja zaštite čovjekove okoline crpili smo iz biltena »EKO-INDOK«, koji izdaje Referalni centar sveučilišta u Zagrebu, Trg maršala Tita br. 3. PREKRASNA, SKORO PREKASNA, PREPORUKA! Nedavno smo u zagrebačkom Vjesniku pročitali ovo: Srcima naših bankara kao da je prirasla »šrafciger« industrija umjesto, da se naši financijski potencijali usmjere u oplemenjivanje i eksploataciju našega tla, šuma i voda, našega mora, koje može dati i više i bolje nego što daje. Treba uporno stvarati predodžbe o našoj prelijepoj domovini, o oazama djevičanskih pejsaža — u srcu zagađene i preindustrijalizirane Evrope — o zemlji, koja ima prekrasna jezera i šume, najljepše more, dobru hranu i pića, zemlju neusporedivih prirodnih rekreacionih terena ... REPORTER »KARAVANA« U ŠUMARSKOM DOMU Milan Kovačević, poznati reporter TVputopisnih emisija »Karavan« i »S kamerom kroz svijet« posjetio je nedavno »Šumarski dom«. U društvenim prostorijama Saveza zadržao se preko 2 sata. Uz ostalo interesirao se za »šumarske« prirodne rijetkosti i znamenitosti, kao i povijesne crtice iz prošlosti šumarstva. Prije rata živio je dugi niz godina u Zagrebu, studirao građevinarstvo na Tehničkom fakultetu u Zagrebu, bavio se atletikom i sportskim novinarstvom. Upisao se u knjigu »Zapisi o »šumarskim četvrtcima« i iz ruoio srdačne pozdrave šumarima-umirovljenicima, jer se i sam — naskoro — priprema za mirovinu! DOKLE CE NAS PLAVITI RIJEKE? Vadimo pojedine pasuse iz IT-novina i izjave stručnjaka-inženjera povodom jesenjih katastrofalnih poplava! Rajica Đekić: Savu smo sabili u uske okvire i prirodno je da je morala izbiti ispod nasipa, a ne samo da ga ponegdje probije. Za mene je biološki faktor odlučujući u izvršenju stabilizacije vodotoka. Jer, ako budemo samo izgrađivali nasipe, a ne riješavali sliv rijeke kompleksno, nećemo riješiti problem . . Velizar Milosevic: Kako danas stojimo sa šumskokulturnim radovima i s intenzitetom sječe, U Jugoslaviji je pošumljeno — prema nekim procjenama — 500.000 ha. Poljska, koja ima približno iste površine, poslije rata, pošumila je 3,000.000 ha, Bugarska 2,200.000 ha, Italija preko 2,000.000 ha, Španjolska isto toliko i Francuska slično. Za sve te radove subvenciju daje država. Mi smo to prepustili šumarstvu . . . Milorad Miloradov: U našoj zemlji ima oko 80.000 km2 površina pod šumom. Kad dođe do ekstremnih padavina šuma ne može da osigura retardaciju. Najveći akumulacioni prostori u gornjoj Savi dosad su već uništeni izgradnjom puteva, komunikacija i naselja tako, da se praktično na gornjem toku Save ne mogu graditi akumulacije, pa se grade u dolinama ispod Zagreba i Siska, gdje ima oko 800,000.000 ma akumulacionog prostora. Radovan Čolović: Niti jedan stručnjak ne bi smio da povuče crtu na planu bez diskusije s agronomima i šumarima i svim drugim stručnjacima, koji se bave problemom vodoprivrede! TUŽNA PRIČA — POPLAVE Slavonija, žitnica Hrvatske, platila je 1964 g. Savi danak od 105 milijardi S. Din, a grad Zagreb 1966 g. s 164 milijarde S. Din. Ove jeseni su Sava i njezine pritoke prekrile površinu od 280.000 ha, gdje je dubina vode iznosila od 10 cm do 7 m. Poplavljeno je oko 10.000 stambenih i gospodarskih zgrada, evakuirano više stotina obitelji, 6.000 grla stoke i si. Bio je 575 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 104 <-- 104 --> PDF |
