DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 95     <-- 95 -->        PDF

šena je serija zapažanja o fenološkom
ciklusu i razmnožavanju ove interesantne
vrste, o ekološkim faktorima koji određuju
njeno rasprostranjenje, pratećoj vegetaciji
i antropozoogenom utjecaju radi
boljeg poznavanja njene ekologije i efikasnije
zaštite.


Robredo F., Conde M., Alonso
d e Me dina, F. J.: Prilog poznavanju bioekologije
borova savijača Rhyacionia du-
plana Hb. (Lep., Tortricidae): Proučavanje
leženja jaja.


Rhyacionia duplana Hb. je važan i veoma
čest štetnik u mladim kulturama bora
u Španjolskoj. U ovom se radu iznose rezultati
kompletnog studija leženja jaja
tog insekta. Leptiri lete u ožujku, travnju
i svibnju, ovisno o klimatskim prilikama
kraja i godine. Ženke odlože veći dio jaja
na donju trećinu unutarnje strane iglica.
To je, izgleda posljedica norme ponašanja
ženki u vrijeme leženja jaja. One odlože
samo po jedno ili dva jaja odjednom na
Pinus pinea i P. pinaster, ali na P. silvestris,
P. laricio i P. insignis čine to u grupama
koje sadrže i do sedam jaja. Oblik
je jaja eliptičan, gornja im je strana konveksna,
a donja ravna. Tek izležena su neprozirna
i žućkaste boje. Veličina im varira
prema obliku iglica raznih vrsta borova
na kojima su odložena. Dugačka su
prosječno 0,75 mm, a široka 0,55 mm.
Period inkubacije u laboratoriju varira
između 22 i 28 dana.


Purroy, F. J., Rey, J. M.: Proučavanje
ekologije i sistematike vjeverice (Sciurus
vulgaris) u Navari: 1.) Rasprostranjenje.
Gustoća populacije. Ishrana. Dnevna
i godišnja aktivnost.


Autor prikazuje područje rasprostranjeni
a vjeverice u pokrajini Navarra, u atlantskoj
i submediteranskoj klimatskoj
zoni. Španjolske. Šumu hrasta crnike, koja
dominira u kontinentalnom mediteranskom
području, nastanjuje sporadično samo
po nekoliko primjeraka u jesen i zimi.
Određivanje gustoće populacije u rujnu
i listopadu 1971. god. u četiri razna tipa
šume dalo je slijedeće rezultate: najgušća
prosječna populacija od 30,9 vjeverica po
kvadratnom kilometru utvrđena je u mješovitim
šumama običnog bora, hrasta medunca
i bukve, koje pokrivaju planine niže
nadmorske visine. Ova se gustoća postepeno
smanjuje na 13,6 primjeraka po
kvadratnom kilometru u šumi i bijelog
bora, 10,1 primjraka po kvadratnom kilometru
u šumi hrasta medunca te postiže
minimum od 3,1 primjeraka po kvadratnom
kilometru u šumama bukve i jele.


Nova brojanja, obavljena zimi 1973.-1974.
pokazuju prosječni porast od 40,3% u prvospomenutim
mješovitim šumama i 38,1%
u šumi bijelog bora.


Podaci o ishrani vjeverice dobiveni su
analizom pedeset želudaca i serijom opažanja
u prirodi. Na kraju su prikazane
pojedinosti o dnevnoj i godišnjoj aktivnosti
ove životinje.


Ruizde la Torre, J.: Teucrium
vrste verticilatnih listova u pokrajini Malaga.


Ističu se razlike između Teucrium haenseleri,
T. reverehonii i T. chrystorichum
za koje je po mišljenju autora opravdano
zadržavanje kategorije vrste.


I. Mikloš
SCHWEIZERISCHE ZEITSCHRIFT Ft)R
FORSTWESEN 1973.


Br. 1
Bovey, P.: Dali će čovjek ponovno zagospodariti
štetnim insektima?


Gygi, F.: O žalbenom postupku u šumarskom
pravu.
Kuonen, V.: Dali je gradnja cesta umjet


nost?
Nussbaumer, H.: Fitocenološka i šumsko


-uzgojna istraživanja u području Uewachs,´
/Kloten.
Mayer, H.: Izvještaj o simpoziju o jeli god.


1972. u Danskoj.
Marcet, E.: Primjedbe na udomaćena imena
egzota.


Br. 2
Chevrou, R. B.: Inventarizacija šuma —


Primjerne površine na rubu šume ili sastojine.
Marcet, E.: Pokusi sadnje sadnica topola
sa odstranjenim granama.
Korpel, Š. i Vinš, B.: Abies alba Mill, u
šumama CSSR.
Leibundgut, H.: Osnove i tehnika šumsko-
uzgojnog planiranja.


Br. 3
Bittig, B.: Švicarska drvna privreda jučer


— danas — sutra,
Fischer, F.: Razmišljanja o budućnosti šume
i drva.
Hofle, H. H.: Kako ćemo mjeriti drvo u
budućnosti? (nastavak u br. 4 str. 259)
Leibundgut, H.: O pojmu »gola sječa«.




ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 96     <-- 96 -->        PDF

Br. 4


Lienert, L.: Integralno planiranje u planinskim
područjima kao preduvjet za intenziviranje
šumarstva u Alpama — Primjer
Oberwalden.
Kakhđavani, F.: Prvi plan za uređenje bujica
i zaštitu tla u Iranu.
Redakcija: Sječa drveća u svijetlu iskustva
seljaka.
Schweingruber, F. H.: Drvo iz temelja
srednjovjekovnih toplica Ryffen bei Noulen/
Kanton Schwyz.
Koch, N.: Utvrđivanje i kartiranje brojnog
stanja divljači u praksi.


Br. 5


Kalbermatten, J. de: Prof. Bagdasarjanz
kao nastavnik iz šumskih prometala.
Krabs, E.: Važnost kompletnih projekata
u izgradnji šumskih cesta.
Viglezi, G.: Gradnja šumskih cesta u Kantonu
Ticino.
Ott, E.: Mreža puteva u nastavnoj šumi


ETH Zurich.
Abt, E.: Izgradnja šumskih cesta u flišu.
Graf, J. P.: Gradnja šumskih cesta u Švicarskoj
nakon II svjetskog rata.
Chappuis, J. — B.: Gradnja cesta u području
Jura.
Kuonen, V. i Hirt, R.: Novija istraživanja
u Katedri za šumarsko inženjerstvo na
ETH Ziirich.
Leibundgut, H. i Ott, E.: Nove nastavne
šume ETH Ziirich.
Keller, Th.: Izvještaj s VIII Međunarodnog
simpozija za štete od otpadnih plinova,
Sopron 1972.
Bischof, E.: Promjene u sastojini nakon
20-godišnjeg uzgojnog djelovanja.


Br. 6


Camenzind, A.: Međusobna ovisnost okoline
i raspoloženja — Drvo kao specifičan
primjer.
Asli, A. i Nedialkov. S. T.: Istraživanja
strukture prašuma Fagus orientalis Lipsky
u sjevernom Iranu.
Richard, F.: O propusnosti i sposobnosti
odvodnje raznih vrsta tala.
Keller, Th. i Beda, H.: Izmjena plinova kod
izbojaka bez lista tijekom zime,


Br. 7


Keller, Th.: Bilanca kisika za Švicarsku.
Schuster, Chr. i Sommer, A.: Istraživanja
dj´elotvornosti drenaže na određenom staništu
u flišu.
Hillgarter, F. W.: Bušene kartice kao moderno
pomagalo u planiranju i kontroli
šumskog gospodarstva.


Eiberle, K.: Nadoknađivanje šteta od divljači.
Mingard, P.: Test pouzdanosti promjerke
s bušenim trakama Swiss-Perfo u uvjetima
praktične primjene.


Br. 8


Mayer, H.: Uzgojni koncept za zaštitne šume
izvan redovnog gospodarenja.
Reichsteiner, K.: Šuma, u njoj djelujući
čovjek i tehnička sredstva.


Br. 9


Wullschleger, E.: Uzgajanje šuma u Kantonu
Aargau.
Dimmler, R. H. i Studer, A.: Gospodarenje
u šumama Jure.
Riiedi, K.: Šume uz korito rijeke Aareu
Kantonu Aaregau.
Kahr, F. et al.: Uzgajanje šuma u uvjetima
intenzivne izgradnje prometnica, in


dustrije i stambenih aglomeracija.
Vogel, O.: Gospodarenje šumama listača
u području Unter Fricktal.
Schwarz, P. i Schatzmann, H.: Abies alba
u području između rijeka Wigger i Aare.
Hiibschner, M.: Jasen i javor u području
Freiamt.
Miiller, M.: Pokusi hrastom u području
Unter Reusstal.
Zehnder, H.: Ariš u području Wiirenlinger
Berg.
Griinig, P.: Planiranje i provođenje šumsko-
uzgojnih zahvata.
Peyer, A.: Šumsko-uzgojni problemi kod
melioracije Reusstal.
Beda, G.: Njega mladih sastojina u gradskoj
šumi Bremgarten.


Vogel, O.: Štete od fluora u Unter Fricktal.
Keller, Th.: O štetnom djelovanju fluora.


Br. 10
Joly, A.: Općedruštvene koristi od šuma


— Problem rekreacije u šumama.
Fliihler, H.: Ovisnost prozračivanja tla o
volumenu pora nastalih odvodnjom.
Kuhn, W.: Uzgajanje šuma i kakvoća drva.
Leibundgut, H.: Šumske kulture u šumama
pod javnom upravom.
Scheidegger, F.: Racionalne metode građenja
puteva u šumarstvu i poljoprivredi.
Quervain, M. de: Izvještaj o djelovanju
Saveznog Instituta za istraživanje lavina
u god. 1971.-1972.
Stoll, H. R.: Komentar Zakona o otrovima.
Br. 11
Bosshardt, H. H. et al.: Međunarodna suradnja
u istraživanju drva.
Nakhđavani, F. i Lilin, Ch.: Problemi erozije
u Iranu.




ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 97     <-- 97 -->        PDF

Frei-Pont, Ch.: O izostanku jele u dvije
stare mješovite sastojine smreke i jele.
Graf, H.: Erozija i mjere zaštite tla u
gorju Rif/Maroko.
Stahel, J.: Pokusi markiranja pomoću Ci4
kod fizioloških istraživanja u deblu.


Br. 12
Leibundgut, H.: Ovisnost ideala u uzgajanju
šuma o vremenu.
Riiedi, K.: Stvarno stanje uzgajanja šuma
u 4. Šumskom reviru Kantona Aargau.
Latt, N.: Stvarno stanje uzgajanja šuma —
Primjer gradska šuma Lenzburg.


Z. Kalafadžić
SCHWEIZERISCHE ZEITSCHRIFT FUR
FORSTWESEN 1974.


Br. 1


Jenni, E.: Svijest o rekreativnoj funkciji
šume u literaturi i šumarskoj politici od


18. stoljeća.
Hagen, C: Općedruštvene i rekreacijske
funkcije šume u praksi i zakonodavstvu
19. stoljeća.
Pestal, E.: Strojevi za planinske šume, koji
vode računa o zaštiti prirodne okoline.
Schuster, Ch.: U kojoj mjeri izgaranje
fosilnih goriva ometa kruženje ugljičnog
dioksida i kisika?
Steiner, D.: 25 godina komasacija šuma u
Kantonu Zurich.
Br. 2
Matthey, E.: Zaštita prirode u Kantonu
Geneve.
Rodenwaldt, U.: Gradske šume i njihova
rekreacijska važnost u zadnjih sto godina


— Primjer gradske šume Villingen.
Jacsman, J.: O metodičkom istraživanju
općedruštvenih funkcija šume.
Schuler, A.: Rekreacijska zona šuma Hohronen.
Molenda, T.: Metode za predskazivanje
općedruštvenih funkcija šume u planskoj
privredi.
Br. 3
Krebs, E.: Šuma u uređenju prostora.
Eiberle, K.: Šumsko-uzgojni aspekti istraživanja
Tetraonida.
Kolbl, O.: Simpozij »Fernerkundung« IUFRO,
Freiburg i. Br. 1973.
Rhody, B.: Savjetovanje o šumarskoj fotogrametriji
i kartografiji Neustadt a. d. W.,


S. R. NJ., 1973.
Br. 4
Mitscherlich, G.: Opasnosti od vjetroizvala
i preventivne mjere. Borgula, K: Proble


mi šuma u blizini gradova — Gradske šume
Luzern-a.
Wullschleger, E.: Da se ne zaboravi! Pri
kaz šumskih prilika u Unteraargau u 18.
stoljeću.
Leibundgut, H.: Djelovanje gljive Marssonina
na razne klonove topola.


Br. 5


Dubs, H.: Pravna pitanja u vezi krčenja
šuma kroz praksu federalnog suda.
Sischer, F.: Opskrba energijom i šumska
privreda.
Leibundgut, H.: Štete od srna u Albisriederberg-
u.


Br. 6


Auer, C: Terenski pokus ciljanih promjena
cikličkih varijacija populacije insekata.
Zarrine-Kafche, M.: Tla i vegetacija šumskih
područja Irana.
Winkelmann, H. G.: Indija na putu ka boljem
iskorišćavanju svojih šuma.
Bader, C: Ugroženost faune tla djelovanjem
tvorničkih postrojenja.


Bariska, M. et al.: Kemijsko modificiranje
drva.


Br. 7


Rondeux, J.: Brza metoda izrade šumskih
karata kompjutorima.
Bittjg, B.: Odnos šumarske politike i političke
ekonomije.


Dimitri, L. et al.: Istraživanja rezistentnosti
duglazije na klimatske utjecaje.
Bach, R. i Banerjee, P. K.: Kemijska i mineraloška
istraživanja pseudoglejskih tala
na morenama u Langenthal-u.
Leibunddgut, H.: Prilog problemu odumiranja
jele.


Eiberle, K.: O sadržaju makroelemenata
i sirovih hranjivih tvari u obrštenim biljkama.
Furrer, E.: Kartiranje nalazišta pitomog
kestena u Innerschweiz po Engler-u
Eiberle, K.: Nalaz zerdava u Wallis-u.


Br. 8


Kostler, J. N.: Etape u razvoju šumarstva
za povijesne entuzijaste.
Mantel, K.: Tradicija jele kao božičnog
drvca u jugozapadnoj Njemačkoj i u Švicarskoj.


Hagen, C: Crtice iz povijesti naseljavanja
i šumarstva u južnom području Boden
skog jezera.


Sollberger, M.: Značenje povijesti šumarstva
za šumarsku praksu — Primjer šuma
posjeda Burgdorf.