DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 93     <-- 93 -->        PDF

STRANA STRUČNA LITERATURA
I ČASOPISI:


Meddelelser fra det Norske skogvorsksvesen
(Radovi Norveškog instituta za
šumska istraživanja) svezak XXX, 1972/74
donosi:


Br. 119: Finn H. Braekke: Energetički
balans i mikrolima na raznim tipovima
cretne vegetacije.


Br. 120: G. K. Rutherford: Svojstva,
distribucija i porijeklo bijelih praškastih
tala u predjelu Romerike u Norveškoj.
I. Morfologija profila, geografska distribucija
i pedološka svojstva. II. Mikromorfologija
tla određena tehnikom svjetlosnog
i raster mikroskopa.


Br. 121: Eigl Vestjordet: Odnos
između nekih srednjih promjera u jednodobnim
sastojinama smreke. K r i s t i a n
B j o r : Mikrotemperaturni profili u vegetaciji
i gornjim slojevima tla na nepokrivenim
i grančicama pokrivenim plohama.
K. Venn : Gubitak boje i mikroflora
uskladištenog celuloznog drva breze
(Betula pubescens Ehrh.) u Norveškoj. K.
Venn i P. E. Spilling: Štete na
vjetrom porušenim borovima (Pinus silvestris)
1969. god. u južnoj Norveškoj.


Br. 122: Gustav S. Klem: Utjecaj
gnojidbe smreke (Picea abies (L.) Karast.)
i bora (Pinus silvestris L) na učešće kas
nog drva, specifičnu težinu i sadržaj ekstrakta.
Lars Ovrrein: Proučavanje
dušika pomoću izotopa u šumskim tlima.


II. Distribucija i iskorišćenje dušika iz
gnojiva obogaćenog sa 15N prema 40-mjesečno
istraživanju.
Br. 123: Ketil Kohman: Ekološka
istraživanja korijena bora. I. Problemi
metodologije i opći odnosi korijenja. II.
reakcija korijenova sistema na gnojidbu.
Knut Solbraa: Ugibanje smreke (P.
abies) nakon sadnje u jesen. G u n n a r
O g n e r : Izluživanje organske tvari iz
šumskog tla nakon gnojidbe ureom.


Br. 124: Finn Roll-Hansen i
Helga Roll-Hansen: Scleroderris
Iagerbergii u Norveškoj. Domaćini, rasprostranjenje,
savršena i nesavršena forma
te način napadaja.


Br. 125: Gun nar Ogner: Oksidacija
permanganatom organske tvari izlužene iz
šumskog tla nakon gnojidbe ureom. Sve rre
Skoklefald: Učinak kontrolira


nog požara na neka svojstva humusa te
na podizanje i visinski rast smreke i običnog
bora.


Br. 126: G. K. Rutherford: Svojstva,
rasprostranjenost i porijeklo bijelih
praškastih tala u predjelu Romerike u
Norveškoj. III. Mineralogija frakcija pijeska,
praha i gline. IV. Kemijska svojstva.


I. Mikloš
Boletin de la Estacion Central de Ecologia,
num. 4, Madrid, 1973. donosi:


Castroviejo, S.: Preliminarne bilješ
ke o dinamizmu vegetacije Sinrra del Invernadeiro
(Orense). Klimaks vegetacije
vegetacije montano-ibersko-atlanskog područja
Sierra del Invernadeiro predstavljaju
šume hrasta lužnjaka, kitnjaka i njihovih
hibrida. Autor opisuje sadašnje vegetacijske
formacije i razrađuje hipotezu


o uzrocjma zbog kojih je došlo do degradacije
klimaksne vegetacije. Ti su uzroci
intervencija čovjeka i varijacije klime.
Detaljno prikazuje evoluciju jedne »carballeire
«, podložne utjecaju tih faktora i
određuje ekološku funkciju raznih biljnih
vrsta koje karakteriziraju svaku etapu
te evolucije.
Araujo Ponciano, J., Garcia
R u a, A. E.: Španjolska lista vodenih ptica
od siječnja 1973. Tijekom siječnja 1973.
god. sastavljene su liste ptica močvarica
sa 220 lokaliteta Španjolske na temelju do
sada najopsežnijeg istraživanja u geografskom
smislu. Osim toga razni su lokaliteti
istraženi iz zraka. Brojka od 355.841
utvrđenih anatida (porodica pataka) i crnih
liski mala je u usporedbi sa 415.014 iz
1972. godine, što je sigurno posljedica manjeg
dolaska ptica koje prezimljavaju u
toj zemlji zbog blage zime u Evropi. Tabelarno
su prikazani globalni rezultati, posebno
za pojedine pokrajine, detaljno za
pojedine lokalitete s obzirom na ukupni
broj ptica i za sva mjesta prema vrstama.


Garcia, L., Purroy, F. J.: Procjena
ptičjih zajednica metodom parcele. Rezultati
dobiveni u mediteranskoj guštari Punta
del Sabinar (Almeria). Opisuje se metoda
parcele, pomoću koje se može dobiti
kvantitativno i kvalitativno sastav avifaune
u nekom ambijentu poznate površine. Pri


91