DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 39     <-- 39 -->        PDF

3. METODA RADA
Pokus je osnovan u jesen 1967. god. sadnjom sadnica vrbe, starosti 2/2,
u razmacima sadnje 3 X 3 m, na površini 1,23 ha.


Reznički materijal potječe dijelom s područja SR Hrvatske (Podravina,
srednja Posavina, okolica Zagreba), a sabran je od fenotipski najboljih stabala
u prirodnim populacijama bijele vrbe (Salix alba L.). Dio rezničkog materijala
potječe iz populacije bijele vrbe s područja Dunava, dok su klonovi


S. alba var. calva (V31), S. alba sanquinea (29) i S. alba ruttiliana (110)
alohtonog porijekla. U genetskom pogledu uzgojeni klonovi u većini slučajeva
pripadaju bijeloj vrbi (S. alba L.), hibridima bijele i krhke vrbe (S.
alba X S. jragilis) Fi ili Fs odnosno Fn generacije, koji su spontano nastali
u prirodnim populacijama bijele vrbe (Krstinić , 1967), te krhkoj vrbi.
Prema tome možemo sa sigurnošću reći, da smo ovim klonskim testom obuhvatili
dobar dio varijabiliteta prisutnog u našim prirodnim populacijama
bijele vrbe.
Od uzgojena 34 klona, sa 7 klonova postavljen je pokusni objekt kao
blok sistem sa slučajnim rasporedom tretiranja u tri repeticije. Preostalih
27 klonova, zbog nedovoljnog broja uzgojenih sadnica, posađeno je na pokusnoj
plohi bez repeticija i to u onolikom broju sadnica s koliko smo raspolagali
u rasadniku. Iako na temelju rezultata koje postignu ti klonovi, ne
možemo donositi neke sigurnije zaključke, njiih smo posadili orijentacije
radi, jer ukoliko koji od njih postigne zapaženije rezultate u tom slučaju
može poslužiti kao reprodukcioni materijal za daljne pokuse.


Kod postavljanja pokusnog objekta rukovodili smo se, da se on osnuje
po našoj ocjeni, na najlošijem terenu u nizu.


Sadnja je vršena u jame promjera 60 cm, dubine 60—70 cm, koje su
kopane traktorskom bušilicom. Na tlu nisu vršene nikakove pripreme —
oranje, površinska odvodnja ili slično, a kod sadnje nije dodavano startno
gnojivo. Na sadnicama prije sadnje porezani su svi postrani izbojci kod čega
se je vodilo računa da vršni izbojak bude sačuvan. Korjenov sistem je toliko
prikraćen, kako bi sadnicu mogli nesmetano staviti na dno rupe. Okolo
pokusa, na istom razmaku, posađen je jedan red kao zaštitni.


Jedanput godišnje, tijekom prve dvije godine i to početkom lipnja, obrezivani
su izdanci (živici) iz donjeg dijela sadnica na svim uzgojenim klonovima,
do maksimalno 1/3 visine stabalca.


Također je vršena i zaštita pokusnog objekta kemijskim preparatom
»Arbin«.
Praćenje rezultata uspijevanja klonova u pokusu vršeno je ikroz razdoblje
od 6 godina, i rezultati su obrađeni.


Za 7 klonova, ikoji su postavljeni kao blok sistem sa slučajnim rasporedom
tretiranja u 3 repeticije, izvršena je analiza varijanci s obzirom na postignute
drvne zalihe (po 1 ha kod starosti od 5 godina iz razloga, jer je najproduktivniji
klon u ipofkusu BR-1B (S. alba L.) na početku 6 vegetacije stradao
od vjetroizvala u sve tri repeticije (od 90 zasađenih sadnica preostalo je
10 kom ili 11%).


Nakon završene sadnje, sadnice smo prstenovali crvenom uljanom bojom
1,3 m iznad tla, kako bi promjer mogli mjeriti uvijek na istom mjestu.