DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 91     <-- 91 -->        PDF

DOMAĆA STRUČNA LITERATURA
I ČASOPISA:


Gašperšič Franc: Zakonitosti naravnega
pomlajevanja jelovo-bukovih gozđov
na visokem Krasu Snežničko-Javorniškega
masiva.. Institut za gozdno in lesno gospodarstvo,
Biotehniška fakulteta univerze v
Ljubljani, 1974. Disertacija. Stranica 133.


Nastavljajući svoj stručni i naučni rad
u vezi s prethodnom studijom »Razvojna
dinamika mješovitih šuma jele-bukve na
Snežniku u zadnjih stotinu godina«, Gašperšič
nam je dao vrlo vrijedno djelo o
problemu prirodnog podmlađivanja naše
najvažnije četinjače.


Tijekom 100 godina gospodarenja u šumama
sjeverozapadnog područja Dinarida
povećala se drvna masa i omjer smjese
jele; zbog jakih sječa i istrebljivanja bukve,
učešće ove listače mnogo se smanjilo.
Posljedica tih zahvata je: smanjenje vitalnosti
jele; prirodno podmlađivanje te četinjače
u njenim čistim sastojinama gotovo
je posve izostalo; nadire bukva koja je
uglavnom loše kakvoće. Slično kao u Gorskom
kotaru. Problem te pojave Gašperšič
je zahvatio problemski široko i metodski
duboko. U ispitivanju mnogih i međusobno
ovisnih brojčanih podataka upotrebljene
su matematičko-statističke metode; podaci
su obračunati elektronički. Po svemu se
razabire da je pisac u taj rad uložio veoma
mnogo truda i vremena.


Istraživano šumsko područje (oko 23.000
ha) graniči s hrvatskim šumama, s Gorskim
kotarom. Prosuđujući po popisu literature
i dr., ovdašnje naše postavke i hipoteze
(»Prilozi rješavanju problema o održavanju
i podmlađivanju jele u Gorskom
kotaru«, Sum list 1968. i 1969. i dr.) našle
su unekoliko svoju potvrdu u sistematski
provedenim istraživanjima u Sloveniji.
Po Gašperšičevim navodima: rezultati
istraživanja o prirodnom podmlađivanju
u Snežničko-Javorničkim šumama jele-bukve
zanimljivi su za usporedbu s odnosnim
šumama u ostalom dijelu Dinarida.


Studija je veoma kompleksnog sadržaja.
Složenost građe očituje se već u nazivima
poglavlja i u broju podpoglavlja: Uvod,
Problem istraživanja, Opis istraživačkog
rada (6 podpoglavlja), Opis metoda istraživanja
(8 podpoglavlja), Istraživanja i zakonitosti
prirodnog podmlađivanja (16 pod


poglavlja), Zaključci: temeljne postavke o
zakonitostima prirodnog podmlađivanja i
praktične postavke studije te Usporedbe
rezultata s dostignućima drugih autora
(diskusija) i upute za daljnje usmjerivanje
istraživanja.


Osim ispitivanja o utjecaju odnosnih klima,
tla i gospodarenja na podmlađivanje,
autor razmatra i ove utjecaje: količina i
struktura drvne zalihe po vrstama drveća,
osvijetljenost, sklop krošanja, rasprostranjenost
bukve, količina i struktura posječenih
drvnih masa u prošlosti, i dr. Sadržaji
zaključaka vrlo su bogati te neke od
njih možemo ovdje istaknuti ukratko i samo
u vezi s podmlađivanjem jele.


Podmlađivanje je u navedenim šumama
bioekološki proces koji se ne može ni usmjerivati
ni zaustaviti ni ubrzati jednostavnim
tehničkim postupcima i u kratko
vrijeme. Za podmlađivanje jele važniji su
biološki utjecaji nego ekološki. Klimatski
utjecaji nisu značajni, ali važan je tip tla.
Nisu značajni: apsolutna visina drvne zalihe,
količina svjetlosti, apsolutna jakost
sječe u prošlosti. Mnogo utječu smjesa
vrsta drveća u drvnoj masi prošlih sječa.
Veoma mnogo utječu istrebljenje bukve
i forsirano stvaranje čistih jelovih sastojina.


U pretežno čistim jelovim sastojinama
ne podmlađuje se jela nego bukva te stvaraju
strukturu koja nije pogodna za preborno
gospodarenje. Seljački način prebornog
gospodarenja s niskim drvnim zalihama
omogućuje podmlađivanje jele.
Sto je veća apsolutna visina udjela jele u
drvnoj zalihi, to više se onemogućuje njena
regeneracija. Veće sječe jele pozitivno
utječu na podmlađivanje te četinjače.


Na podmlađivanje jele mnogo utječu
biokemijski i mikrobiološki procesi u humusnom
sloju tla, u vezi s količinom bukove
odnosno jelove stelje. Na prirodnu obnovu
jele unekoliko utječe i divljač.


Gašperšičeva studija značajan je prilog
rezultatima istraživanja o održavanju i
podmlađivanju jele koja se provode u Sloveniji
i Hrvatskoj. Bilo bi veoma potrebno
i korisno da se taj rad razvija u okviru
zajedničkog programa. Za područje
Slovenije Gašperšič predlaže provedbu


89