DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 11 <-- 11 --> PDF |
KOMPARATIVNA STUDIJA VREMENA KRONOGRAFSKOM I MULTIMOMENTNOM METODOM PRI SJEČI I IZRADI DRVA* Dr. SIMEUN TOMANIĆ, Zagreb UVOD Pri sječi i izradi drva vrše se mnogobrojna mjerenja vremena rada radnika. Cilj tih mjerenja je unapređivanje metode rada, usavršavanje alata, utvrđivanje strukture radnog vremena, utvrđivanje normi za pojedine radove, radno-fiziološka proučavanja rada, i dr. Pri tom se koriste razne metode studije vremena. U primjeni su najčešće kronometrijske i statističke metode. Budući da se pri snimanju rada radnika na sječi i izradi drva koriste kronografska (najčešće) i multimomentna (rjeđe) metoda, odnosno kombinirano istodobno obadvije te metode, ukazala se potreba da se komparativno prouče rezultati dobiveni pri takvim snimanjima. Taj problem važan je iz više razloga: obujam radova ina studiju vremena pri -sječi i izradi drva je veliki; na tim snimanjima radi veliki broj snimatelja; takva snimanja su dugotrajna, mukotrpna i skupa; rezultati snimanja moraju biti precizni i točni. Zbog toga je važno poznavati prednosti i nedostatke kao i prikladnost pojedinih metoda studije vremena. Time se može znatno olakšati, utočniti i pojeftiniti snimanje rada na terenu. Zadaća ovog istraživanja je da se — primjenom obadviju navedenih metoda studija vremena na isti rad, pri istim faktorima rada — utvrdi potrebni broj mjerenja za projektiranje konkretnih tehničkih normi vremena za sječu i izradu drvnih sortimenata uz dstu vjerojatnost i preciznost dobivenih rezultata. 1. OPIS FAKTORA RADA a) Predmet rada Za snimanje rada na terenu izabrali smo čistu bukovu sastojiinu u 38. odjelu gospodarske jedinice »Gumjera« na području šumarije Srbac. U sastojim je bilo 105 stabala po hektaru. Sastojina je posječena čistom sječom. Prsni promjer stabala iznosio je od 15 do 128, odnosno prosječno 38,5 * Referat o tom radu održao je autor na Međunarodnoj znanstvenoj konferenciji o kompleksnoj racionalizaciji šumskog gospodarstva i prerade drva u Zvo lenu (CSSR) od 12. do 14. IX 1972. godine 9 |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 12 <-- 12 --> PDF |
cm. Visine stabala bile su od 11 do 33,5 odnosno prosječno 22,5 metara. Netto kubatura srednjeg sječnog stabla bila je 1,30 m3. Iz bukovih stabala radnici su izrađivali trupce i prostorno drvo. U srednjem sječnom stablu bilo je 48,5% trupaca i 51,5% prostornog drva. U oblovini bilo je pet vrsta sortimenata po JUS-u: fumirski trupci, kladarke te pilanski trupci I, II i III klase. Kubni sadržaj pojedinih trupaca iznosio je od 0,15 do 1,50 m3. Miješano prostorno drvo za ogrijev i celulozu bilo je 1 m duljine, a težine cjepanica i oblica iznosile su od 1 do 54 ikg. b) Alat Radna ekipa, koje smo rad snimali, koristila je pri radu slijedeći alat: motornu pilu »Stihl-Contra«, jednu sjekiru za kresanje težine 1500 grama, dvije sjekire klinastog oblika za cijepanje drva težine po 1800 grama, željezni klin za cijepanje drva, ´drveni bat te alat za održavanje motorne pile i ručnog alata. c) Radnici Pri snimanju rada ma terenu pratili smo rad ekipe od tri iskusna sjekača. Ti radnici, po svojoj stručnosti, fizičkoj snazi, iskustvu i zalaganju — nisu izrazito dobri a niti slabi. Oni rade ´neprekidno četiri godine kao tročlana ekipa sjekača. Tempo rada im je umjeren i stalno isti. Sva trojica radnika su rnotoristi i podjednako sposobni za izvršavanje svih zadaća u ekipi. Stoga se radnici stalno smjenjuju pri radu na pojedinim radnim operacijama. d) Radni uvjeti Klimatski uvjeti: Tokom radnog tjedna bilo je sunčano i toplo vrijeme. Temperatura je iznosila od 13,5 do 29° C. Tokom prvog i drugog dana snimanja vjetar je bio jačine 1 do 3 stupnja po Beaufort-u, u ostalim danima vjetra nije bilo. Uvjeti terena: Nadmorska visina bila je 180 do 200 metara. Nagib terena iznosio je 20°. Tlo je bilo duboko bez kamena na površini. Prohodnos´t terena bila je teška zbog gustog i visokog podmlatka te grana i ostalog drvnog materijala od posječenih stabala. 