DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 85 <-- 85 --> PDF |
jabuka i kruška te mukinja i brekinja; divlja trešnja i s rem za; jarebika i oskoruš; mad jal tj. divlji kesten; prosti bagrem — R. pseudoacacia; smreka i jela (uz ddomaću jelu još navodi A. balsamiferu); borovi (bijeli — P. sylvestris, crni — P. austriaca, borovac — P. strobus i limba P. cembra); te ariš i tisa. Posebno spominje kosodrvinu — P. mughus, »u planinah rastue kao šikarje « i pinjol (P. pined), »rastuć u Dalmaciji. Hrast, bukva, breza i joha od listača, a smreka, jela, ariš i borovi od četinjača su »vladajuće« vrste, a ostale »podređene«. Vrste korovnog karaktera, a to su sve grmašice (npr. lijeska, hudika, drijen, glogovi i dr.), nisu posebno opisane. Za pojedine navedene vrste, osim dendrološkog opisa u užem smislu riječi, ukratko su prikazana uzgojna svojstva, nabrojeni važniji štetnici te svojstva i uporabivost drveta. Drugo poglavlje — »nauka o šumarenju« —-podijeljeno je na tri odsjeka: I, odsjek »sađenje i gojenje šume«, II odsjek čuvanje šume i III odsjek »upotriebljivanje šume«. U odsjeku »sađenje i gojenje šume« autor obrađuje prirodno pomlađivanje sastojina, umjetno pomlađivanje sjemenom i biljkama, proizvodnju sadnica, proređivanje, o izboru načina uzgoja i vrsti drveća, prednosti pojedinih načina uzgajanja šuma i o (konverziji sastojina. Dakako, sve ukratko (sva ta materija obrađena je na trideset stranica), ali dovoljno informativno za razumijevanje pojedinih zahvata pa i njihovog izvršavanja. Vrijedno je zabilježiti neke konstatacije i preporuke. Tako npr. prednost visokog uzgoja, pored toga što se postiže najveća drvna masa i najjači sortimanti, »proređivanje pruža nam i znatne međutonje užitke«, (str. 55). No, zadaća proreda nije način osiguranja prihoda, nego se trebaju obavljati zato »da se rast ostati imajućeg drveća naime glavnog uzrasta pospieši« (str. 69). I dalje: »Proređivanje obavlja se i u to svrhu, da se u mješovitih uzrasti manje vriedne vrsti drveća izsjeku ili one, koje su od manjega vieka nego vladajuće drveće t. j . glavni uzrast, koje vrsti toga radi nebi mogle do ustanovljene uporabive dobe trajati ili bi radi brzog uzrasta plemenitije vrste drveća udušile«. Kao (najpovoljniji način prirodnog pomlađivanja V. K. preporuča oplodnu sječu. Provođenje čistih sječa, posebno u brdskim krajevima, zahtijeva, veli V. K., osobitu vještinu, a takav način sječe uopće ne dolazi u obzir u našim šumama na Kraškom području »jer bi njom ciele prediele opustošili « (str. 57), iako je inače »čista sječa često isključivo rabljena, gdje šume iglače rastu, kao npr. u češkoj, šlezkoj itd.« Velike uzgojne i proizvodne |