DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 105     <-- 105 -->        PDF

na nivou federacije, u kojem će biti određen
ekološki minimum svakom čovjeku,
kao i ekološka ravnoteža neophodna
za zdravu egzistenciju čovjeka i živog
svijeta oko njega. Zakonodavac mora
uočiti kolizije interesa i isključiti, kao
nedopuštene, sve one aktivnosti, koje opterećuju
ili ugrožavaju zdravlje i sva
opterećenja čovjekove okoline povezana
s »razbojničkim« privređivanjem. Ukoliko
se ovakav zakon ne donese tada čovjek
mora promjeniti sebe i svijet oko
sebe da bi mogao živjeti u njemu!!!


SVJETSKA KULTURNA
I PRIRODNA BAŠTINA


Kulturnoj i prirodnoj baštini mnogih
zemalja sve više prijeti uništenje, bilo
zbog klasičnih uzroka propadanja, bilo
zbog promjena u društveno-ekonomskom
životu, unošenjem novih fenomena oštećenja,
razaranja i si. Tako dolazi do osiromašenja
ne samo pojedine narodne
baštine, nego i svih naroda, bez obzira
kojoj zemlji ove baštine pripadaju, jer
su one dio baštine cijelog čovječanstva.
Kulturna baština kao što su: spomenici,
skupine zgrada, znamenita mjesta, spomenici
prirode koji imaju naročitu estetsku
i znanstvenu vrijednost, zatim geološke
ili fiziografske formacije, određene
prirodne zone i si. To su bili glavni
razlozi zbog kojih se je i naša zemlja
priključila ratifikaciji Konvencije o zaštiti
svjetske kulturne i prirodne baštine.


(S. L. 56/74). Potpisnici ove konvencije
mogu se koristiti međunarodnom pomoći,
koja se oblikuje u financijskom, umj
etničkom i tehničkom pogledu. Zemlje
potpisnice su dužne načiniti inventar
dobara i on se objavljuje kao Popis
svjetske baštine. Nadalje su potpisnice
dužne uplaćivati obvezni doprinos u Fond
za zaštitu svjetske kulturne i prirodne
baštine. Međutim Komitet za svjetsku
baštinu pruža zemljama potpisnicama
pomoć u obliku stručne pomoći, izrade
studija, osposobljavanja stručnjaka, opskrbljuje
ih opremom, zajmovima, subvencijama,
sredstvima popularizacije i si.
3,000.000 STABALA


Već 10 g. u Zagrebu djeluje Fond »Stablo
mladosti«, čiji su osnivači bili: Gradski
odbor SSRN i Sindikalno vijeće grada
Zagreba. Fond je osnovan 1965 g. s
zadatkom da podstiće stanovništvo na
sadnju, uzgoj i uređenje parkova, drvo


reda, zelenila i šuma, te da stvara navike
kod školske djece, omladine i svakog
stanovnika ljubav prema prirodi, čuvanju,
uređenju, sadnji i uljepšavanju
čovjekove neposredne okoline. Temeljna
parola Fonda je »Svake godine — svaki
građanin — jedno stablo«. Radilišta ovoga
Fonda su, ne samo na području
grada Zagreba i u Parku mladenaca,
nego i u Samoboru, Vel. Gorici, Sljemenu,
Odri, Savskim vrbicima, Markuševačkoj
šumi, Vrabečkoj gori i dr. Zahvaljujući
ovome Fondu i zalaganjima omladine,
privrednih poduzeća i stanovništvu
okoline grada posađeno je — u
ovih 10 godina postojanja Fonda — preko
3,000.000 sadnica i stabala. Rezultati
ovih pošumljivačkih akcija su naročito
vidljivi svakog proljeća i jeseni. I na
kraju ističemo kao veoma uspjelu akciju
sadnje_ »Stabla mladosti« prilikom
vjenčavanja mladenaca. Tom prilikom
mladenci dobivaju spomen-karticu s posvetom:
»Neka vaša ljubav i sreća u braku
rastu kao vaše stablo u Parku mladosti
«. Fond namjerava naskoro osnovati
u Samoboru Park iseljenika!


JNA PREDNJACI U POŠUMLJIVANJU


Pripadnici JNA sami ili u zajednici s
školskom djecom i omladinom, skromno
i nečujno, sudjeluju u akcijama sadnje
šumskih sadnica i uzgajanju šuma.
Milijunski broj sadnica godišnje zasađuju
tisuće i tisuće vojnika i u ovaj rad
ulažu stotine tisuća radnih sati. Ovu hvalevrijednu
i primjernu pomoć JNA najviše
cijene i koriste Šumska gospodarstva
na području Delnica, Dugog Sela,
Našica, Rijeke, Karlovca, Samobora, Varaždina
i Zagreba. Pogledajte trogodišnju
bilancu njihovog rada od 1972—1974


g. kako ona izgleda u brojkama! Godine
1972 zasadilo je 10.690 pripadnika JNA
na području Hrvatske 1,128.650 komada
sadnica šumskog drveća i za ovo utrošili
100.547 radnih sati. Slijedeće 1973 g.
zasadilo je 8.139 sivomaslinastih mladića
696.895 sadnica u vremenu i za 113.910
radnih sati. U proljeće 1974 g. JNA je
zasadila 423.400 sadnica i pripremila za
zadnju 66 ha zemljišta (čišćenje od korova
i grana). Neka se i to zna!
ULOGA ŠUMARSKE INSPEKCIJE


Ing. D. Mamula (Bjelovar) u članku
»Nešto o ulozi šum. inspekcije u razvoju
šumarstva« (Bilten Poslov. udr. šum.
privred. org. — Zgb br. 11/74) smatra,


103