2. SNIMANJE RADA PRI SJEĆI I IZRADI DRVA a) Snimanje rada na terenu kronometrijskom metodom Pri snimanju rada radnika na terenu primijenili smo metodu kronografije. Najmanji dijelovi radnog procesa koje smo snimali bili su radni zahvati (postupci). Snimanje vremena trajanja pojedinih radnih zahvata vršili smo pomoću »Duo-stop« satova marke »Ferrari«. Točnost očitavanja vremena trajanja iznosila je 1/100 minute. U toku radnog dana snimali smo 15 do 18 kontrolnih vremena. Razlike između suma vremena trajanja i odnosnih kontrolnih vremena bile su ispod ± 1%. 10 |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Snimljene podatke o radnome vremenu evidentirali smo kronološkom metodom na slijedeći način: Kumulativno vrijeme Vrijeme trajanja Radnici Opis šifara 1/100 min. 1 2 3 6 25 30 P P P P — početak 145 145 Z25 č a 361 216 p25 si24 Otl24 723 362 k25 CO2 4 si24 817 94 k25 ps24 h25 k25 — kreše 25. stablo 14 30 00 o o o o — odlazak Iz tih kronografskih snimki radnih smjena vidi se kojim redoslijedom se je odvijao radni proces, koliko su trajali pojedini dijelovi radnog procesa, na korne stablu d na kome dijelu stabla su se odvijali ti dijelovi te koji radnici su ih izvršavali. Takvo snimanje omogućuje vjerno i točno reproduciranje rada u bilo ikoje vrijeme (kao filmska vrpca). U posebni obrazac unosili su se dendrometrijski podaci o posječenim stablima te podaci o ostvarenim radnim učincima i uvjetima rada. b) Snimanje rada m u 11 i m o m e n t n o m metodom Snimanje rada multimomentnom metodom vršili smo kasnije u uredu. Za »to snimanje uzeli smo kao osnovu kronografske snimke rada grupe radnika s terena. Na taj način izbjegnute su greške koje nastaju uslijed toga što rad snimaju različiti snimatelji. Osim toga na kronografskim snimkama moguće je kasnije uspješno primijeniti čitav niz multimomentnih snimanja — ako je to potrebno. Na terenu bi nam za istodobno snimanje rada trebalo više snimatelja. Pri miultimomentnom snimanju rada u uredu postupili smo na slijedeći način: izračunali smo »kumulativno vrijeme«, odredili intervale opažanja, izvršili multimomentna opažanja te evidentirali snimljene podatke. »Kumulativno vrijeme« utvrdili smo postupičnim zbrajanjem vremena trajanja od početka prema kraju radnoga dana. To vrijeme upisali smo u prvu kolonu snimačkog lista (vidi primjer u gornjoj tabeli). Za multimomentno snimanje rada izabrali smo tri različita intervala opažanja. Dva su intervala bila akvidistantna: od 50 stotinki minute i od jedne minute. Jedan interval opažanja bio je promjenljiv. Ekvidistantne intervale opažanja moguće je primijeniti pri snimanju rada na sječi i izradi drva bez opasnosti od sistematske greške, jer je taj radni proces promjenljiv. Dijelovi radnog procesa ne ponavljaju se uvijek istim redoslije |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 14 <-- 14 --> PDF |
dom i ne traju uvijek jednako dugo. Oni se stalno mijenjaju zbog raznolikosti predmeta rada i radnih uvjeta. Promjenljive intervale odredili smo pomoću tabele slučajnih brojeva. Momente opažanja utvrdili smo pomoću »kumulativnog vremena« na kronografskoj snimci. Postupičnim povećavanjem »kumulativnog vremena« za određeni interval, od početka prema kraju radnoga dana, utvrdili smo momente opažanja. Pomoću šifriranih radnih zahvata u kronografskoj snimci, utvrdili smo što se je događalo u momentima opažanja. Osmotreno smo evidentirali u posebni obrazac tako da se rezultati multimomentnog snimanja mogu komparirati s odnosnim rezultatima kronografskog snimanja. 