DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 27     <-- 27 -->        PDF

Okučani Međustrugovi 112,04
Nova Gradiška Ključevi 169,43
Nova Kapela Radinje 232,23
Ukupno : 4.162,52


Samo ove površine od preko 4.000 ha nameću se same od sebe da ih se
privede šumskoj proizvodnji, jer u cjelini uzevši predstavljaju jednu veću
gospodarsku jedinicu. Ako ovim površinama, koje su već u posjedu šumarstva,
pridodamo nove čistine, koje će nam tokom regulacije, arondacijoni
površina, a i nakon njenog završetka vjerojatno biti dane na korištenje, onda
možemo konstatirati da istraživanja što povoljnije tehnologije za pošumljavanje
ovih čistina nisu preuranjena. Ovo tim više što za ovakove teške terene,
u nama dostupnoj literaturi, nismo pronašli provjerena rješenja.


Prema Dekanic u (1969) za privođenje takovih površina intenzivnim
šumskim kulturama najpovoljnije su listače kojima ekološki uvjeti Posavine
najbolje odgovaraju. To su u prvome redu vrbe i topole. Pošto se gornja
Posavina, kako navodi isti autor, smatra manje povoljna za uzgajanje euroameričkih
topola od Podravine i Podunavlja, to i taj navod potvrđuje ispravnost
orijentacije na vrbu. Nadalje opće je poznato, da vrba kao pionirska
vrsta na terenima uz naše veće rijeke dolazi primješano ili tvori manje ili
veće čiste sastojine.


Površine za pošumljavanje o kojima je ovdje riječ, nalaze se u ravnici.
Međutim iako su te površine manje više blago valovite, ili gotovo ravne,
često puta s vrlo malim razlikama u nadmorskim visinama, ekološke i druge
prilike su od slučaja do slučaja vrlo različite. Pretpostavlja se da su tla Posavine
vrlo heterogena, jer su se kroz milenije razvijala na različitim reliktnim
nanosima donijetih vodom u nizinu s Moslavačkih i Bosanskih planina,
kao i nanosa koje je taložila rijeka Sava. Prema Dekanic u (1962) boniteti
tala su u vrlo uskoj vezi s konfiguracijom terena, podzemnom vodom,
učestalosti, zadržavanju i dubini poplavnih i oborinskih voda.


Imajući na umu naprijed spomenuto, teško je pretpostaviti da postoji
takav jedan univerzalan klon vrbe, koji bi davao dobre rezultate i opravdao
ulaganja na tako velikom prostranstvu. Svakako je više vjerojatno da će za
odgovarajuće lokalitete (manje ili veće) budućim istraživanjima biti potrebno
pronaći, ili proizvesti nove odgovarajuće klonove vrba. Ako ovome dodamo,
da nemamo provjerenih podataka kakav će sadni materijal — s obzirom
na starost i dimenzije sadnica — dati najbolje rezultate, koji razmak
i dubina sadnje, da li čiste kulture, ili u konsocijaciji s drugim listačama
(poljski jasen, crna joha i druge), do koje mjere će se isplatiti eventualni
agrotehnički zahvati — oranje, fertilizacija i dr., onda vidimo da je problematika
vrlo kompleksna. Poznato je da šume Posavine pripadaju među najvrednije
šume u našoj Republici, te da predstavljaju ogromnu sirovinsku
bazu. Privođenjem ovakovih čistina šumskoj proizvodnji u mogućnosti smo
tu sirovinsku bazu znatno povećati.