poplavljen prostor dužine od 140 km i širine 20 km. Kako zaustaviti i ukrotiti ovu rijeku, Vrhunski vodoprivredni stručnjaci Jugoslavije i eksperti UN sastavili su studiju »Regulacija i uređenje Save«, koja obuhvaća preko 20 elaborata-knjiga. Predviđeno je sve što bi trebalo uraditi do 1985 g., a što do 2.000 g. Sva strategija i glavne smjernice! A što bi nam realizacija svih elaborata pružila? Zaštitila bi od poplava 690.000 ha obradivog zemljišta, mogućila natapanje 130.000 ha zemljišta, osigurala potrebne količine vode za stanovništvo i industriju. Plovni put Sisak—Boegrad bi se poboljšao, a kanal Samac—Vukovar skratio bi plovni put Sava—Gor. Dunav za 415 km. Uz sve to sagradilo bi se 10 novih HE i povećala proizvodnja električne energije za 1,7 mil. KW godišnje. Ovim bi Sava postala krotka i korisna, podčinjena volji čovjeka i njegovim željama, proizvođač električne energije, natapač polja, prvoklasna — jeftina saobraćajnica i si. Pokretačka snaga Save bila bi sakupljena u 33 akumulacijska bazena, upravo ona količina od 10 milijardi m3 vode, koja nanosi najviše štete. UNA — DOBILA ZAŠTITNIKA Poput Plitvičkih jezera i Una je prirodni fenomen, čija sudbina ovisi o očuvanju njezine biodinamike. Međutim, poput mnogih naših lijepih i prelijepih vodotoka, Unu počinju trovati ljudski postupci i »napredna« tehnika već od samog izvora. U toku ove godine i Una i Unac doživjeli su 17 puta tzv. »crne stresove« od ind. objekata izgrađenih u Srbu, tvornice celuloze i papira u Drvaru i dr. Ova tvornica, kad radi svojim punim kapacitetom, dnevno unese u Unac oko 40.000 mms otpadnih voda. Bihać, uz otpadne vode, »poklanja« svojoj bivšoj ljepotici mjesečno preko 10.000 kg deterdženata, Bos. Krupa također sudjeluje u´ ovome, kao i prijedorska tovrnica celuloze i papira. U gornjem toku Une uništena je polovina ribljeg fonda. Tko uopće može procjeniti i nadoknaditi nenadoknadivu štetu, koju nanosi tehnika i industrijalizacija XX stoljeća? Zar novčana otštetna i razna obeštećenja, koja traže sportska ribolovna društva u iznosu od 900.000 ND mogu popraviti unakaženo lice ljepotice Une, Kupe, Bosne i dr. rječica i rijeka? Međurepublička zajednica za zaštitu čovjekove okoline od 11 općina, bosanskih i hrvatskih, počela je djelovati sredinom ove godine! Očekuje se teška borba! ZAGAĐENE VODE Prekomjerno zagađenje voda Vojvodine zaprijetilo je — u posljednje vrijeme — totalnim uništenjem života u rijekama i kanalima oduzimajući im kisik, aktivnu populaciju zoogenih i fitogenih faktora, bakteriološki svijet i hidroplankton. Štetne materije, čvrste i tečne, organskog i neorganskog porijekla sve više zagađuju hidrosferu Vojvodine. Tu ima raznih otrova: arsena, bakra, sumpora, amonijačne kiseline, cinka, fluora, olova, nafte, žive, DDT i si. Posljedice su već vidljive! Pridolaženjem ove zagađene, riječne i kanalske vode daljnjim prodiranjem dolaze i do podzemnih voda i zagađuju ih. Jedna litra nečiste vode zagadi 50—1001 čiste vode. Često puta ova zagađenja voda, prodre i do dubine od preko 10 m. Kolike će samo trebati investicija i uređaja za pročišćivanje — donedavno — pitkih voda Vojvodine? U ZAKONU — I VODA ZA PIĆE! Ovih je dana Sabor Hrvatske raspravljao o prijedlogu zakona o vodama. Ovaj puta će se u ovaj zakon unijeti — po prvi put — propisi i odredbe o vodi za piće i vodoopskrbi, kao i snažniji propisi o obrani od poplava. Do kraja 1980. g. sve otpadne vode moraju se pročišćivati, kako bi se spriječilo zagađivanje rijeka i vodoopskrbnih područja. Znači da se bliži vrijeme, kad će se obaveze o postavljanju tvorničkih filtera strogo poštivati. Inače, ceh će i nadalje plaćati fauna, flora i stanovništvo. KOROVSKA FLORA Iz tiska je izišao Priručnik za poznavanje i suzbijanje korovske flore u našim hidromelioracionim sistemima. Izdalo ga je Poslovno udruženje vodoprivrednih organizacija SRH, Zagreb — Frankopanska 18. Knjigu su napisali dr. J. Kišpatić dr. J. Kovačević i ing. V. Seiwerth. U borbi protiv zakorovljenosti kanalske mreže i manjih vodotoka ovaj će priručnik veoma dobro doći vodoprivrecinicima na terenu, kao i ostalim stručnjacima, jer nepodnošljiva bujnost korova guši profilsko grlo kanalske mreže, usporava protjecanje vode i si. Uklanjanje korova vršilo se putem ručne košnje, upotrebom strojeva i herbicida. Upotreba herbioiđa zahtjeva svakako nužni oprez zbog postojeće biocenoze — riba, rakova, vodenih ptica, divljači i drugih životinja. U priručniku je objavljen pregledni atlas slika i crteža |