3. OBRADA SNIMLJENIH PODATAKA Obrada snimljenih podataka obuhvaća provjeru snimljenih podataka, izradu pregleda podataka dobivenih snimanjem rada različitim metodama, utvrđivanje strukture snimljenog radnog vremena, utvrđivanje ukupnih normalnih vremena po jedinicama drvnih sortimenata te utvrđivanje potrebnih brojeva opažanja za dobivanje rezultata s jednakom vjerojatnošću i preciznošću. Snimljene podatke provjerili smo na slijedeći način: Za svaki list snimanja, a zatim i za svaki dan snimanja metodom kronografije — utvrdili smo ´kontrolno vrijeme d sumu vremena trajanja. Razlike između kontrolnog vremena i sume vremena trajanja bile su ispod ± 0,85%. Na osnovi sume vremena trajanja izračunali smo ukupni broj mogućih opažanja uz primjenu ekvidistantnih intervala od 50 stotinki i od 1 minute. Pomoću tabele slučajnih brojeva utvrdili smo ukupni broj opažanja uz primjenu promjenljivih intervala. Uporedbom mogućeg broja opažanja i sume izvršenih opažanja u zadanom razdoblju — utvrdili smo da su odnosni iznosi jednaki, a to znači da su sume izvršenih opažanja točne. a) Pregled podataka dobivenih snimanjem U tabeli 1 dali smo pregled snimljenih podataka metodom kronografije i navedenim varijantama multimomentne metode. U tom pregledu prikazali smo trajanja snimanja, brojeve mjerenja i brojeve opažanja, najmanje i najveće intervale snimanja i opažanja te brojeve informacija koje donose snimljeni podaci. Iz tog pregleda vidi se da je broj opažanja pri multimomentnom snimanju nekoliko puta veći od broja izvršenih mjerenja vremena trajanja kronografskom metodom. To znaci da je snimatelj, pri snimanju rada multimometnom metodom, nekoliko puta više okupiran snimanjem — nego pri snimanju kronografskom metodom. Pri snimanju kronografskom metodom pak mjerenje vremena i evidentiranje izmjerenih podataka — složenije je od onog pri snimanju multimometnom metodom. Evidentirani podaci kronografskog snimanja i multimomentnog snimanja — ne donose isti broj informacija o snimljenom radu. Evidentirani podatak ´kronografskog snimanja donosi slijedeće informacije: 1) što se događa, 2) na ikome stablu se odvija aktivnost, 3) na kome dijelu stabla se |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 15 <-- 15 --> PDF |
odvija ta aktivnost, 4) koji radnik vrši određenu aktivnost, 5) čime on to radi, 6) kada se aktivnost događa i 7) koliko svaka aktivnost pojedinačno traje. Odnosni podatak multimomentnog snimanja donosi ove informacije: 1) što se događa, 2) na kome stablu se odvija aktivnost i 3) na kome dijelu stabla se odvija aktivnost. Pregled podataka dobivenih snimanjem rada metodom kronografijei multimomentnom metodom TAB. 1 Metoda snimanja Multimomentna metoda Vrsta podataka Kronografijs interval 1 min. Interval50 cmin. Promjenljivi interval Trajanje snimanja (min.) 2095,57 2095,57 2095,57 2095,57 Broj mjerenja, odnosno opažanja 1204 6285 12570 6590 Broj evidentiranih podataka 3388 6285 12570 6590 Najmanji interval snimanja, odnosno opažanja (cmin.) Najveći interval snimanja, 15 — — 10 odnosno opažanja (cmin.) Prosječni interval snimanja, 6565 — — 190 odnosno opažanja (cmin.) Broj informacija o radu koje 564 100 50 100 donose snimljeni podaci 23716 18855 37710 19770 Broj informacija po jednom podatku 7 3 3 3 b) Struktura snimljenog radnog vremena Postoji mogućnost niza detaljnih analiza i izvlačenja zaključaka o snimljenom radu metodom kronografije. Naša zadaća, međutim, bila je, da na osnovi izvršenog snimanja utvrdimo strukturu utrošenog radnog vremena i izračunamo normalno vrijeme po jedinici izrađenog drvnog sortimenta. Ti rezultati poslužit će kao osnova za komparaciju odnosnih vremena utvrđenih multimomentnom metodom. S tim u vezi razvrstali smo ukupno snimljeno vrijeme u devet grupa: prijelaz do stabla, stableno vrijeme, sortimentno vrijeme posebno za svaki od pet izrađenih drvnih sortimenata, pripremno-završno i potrebno izgubljeno vrijeme, nepotrebno izgubljeno vrijeme. Ta vremena u postotnim iznosima prikazali smo u prvoj koloni tabele 2. U iste grupe razvrstali smo izvršena opažanja u navedenim varijantama multimomentne metode. Postotne iznose opažanja u pojedinoj