DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 86 <-- 86 --> PDF |
vrijednosti ima i srednja šuma, ali zbog okolnosti da »iziskuje od šumara puno izkustva, aprieznosti i vještine kod proračuna budućeg stanja šume, koje već sada ustanoviti ima . . . danas se riedko rabi« (str. 64). U uvodu drugog odsjeka, odsjeka o čuvanju šuma, V. K. naglašava da »šumar mora, poznavati ne samo sve pogibelji, kojim je šuma izvržena, već mora i poznati sva pomoćna i protudjelujuća sredstva, ikojimi te nezgode prepriečiti ili bar umanjiti želi, da buduće opasnosti prije njihova nastanka koliko moguće odbije« (str. 81), dakle Koroskenvi naglašava vrijednost preventive. Štete (»oštete«) kojim ljudi »povređuju šumsko vlasništvo« mogu biti: 1. prisvajanjem i pustošenjem »šumišta«, 2. oštećivanjem šumskog drveća, 3. rasipanja drveta, 4. krađa drveta i 5. krađa »korisnih proizvoda«. Od pustošenja (najobičniji su lomljenje kamena i kopanje ilovače ili lapora u sklopljenim šumama, nesmotreno vađenje treseta, proširivanje rudokopa izvan ugovorenih površina, »nesmotreno ili s nakanom zlo izvedene odvodnje« koje zapljavljuju sastojine, kopanje busena (koji se koristi za gnojenje livada i oranica) osim is površina obraslim s brusnicom ili vresuljom te »kada se šumski putevi u dobrom stanju ne održavaju i tako sprječav ivožnja |stranputieom. Ako se putevi dobro održavaju onda se i svaka vožnja stranputicom može kazniti«, veli V. K. Rasipanje drveta je ostavljanje visokih panjeva, rušenje stabala sjekirom (»testere neka se svagdje rabe, mar se i radnici pripirali, buduć se sjekirom mnogo, kao iverje odlupeceg se drva gubi«), korištenje tehničkog drveta za ogrjev, kada se u ogrjev ne izrađuje granjevina i ovršina, kada se drvo »neumjesno« slaže u šumi, itd., dakle čitav niz radnji ili postupaka kojim se može drvo racionalnije koristiti, a dosljedno tome i štedjeti. Slijede upute lugaru za čuvanje šume, vođenja istrage o počinjenoj šteti i o sakupljanju dokaza protiv počinitelja. »Nu šumarsko osoblje neka nikada okrutno nepostupa proti šumskom prestupitelju, jer će ovaj uvjek nastojati, da iz osvete šumsko vlasništvo povriedi« a »uljudno i čovjekoljubivo postupanje u i izvan službe osobito protiv neotesancem . . . steći će štovanje, ikoje često zadovoljava, da se šuma od oštećenjah očuva« . . . »Šumar mora da poznaje ođnošaje i osobitosti pučanstva . . . i . . . dužan je ponašati se prama puku kao otac al ne kao okrutnik« (str. 90). U dijelu o zaštiti od životinja pored nabrajanja niza štetnih zareznika nabraja i niz »korisnih zareznika priečećih rasplođenju škodljivih i njihovo umnažanje« kao Coccinelle, Carabuse, Ichnemuone, Formice i dr., koje »šumar mora osobito čuvati . . . jer se umjetno razploditi nedadu, prem njekoji tvrde protivnost« (str. 101). U odsjeku o upotrebi šuma obrađuje se sječa i izvoz drveta, važniji drvni sortimenti, pougljavanje, korištenje sporednih šumskih užitaka, a spominje i katranarenje te pepeljarenje, za koje treba koristiti samo ono drvo koje se inače ne može iskoristiti iako je u Slavoniji »još prije četvrt stoleća (ono bilo) jedina dobit iz šume«. Ovdje je dan i popis lovne divljači, načini i sredstva lova te lovostaja, dok je Zakon o lovu, kako je već rečeno, donijet na kraju knjige. 84 |