DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 8     <-- 8 -->        PDF

U šumi bukve i jele Medvednice, na malim površinama kvarcnih škriljaca,
opisali smo i stadij tla srodan humusnom podtipu distričnih smeđih
tala. Po svojim svojstvima, tla ovog stadija veoma su slična i tipičnom srneđem
podzolastom tlu. Međutim, horizont A2 (ili Ai,2) je ovdje slabije izražen
i sadrži manje kvarcnih zrnaca od istog horizonta smeđeg podzolastog
tla. Karakteristična intenzivna destrukcija pod utjecajem kiselih humusnih
zola i premještanje produkata destrukcije nisu još u ovom stadiju dostigli
stupanj ´koji je karakterističan za tipično smeđe podzolasto tlo. Osim na
Medvednici, sličan stadij razvoja tla opisali smo i na Psunju, pod šumom
montanske bukve s introduciranom smrekom (Picea excelsa Lam.), kao i
na Papuku, (pod šumom bukve i jele (M. Kalinić , 1965, 1970). Prema našem
mišljenju, sva ova tla čine postepene prelaze između distričnih smeđih
tala i smeđih podzolastih tala.


Ilimerizirani podtip distričnog smeđeg tla, pod šumom bukve i jele,
uglavnom je malo zastupljen u predjelima Medvednice. Tamo gdje škriljoi
alterniraju s klasičnim sedimentima glinastijeg sastava i gdje je teren uravnjen,
kod izvjesnog broja dubljih profila, zapažaju se ponekad procesi lesivaže
i pseudooglejavanja. Međutim, ovi su procesi još uvijek umjerenog
intenziteta pa je diferencijacija profila po mehaničkom sastavu uglavnom
slabo izražena (tla su ilovasta u površinskom horizontu, a ilovasta i glinastoilovasta
u nižim horizontima). Stoga je prirodna dreniranost ovih tala dobra,
a također je povoljna i aeracija tla. Stupanj zasićenosti (V%) je umjeren,
dok je reakcija tla kisela ili slabo kisela (pH 4,00—5,30).


Koluvijaln a tl a pod šumom bukve i jele na Medvednici nalazimo
u usjecima, u konusima strmog reljefa, pretežno sjevernih padina. Tamo su
ona nastala recentnom sedimentaoijom produkata raspadanja silikatnih kiselih
stijena i materijala zemljišta. Profile ovih supstrata označili smo distričnim
silikatnim koluvijem, slabo razvijenim. Teksturni sastav po dubini
profila može biti različit, ali najčešće je ilovast. Tla su uglavnom srednje
duboka. Ponegdje mogu biti skeletoidna ili skeletna. Reakcija tla je kisela
ili veoma kisela (ipH 3,9—4,5).


Eutrični silikatni koluvij, slabo razvijen, opisali smo u predjelima Medvednice
na mjestima gdje silikatne kisele stijene kontaktiraju ili gdje su
prekrivene s bazičnim ili neutralnim stijenama. Trošina tih stijena taloži
se ponegdje u reljefskim užim i strmim depresijama. To su uglavnom lokaliteti
perifernih predjela raširenja jele na Medvednici, gdje je ona i ranije
bila zastupljena, dok danas nalazimo tamo samo poneko stablo jele.
Reakcija tla je kisela (pH 4,0—4,6), a stepen zasićenosti bazama (V %) ima
vrijednosti od 30—50%.


ZAKLJUČAK


Autor donosi prilog klasifikaciji tala na kojima je razvijena šuma bukve
i jele (Abieti-Fagetum pannonicum prov. Rauš 68) na Medvednici (Zagrebačka
gora).


Kod radova na pedogenetskim istraživanjima Medvednice, odnosno
predjela šume bulkve i jele, upotrijebljeni su nazivi tala i kriteriji sistema


6