grupi u odnosu na ukupni broj izvršenih opažanja — prikazali smo u tabeli 2. Iz te tabele vidi se da je struktura radnog vremena, koju smo utvrdili multimomentnom metodom, gotovo jednaka strukturi utvrđenoj metodom kronografije. |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Struktura ukupnog radnog vremena utvrđena kronografskom i multimomentnom metodom TAB. 2 Metoda snimanja Kronografija Multimomentna metoda Grupa vremena Interval 1 min. Interval50 cmin. Promjenljivi interval l0/o od ukupnog vremena Prijelaz do stabla 1,79 2,08 1,77 1,84 Stablena vremena Sortimentno vrijeme za: 17,50 17,61 17,60 18,18 kladarke I klasu trupaca II klasu trupaca III klasu trupaca prostorno drvo PI + PZV Nepotrebni gubici 0,19 1,59 2,14 1,50 43,64 28,53 3,12 0,16 1,67 2,18 1,72 43,66 27,86 3,06 0,19 1,60 2,12 1,65 44,19 27,73 3,15 0,18 1,73 2,26 1,68 43,01 28,07 3,05 Ukupno vrijeme 100,00 100,00 100,00 100,00 Odstupanja pojedinih vremena utvrđenih multimomentnom metodom oid odnosnih vremena utvrđenih metodom kronografije — prikazali smo u tabelama 3 i 4. Apsolutna odstupanja postotaka vremena utvrđenih multimomentnom metodom od odnosnih postotaka utvrđenih metodom kronografije TAB. 3 Metoda snimanja Kronografija Multimomentna metoda Grupa vremena Interval Interval Promjenlji1 min. 50 cmin. vi interval Apsolutne razlike u odnosu na kronografsku metodu (u B/o>) Prijelaz do stabla 0,00 0,29 0,02 0,05 Stablena vremena 0,00 0,11 0,10 0,68 + Sortimentno vrijeme za: kladarke 0,00 0,03 0,00 0,01 I klasu trupaca 0,00 0,08 0,01 + 0,14 + II klasu trupaca 0,00 0,04 0,02 + 0,12 III klasu trupaca 0,00 0,22 0,15 + 0,18 prostorno drvo 0,00 0,02 0,55 - 0,63 + PI + PZV 0,00 0,67 0,80 — 0,46 Nepotrebni gubici 0,00 - 0,06 0,03 — 0,07 0,00 0,00 0,00 0,00 U tabeli 3 prikazali smo odstupanja ikoja smo utvrdili na osnovi podataka iz tabele 2. Tako na primjer za prijelaz od stabla do stabla te razlike utvrdili smo ovako: 2,08 — 1,79 = + 0,29; 1,77 — 1,79 = — 0,02; |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 17 <-- 17 --> PDF |
1,84 — 1,79 = + 0,05. Te razlike u relativnim iznosima od iznosa utvrđenih metodom kronografije prikazali smo u tabeli 4. Na primjer + 0,29 : 1,76 . 100 = 16,20%; —0,02 : 1,79 . 100 = —1,12%; +0,05 : 1,79 . 100 = + 2,79%. Relativna odstupanja postotaka vremena utvrđenih multimomentnom metodom od odnosnih vremena utvrđenih metodom kronografije TAB.j4 Metoda snimanja Kronografija Multimomentna metoda Grupa vremena Interval Interval Promjenlji1 min. 50 cmin. vi interval Relativne razlike u odnosu na kronografsku metodu (u °/o) Prijelaz do stabla 0,00 + 16,20 — 1,12 + 2,79 Stablena vremena 0,00 + 0,63 + 0,57 + 3,88 Sortimentno vrijeme za: kladarke 0,00 —15,78 0,00 — 5,26 I klasu trupaca 0,00 + 5,03 + 0,63 + 8,80 II klasu trupaca 0,00 + 1,87 — 0,94 + 5,61 III klasu trupaca 0,00 + 14,66 + 10,00 + 12,00 prostorno drvo 0,00 + 0,04 + 1,26 — 1,44 PI + PZV 0,00 — 2,35 — 2,80 — 1,61 Nepotrebni gubici 0,00 — 1,92 + 0,96 — 2,24 0,00 0,00 0,00 0,00 Iz tabela 2, 3 i 4 vidi se da su rezultati snimanja multimomentnom metodorn s ekvidistantnim intervalima opažanja od 50 stotinki minute najbliži onim utvrđenim metodom fcronografije. Pri toj varijanti sve su razlike, osim kod sortimentnog vremena trupaca III klase, ispod ± 5%. Multimomentno snimanje rada pri sječi i izradi drva s promjenljivim intervalima opažanja utvrđenim po tabeli slučajnih brojeva — ne postiže rezultate točnije od odnosnog snimanja s ekvidistantnim intervalima. Točnost, odnosno apsolutna greška podataka utvrđenih multimomentnom metodom (u tabeli 2) uz vjerojatnost od 95% izračunali smo po ovoj formuli: P(l—P) G = 1,96 . (1) N pri čemu je: G — tražena točnost, odnosno apsolutna greška; p -— postotak za koji se izračunava točnost, odnosno apsolutna greška; N — ukupni broj izvršenih opažanja. Izračunate apsolutne greške za pojedine podatke prikazali smo u tabeli 5. Te greške su obrnuto proporcionalne veličini postotka za koji su izračunate. U našem primjeru, pri ekvidistantnim intervalima opažanja od 50 cmin., apsolutna greška se kreće od ± 1,94% za p = 44,19 do ± 42,10% za p = 0,19. 