DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 93 <-- 93 --> PDF |
STRANA STRUČNA LITERATURA I ČASOPISI: Meddelelser fra det Norske skogvorsksvesen (Radovi Norveškog instituta za šumska istraživanja) svezak XXX, 1972/74 donosi: Br. 119: Finn H. Braekke: Energetički balans i mikrolima na raznim tipovima cretne vegetacije. Br. 120: G. K. Rutherford: Svojstva, distribucija i porijeklo bijelih praškastih tala u predjelu Romerike u Norveškoj. I. Morfologija profila, geografska distribucija i pedološka svojstva. II. Mikromorfologija tla određena tehnikom svjetlosnog i raster mikroskopa. Br. 121: Eigl Vestjordet: Odnos između nekih srednjih promjera u jednodobnim sastojinama smreke. K r i s t i a n B j o r : Mikrotemperaturni profili u vegetaciji i gornjim slojevima tla na nepokrivenim i grančicama pokrivenim plohama. K. Venn : Gubitak boje i mikroflora uskladištenog celuloznog drva breze (Betula pubescens Ehrh.) u Norveškoj. K. Venn i P. E. Spilling: Štete na vjetrom porušenim borovima (Pinus silvestris) 1969. god. u južnoj Norveškoj. Br. 122: Gustav S. Klem: Utjecaj gnojidbe smreke (Picea abies (L.) Karast.) i bora (Pinus silvestris L) na učešće kas nog drva, specifičnu težinu i sadržaj ekstrakta. Lars Ovrrein: Proučavanje dušika pomoću izotopa u šumskim tlima. II. Distribucija i iskorišćenje dušika iz gnojiva obogaćenog sa 15N prema 40-mjesečno istraživanju. Br. 123: Ketil Kohman: Ekološka istraživanja korijena bora. I. Problemi metodologije i opći odnosi korijenja. II. reakcija korijenova sistema na gnojidbu. Knut Solbraa: Ugibanje smreke (P. abies) nakon sadnje u jesen. G u n n a r O g n e r : Izluživanje organske tvari iz šumskog tla nakon gnojidbe ureom. Br. 124: Finn Roll-Hansen i Helga Roll-Hansen: Scleroderris Iagerbergii u Norveškoj. Domaćini, rasprostranjenje, savršena i nesavršena forma te način napadaja. Br. 125: Gun nar Ogner: Oksidacija permanganatom organske tvari izlužene iz šumskog tla nakon gnojidbe ureom. Sve rre Skoklefald: Učinak kontrolira nog požara na neka svojstva humusa te na podizanje i visinski rast smreke i običnog bora. Br. 126: G. K. Rutherford: Svojstva, rasprostranjenost i porijeklo bijelih praškastih tala u predjelu Romerike u Norveškoj. III. Mineralogija frakcija pijeska, praha i gline. IV. Kemijska svojstva. I. Mikloš Boletin de la Estacion Central de Ecologia, num. 4, Madrid, 1973. donosi: Castroviejo, S.: Preliminarne bilješ ke o dinamizmu vegetacije Sinrra del Invernadeiro (Orense). Klimaks vegetacije vegetacije montano-ibersko-atlanskog područja Sierra del Invernadeiro predstavljaju šume hrasta lužnjaka, kitnjaka i njihovih hibrida. Autor opisuje sadašnje vegetacijske formacije i razrađuje hipotezu o uzrocjma zbog kojih je došlo do degradacije klimaksne vegetacije. Ti su uzroci intervencija čovjeka i varijacije klime. Detaljno prikazuje evoluciju jedne »carballeire «, podložne utjecaju tih faktora i određuje ekološku funkciju raznih biljnih vrsta koje karakteriziraju svaku etapu te evolucije. Araujo Ponciano, J., Garcia R u a, A. E.: Španjolska lista vodenih ptica od siječnja 1973. Tijekom siječnja 1973. god. sastavljene su liste ptica močvarica sa 220 lokaliteta Španjolske na temelju do sada najopsežnijeg istraživanja u geografskom smislu. Osim toga razni su lokaliteti istraženi iz zraka. Brojka od 355.841 utvrđenih anatida (porodica pataka) i crnih liski mala je u usporedbi sa 415.014 iz 1972. godine, što je sigurno posljedica manjeg dolaska ptica koje prezimljavaju u toj zemlji zbog blage zime u Evropi. Tabelarno su prikazani globalni rezultati, posebno za pojedine pokrajine, detaljno za pojedine lokalitete s obzirom na ukupni broj ptica i za sva mjesta prema vrstama. Garcia, L., Purroy, F. J.: Procjena ptičjih zajednica metodom parcele. Rezultati dobiveni u mediteranskoj guštari Punta del Sabinar (Almeria). Opisuje se metoda parcele, pomoću koje se može dobiti kvantitativno i kvalitativno sastav avifaune u nekom ambijentu poznate površine. Pri 91 |