DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 84     <-- 84 -->        PDF

Prvo poglavlje — prirodopis šumskog bilja — podijeljeno je na dva odsjeka:
opći prirodopis šumskog bilja te posebni prirodopis šumskog drveća.
U prvom dijelu prikazani su elementi ekologije, a drugi je dio u stvari dendrologija.


Grupiranje vrsta V. K. nije proveo prema botaničkim sustavima, od kojih
pored Linne-ovog navodi i onaj de Candolle, Jussieu-a, Spreglera i još
neke, nego prema njihovoj vrijednosti odnosno funkciji u sastojini. Po tom
kriteriju sve šumsko raslinstvo dijeli na šumsko-uzgojno (»težno«) i na korovno
(»šumsko korovlje«). šumskouzgojne vrste podijelio je ma »vladajuće«
i na »podređene« s daljnom grupacijom na lis tace (»listavo drveće«) i na
četinjače (»iglavo drveće«).


Od proizvodnih vrsta prikazane su ove vrste:


hrastov i (lužnjak, kitnjaik i cer, a spomenuti granik — Qu. pubescens,
zelen jak — Qu. virens i plutak — Qu. suberosa);


bukva (prosta — F. sylvatica s napomenom da »izim ove imademo još
množinu suvrstih — Spielkarten razlikujuće se u lišću n. p. F. sanguinolenta,
F. alba itd.);


breza (prosta — B. alba, time da postoje još breze strmogledica —


B.
pubescens i alpinska — B. intermedia);
joh e (crna i bijela s nabrajanjem divlje — A. pubescens i planinske
— A. viridis);
jasen (prosti — Fr. excelsior i zimar oštroplodni — Fr. ornus, time da
u perivojima nalazimo i strmogledni — Fr. pendula, šiljasti — Fr. assuminata,
bodkasti — Fr. lanceolata i jednolisni — Fr. simplicifolia);


pitomi kesten;


j avore (prosti — A. pseudo plat anus, klen — A. campestre i mlječ —


A. platanoides, a u ´perivojima sladornjak — A. saccharum, jasenov javor —
A. negundo i žestar — A. tataricum — »iz kojega kore se kuha crnilo i mastilo,
kojim se vina bojadišu«);
gra b (prosti — C. betulus te »po primorju našem nalazeći se crnograb


— Ostrya carpinifolia);
brijestovi (prosti — U. campestris, đugopetli — U. effusa i plutkasti
— V. suberosa);


lipe (pozna — T. parvifolia i široko lisna — T. grandifolia, time da su »još
poznate u Grčkoj i Ugarskoj bijela lipa — T. argentata, a u Sj. Americi T.
americana i T. pubescens);


topola (jašika — P. tremula, jagnjed — P. nigra i bijela — P. alba
te parkovne kanadska — P. monilifera, jablan — P. dilatata i mirisna — P.
balsamifera);


vrb e (»biekva« — S. alba, žukva — S. vitellina i iva — S. caprea, uz
napomenu da »po poljima i u perivojima nalazimo množinu vrsta koje se
po lišću itd. razlikuju, vrlo promjenljive ovisno o različitim okolnostima i
odnošajima mjesnih i podnebnih«);


82