15 |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Pouzdanost, odnosno vjerojatnost postotaka u tabeli 2, utvrđenih multimomentnom metodom — izračunali smo na slijedeći macin: i / G2 . p . N (2) f 1—P pri čemu je: P — standardizirana varijabla; G — apsolutna greška, odnosno apsolutna točnost; p — postotak za koji se izračunava vjerojatnost; N — broj izvršenih opažanja. Za izračunate vrijednosti standardizirane varijable P potražili smo u tabeli vjerojatnosti odgovarajuće vjerojatnosti za sve postotke koje smo utvrdili multimomentnom metodom. Te vjerojatnosti utvrdili smo za ± 5% apsolutne točnosti i za točnosti postignute snimanjem (iz tabele 4). Nađene vjerojatnosti prikazali smo u tabeli 5. Najveće vjerojatnosti utvrđenih postotaka uz ± 5% apsolutne točnosti postignute su pri snimanju s ekvidistantnim intervalima opažanja od 50 cmin. One su upravno proporcionalne veličini postotaka za koje se izračunavaju. U našem primjeru te se vjerojatnosti kreću od 19,34% d° 99,99%. Samo tza itri (najveća postotka možemo tvrditi da su u 95% slučajeva/pouzdano točni uz ± 5% apsolutne greške. Svi ostali postoci, odnosno sva ostala vremena, koja učestvuju s malim postotkom u ukupnom vremenu — nisu statistički pouzdano točni. Točnost i vjerojatnost podataka utvrđenih multimomentnom metodom TAB. 5 Interval opažanja Interval opažanja Promjenljivi inter1 min. 50 cmin. val opažanja šu , ´S* ft.« ,^1 &.= , ^ rvsr &* &č> a^ Grupa vremena N w N w iti 3 O 3 O L±i 3 O 3 O L+1 3 O 3 O *-> 3 M 3 +J 3 c/)_y OM 3S OS 3R C, »i « 8° 4-) +-» +-» 4-» *t -y «3 O 3 0 3 rtO M3 G i-,1 PP oj bi) u ao ,> E/D 2-" a* >.3 H > H > Prijelaz do stabla 0,35 43,66 93,88 0,23 55,04 13,50 0,32 42,36 24,34 Stablena vremena 0,94 93,34 18,20 0,66 96,06 23,58 0,93 94,50 86,10 Sortimentno vrijeme za: kladarke 0,09 12,64 99,99 0,08 19,34 0,00 0,10 13,74 14,48 I klasu trupaca 0,31 39,84 40,04 0,22 53,26 7,96 0,28 44,90 70,58 II klasu trupaca 0,36 44,58 17,42 0,25 59,22 12,36 0,36 46,30 51,16 III klasu trupaca 0,32 39,98 87,56 0,22 53,46 85,58 0,31 40,52 79,76 prostorno drvo 1,22 99,99 22,18 0,86 99,99 79,42 1,19 99,99 68,98 PI + PZV 1,11 98,20 75,36 0,76 99,99 95,34 1,08 98,90 58,60 Nepotrebni gubici 0,42 51,20 21,36 0,29 70,62 15,86 0,41 53,06 29,14 |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 19 <-- 19 --> PDF |
c) Normalno vrijeme po jedinici drvnog sortimenta Normalno vrijeme po jedinici izrađenog drvnog sortimenta utvrdili smo na slijedeći način: Tn - (ti + t2 + ta) . l,opo (3) ti = (4) msi stst U = F (5) 2V Stp t3 = . F (6) sv PI + PZV Po = .100 (7) Ltai + 2t,t + Stp pri čemu je: Tn — normalno vrijeme po jedinici izrađenog drvnog sortimenta bez kore u minutama; ti — sortimentno normalno vrijeme po jedinici određenog drvnog sortimenta bez kore u minutama; 2tsi — ukupno sortimentno (normalno) vrijeme određenog drvnog sortimenta bez kore u minutama; msi — ukupna drvna masa određenog sortimenta u m3 bez kore, odnosno u prm za prostorno drvo; t2 — stableno (normalno) vrijeme po jedinici izrađenog drvnog sortimenta u minutama; Etst — ukupno stableno (normalno) vrijeme u minutama; ZV — ukupno izrađena netto drvna masa u m3 s korom; F — faktor za preračunavanje volumena određenog drvnog sortimenta bez kore u odnosni volumen s korom; t3 — (normalno) vrijeme trajanja prijelaza od stabla do stabla — po jedinici drvnog sortimenta u minutama; Stp — ukupno (normalno) vrijeme trajanja prijelaza od stabla do stabla u minutama; po — postotak općih vremena od čistog vremena; PI — potrebno izgubljeno (normalno) vrijeme (osobno, zbog alata, organizaciono i drugo) u minutama; PZV — pripremno-završno (normalno) vrijeme u minutama. Izračunata ukupna normalna vremena po jedinici drvnog sortimenta s granicama pouzdanosti za 95% vjerojatnosti — prikazali smo u tabeli 6. Apsolutna greška za ukupna normalna vremena po jedinici drvnog sorti |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 20 <-- 20 --> PDF |
menta, pri snimanju s akvidistantnim intervalom opažanja od 50 cmin. i uz 95% vjerojatnosti — iznosi svega od ± 0,49% do ± 0,86% normalnog vremena. Uz ± 5% apsolutne točnosti vjerojatnost dobivenih rezultata iznosi 99,99%, Tako precizni rezultati s velikom vjerojatnosti postignuti su zato, jer u ukupnom normalnom vremenu po jedinici drvnog sortimenta — glavninu čine vremena dkoja su pouzdano točna (stablena i opća vremena). Vremena ikoja su utvrđena s manjom točnosti i manjom pouzdanosti imaju mali utjecaj na točnost i vjerojatnost dobivenih rezultata zbog manjeg učešća u strukturi vremena po jedinici drvnog sortimenta (isortimentna vremena (kod trupaca). Normalno vrijeme po jedinici drvnog sortimenta utvrđeno metodom kronografije i multimomentnom metodom TAB. 6 Sortimenti a .M Metoda snimanja h O o « o rt U TI li o.<3 &3 8w o p > PM HM HM C/5 N PHTJ HS Vrijeme u minutama po jedinici sortimenta Kronografija 44,37 44,94 46,05 51,69 46,84 86,47 Multimomentna metoda: 42,43 45,39 46,51 55,14 47,99 86,19 Interval opažanja 1 min. ± 0,49 ±0,56 ±0,57 ±0,68 ±0,59 ±0,63 44,14 44,70 45,49 53,27 46,89 86,45 ± 0,38 ±0,38 ±0,39 ±0,46 ±0,40 ±0,42 Interval opažanja 50 cmin. 44,58 47,09 47,72 54,96 48,99 85,47 ±0,53 ±0,56 ±0,58 ±0,56 ±0,59 ±0,58 Promjenljivi interval Odstupanje normalnog vremena po jedinici sortimenta utvrđenog multimomentnom metodom od odnosnog vremena utvrđenog metodom kronografije TAB. 7 Sortimenti 0 .M 0> .-. rt U Vi o rt 2 s M Metoda snimanja 3 rv a _ acrt O fe 5 HM HM ,5;« O > H* HM C/3 N M >H MT3 Razlika u i% od rezultata dobivenih kronografijom Kronografija 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Multimomentna metoda: Interval opažanja 1 min —4,37 +2,20 + 1,00 + 6,67 +2,45 —0,32 Interval opažanja 50 cmin —0,47 —0,53 —1,22 +3,06 +0,11 —0,02 Promjenljivi intervali +0,47 +4,84 +3,63 +6,33 +4,59 —1,16 |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 21 <-- 21 --> PDF |
U tabeli 7 prikazali smo odstupanja ukupnih normalnih vremena po jedinici drvnog sortimenta utvrđenih onultimomentnom metodom od odnosnih vremena utvrđenih metodom kronografije. Iz tabele vidi se da se normalna vremena po jedinici drvnog sortimenta — utvrđena multimomentnom metodom s ekvidistantnim intervalom opažanja od 1 minute — razlikuju od odnosnih vremena utvrđenih kronografskom metodom za —0,32% do +6,67°/o. Uz primjenu promjenljivih intervala opažanja, te razlike iznose od +0,47% do +6,33%. Primjenom eikvidistantnog intervala opažanja od 50 cmin postignuti su najbolji rezultati. Pri takvom snimanju razlike između ukupnih normalnih vremena po jedinici drvnog sortimenta utvrđenih kronografskom d multimomentnom metodom — iznose od —0,02% do +3,06%. Budući da su razlike uz primjenu te varijante multimomentne metode — manje od ±5% (željena točnost) — može se navedena varijanta preporučiti kao pouzdano točna metoda za utvrđivanje normi ukupnog vremena po jedinici drvnog sortimenta. d) Broj potrebnih opažanja Broj potrebnih opažanja ovisi o veličini najmanjeg traženog postotka te o željenoj vjerojatnosti i preciznosti s ikojima odnosni postotak treba biti utvrđen. Taj broj opažanja računali smo po ovoj formuli: Ps.(l— P) N = (8) G2.p Simboli u prednjoj formuli imaju isto značenje ikao u formuli 2. U tabeli 8 prikazali smo broj potrebnih opažanja za postotke iz tabele 2, utvrđene multimomentnom metodom uz 95% vjerojatnosti i ±5% apsolutne točnosti. Iz navedene tabele vidi se da je za utvrđivanje postotaka učešća sortimetnih vremena u ukupnom radnom vremenu pri konkretnim uvjetima — potreban vrlo veliki broj opažanja. Za prikupljanje toliko velikog broja opažanja bilo bi potrebno snimati 70 do 80 radnih dana. Broj potrebnih opažanja uz 95% vjerojatnosti i ±5% preciznosti za sttukturu vremena iz tabele 2 TAB. 8 Intervali opažanja Grupa vremena 1 min 50 cmin Promjenljivi Broj potrebnih opažanja Prijelaz do stabla Stablena vremena 84.000 7.200 85.250 7.200 81.900 7.000 Sortimentna vremena kladarki 958.500 806.400 851.000 Sortimentna vremena trupaca I klase Sortimentna vremena trupaca II klase Sortimentna vremena trupaca III klase Sortimentna vremena prostornog drva Pripremno-završno i potrebno izgubljeno vrijeme Nepotrebno izgubljeno vrijeme 90.500 68.900 87.800 1.980 3.980 48.700 94.500 70.800 91.600 1.940 4.000 47.300 87.100 66.400 89.900 2.030 3.930 47.300 19 |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Međusobnim zbrajanjem postotaka vremena trajanja, iz kojih se izračunava konkretna norma ukupnog vremena po jedinici drvnog sortimenta — dobili smo postotke koji se mogu utvrditi pouzdano točno s manjim brojem opažanja. Brojevi potrebnih opažanja — za utvrđivanje ukupnih normalnih vremena po jedinicama drvnih sortimenata — mogli bi se dobiti već i tokom jednog dana snimanja rada tročlane ekipe sjekača uz primjenu multimomentne metode s ekvidistantnim intervalom opažanja od pola minute. Međutim, snimanje treba vršiti najmanje tri cijela radna dana zbog dnevnog i tjednog kolebanja radnog učinka bez obzira kojom se metodom snima. Prema tome, ako se žele utvrditi (konkretne norme ukupnih vremena po jedinicama drvnih sortimenata — primjenom multimomentne metode s ekvidistantnim intervalima opažanja od pola minute, dobit ćemo rezultate koji se ne će razlikovati za više od ±5% od odnosnih rezultata utvrđenih kronografskom metodom. 4. ZAKLJUČCI Usporednim snimanjem rada tročlane ekipe radnika pri sječi i izradi drva tokom tri radna dana — uz primjenu multimomentne i kronometrijske metode studija vremena — postignuti su slijedeći rezultati: — Utvrđena je struktura snimljenog radnog vremena uz primjenu kronometrijske, a zatim navedenih tri varijanata multimomentne metode. — Utvrđena su ukupna normalna vremena po jedinicama izrađenih drvnih sortimenata. — Utvrđeni su vjerojatnost i pouzdanost dobivenih rezultata te odstupanja rezultata dobivenih multimomentnom metodom od odnosnih rezultata dobivenih kronometrijskom metodom. — Izračunati su brojevi potrebnih opažanja za utvrđivanje strukture radnog vremena s 95% vjerojatnosti i ±5´% apsolutne točnosti. Na osnovi analize postignutih rezultata snimanja rada radnika pri sječi i izradi drva — mogu se izvesti slijedeći zaključci: 1) Snimanje rada multimomentnom metodom okupira snimatelja više nego snimanje odnosnog rada kronometrijskom metodom. 2) Kronometrijsko snimanje vremena i evidentiranje izmjerenih podataka složenije je od onog pri snimanju multimomentnom metodom. 3) Struktura radnog vremena utvrđena multimomentnom metodom bila je gotovo jednaka strukturi utvrđenoj kronometrijskom metodom. 4) Mutlimomentno snimanje rada pri sječi i izradi drva, uz primjenu promjenljivih intervala opažanja utvrđenih po tabeli slučajnih brojeva — ne postiže rezultate točnije od odnosnog snimanja s ekvidistantnim intervalima opažanja. 5) Najbolji rezultati snimanja istraženim varijantama multimomentne metode dobivaju se primjenom ekvidistantnih intervala opažanja od pola minute. 6) Ukupna normalna vremena po jedinicama izrađenih drvnih sortimenata, utvrđena multimomentnom metodom s ekvidistantnim intervalom opa |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 23 <-- 23 --> PDF |
žanja od pola minute — pouzdano su točna. Njihova odstupanja od odnosnih vremena utvrđenih kronometrijskom metodom — manja su od ±5%. 7) Vremena trajanja, ikoja učestvuju s malim postotkom u ukupnom radnom vremenu, nisu statistički pouzdano točno utvrđena uz primjenu navedenih varijanata mukimamentne metode. To se može pokazati kao važan nedostatak u slučaju primjene multimomentne metode pri izradi sistema tehničkih normi sječe i izrade drva diferenciranih po radnim operacijama. LITERATURA 1. Barnes , R.: Work sampling. New York, 1957. 2. Barnes , R.: Motion and Time Study. New York, 1957. 3. Boj an in, S.: Određivanje vremena izrade metodom trenutačnih zapažanja. Narodni šumar, 5/6, 1963. 4. Kovač , J.-W inkier , I.: Normiranje rada u šumskoprivrednim organizacijama. Zagreb, 1966. 5. Kraljić , B.: Znanstvena organizacija rada u šumarstvu (skripta). Zagreb, 1966/67. 6. Kraljić , B.: Die Problematik der Zweckmassigkeit und Wirtschaftlichkeit der Aufnahme mittels Multimomentmethode in der Forstwirtschaft. Zagreb, 1972. (Referat). 7. Sali trežić, T.: Studij rada. Osijek, 1968. 8. Taboršćak , D.: Metoda trenutačnih zapažanja. Zagreb, 1959. 9. The Nordic Forest Work Study Council: Forest work study nomenclature in Denmark, Finland, Norway and Sweden. Bulletin No 1. 1963. 10. Vranić , V.: Vjerojatnost i statistika. Zagreb, 1965. Summary A COMPARATIVE TIME STUDY IN THE FELLING AND PRIMARY CONVERSION BY THE STOP-WATCH TIME STUDY AND WORK SAMPLING METHOD The author presents in his paper the results of a comparative time study of one and the same work by a crew in the felling and primary conversion by applying the stop-watch time study and work sampling method. In the field was carried out in detail the timing of work by the stop-watch time study method, while the activity sampling of the same work was done later by applying three different observation intervals. Through parallel recording the work of 3-men crew in felling and primary conversion — by employing the work sampling and stop-watch time study — the following results were achieved: — Established were the structures of the measured work time by applying the stop-watch time study and work sampling method. — Established were the work place times according to the units of converted assortments. — Established were the probability and accuracy of the results obtained, also the deviation of results obtained by the work sampling method from the corresponding results obtained by the stop-watch time study. — Computed were the numbers of observations needed to establish the structure of work place time with a 95Vo confidence level and ±5;´/o absolute accuracy. |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 24 <-- 24 --> PDF |
On the basis of an analysis of recording the activity of workers in felling and primary conversion the following conclusions may be drawn: 1) When recording the work by the work sampling method the observer is more engaged than when timing the respective work by the stop-watch time study method. 2) A stop-watch time study recording of measured data is more complex than that in the work sampling method. 3) The structure of the work time established by the work sampling method almost equiablled the structure established by the stop-watch time study method. 4) With work sampling in felling and primary conversion — when applying variable observation intervals established according to the table of random numbers — are not achieved results more accurate than the corresponding recording at isochronous observation intervals. 5) The best results of recording by the investigated variants of the work sampling method we obtained when isochronous obseration intervals of 30 seconds were employed. 6) The work place times according to the units of converted assortment — established by work sampling method with isochronous observation intervals of 30 seconds — are sufficiently reliable. 7) Times participating with a small percentage in the work place time have not been established statisticaly in a satisfactory manner when employing the mentioned variants of the work sampling method. This may turn out to be an important drawback when employing the work sampling method in the setting up of work place times differentiated according to the operations. |